Litijum u Srbiji: Ekonomska šansa, ekološka katastrofa ili spoljnopolitički adut?
Rudarenje litijuma u Srbiji je važno za EU i Ameriku jer ih oslobađa zavisnosti od Kine, dok građanima Srbije ne donosi značajnu ekonomsku korist i istovremeno predstavlja ekološki rizik.

Foto: 021.rs
To je, kako prenosi Glas Amerike, zaključak eksperata iz različitih oblasti koji su govorili na diskusiji vašingtonske Škole za napredne međunarodne studije (SAIS) Univerziteta Džons Hopkins.
Na virtuelnoj debati o ekološkim, ekonomskim, društvenim i spoljnopolitičkim aspektima rudarenja litijuma, nije se čuo glas niti predstavnika Vlade Srbije, niti kompanije Rio Tinto. Kako je objasnio moderator debate, predavač na Džons Hopkinsu Edvard Džozef, predstavnici vlade nisu prihvatili poziv da učestvuju u diskusiji, dok je predstavnicima kompanije Rio Tinto poziv upućen kasno, pa nisu mogli da se odazovu.
Zalihe litijuma u Srbiji čine oko 10 odsto od ukupnih globalnih zaliha, ali rudarenje jadarita (koji sadrži i litijum i bor) u području Loznice već godinama uzrokuje kontroverze i pokreće proteste. Vlast je pod pritiskom javnosti obustavila projekat Rio Tinta u januaru 2022, ali je Ustavni sud u julu ove godine proglasio tu odluku vlade neustavnom, i oživeo projekat. To je uzrokovalo novi talas protesta.
U međuvremenu je potpisan i Memorandum o razumevanju sa Nemačkom o kritičnim sirovinama koji predviđa ceo proizvodni lanac - od kopanja litijuma u dolini Jadra do proizvodnje baterija za električna vozila. Rudnik bi, prema ranijim najavama, mogao da počne sa radom 2028, ako Rio Tinto ispuni ekološke propise i dobije neophodne dozvole.
Deo javnosti, međutim, insistira na tome da će otvaranje rudnika i deponije rudarskog otpada na mestu gde se nalazi poljoprivredno zemljište sklono plavljenju značiti ekološku katastrofu. Tu tezu podržava i profesor Beogradskog univerziteta u penziji, konsultant Ujedinjenih nacija i geolog Zoran Stevanović.
"Reke Jadar i Korenita plave područje, gde je planiran rudnik i deponija, skoro svake godine. I kada pogledate poziciju rudnika, vidite da je područje ranjivo i na zagađivanje podzmenih voda. A podzemne vode u Mačvi su značajan resurs, to je naš najveći regionalni izvor pijaće vode i za buduće generacije je mnogo značajniji od bilo kog minerala", tvrdi Stevanović.
Iako je Rio Tinto rekao da ima brojna dokumenta o održivosti rudnika, Stevanović upozorava da je problem u praksi, a ne u papirima - jer na terenu nema dovoljno inspektora i kompanije koje zagađuju nisu kažnjene.
Na konstataciju moderatora da je Rio Tinto rekao da će "u Srbiji primenjivati evropske standarde" i sve srpske zakone, Mirko Popović iz Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) kaže da su to bajke. Prema njegovim rečima, Srbija je daleko od evropskih standarda, a sa druge strane, ne postoji mogućnost da neko spolja dođe i nadgleda primenu zakona u Srbiji.
Da bi Rio Tinto počeo sa kopanjem, prvo mora da dobije zeleno svetlo od Ministarstva za zaštitu životne sredine, koje mora da odobri studiju uticaja projekta na životnu sredinu. Popović, međutim, kaže da ne veruje da bi ministarstvo odbilo studiju Rio Tinta.
"Jedna nemačka kompanija u Valjevu je i dalje u procesu odobravanja studije uticaja na životnu sredinu, a onda saznajemo da je objekat čiji se uticaj ispituje - već napravljen. Da li je Ministarstvo zaštite životne sredine nešto stopiralo? Ne."
Šta od toga imaju građani?
Kao argument u korist otvaranja rudnika Rio Tinta, vlast navodi ekonomsku šansu za Srbiju, posebno zbog celog lanca - od rudarenja litijuma, preko prerade, do proizvodnje baterija. Rio Tinto vrednost projekta procenjuje na 2,4 milijarde dolara, kažu da su do sada uložili 600.000 evra, a vlast najavljuje da će biti otvorene desetine hiljada radnih mesta.
Istraživač na Institutu ekonomskih nauka i član opozicionog Zeleno-levog fronta Aleksandar Matković tvrdi suprotno. Kaže da njegova analiza pokazuje da bi projekat doneo samo 2,6 evra po glavi stanovnika Srbije.
Ovaj ekonomista navodi da su investicije u rudarstvo u proteklim godinama porasle, ali je diskutabilan uticaj na životni standard stanovništva. Ukazuje na primer Bora gde je nezaposlenost i dalje visoka - uprkos poslovanju kineskog Ziđina koji je kupio rudnik bakra i zlata.
"Ako već govorimo o velikim ekonomskim prilikama za Srbiju, zašto onda zemlje poput Konga i Južnoafričke Republike nisu postale razvijene i bogate - zato što rudnici to ne donose, niti će doneti to u Srbiji", objašnjava Matković.
Sa druge strane, da bi privukla direktne strane investicije, Srbija investitorima nudi subvencije - zbog čega uzima kredite od MMF-a i Svetske banke, dodatno se zadužuje i povećava svoj deficit, podsetio je Matković. Dodaje i da su finanijske kalkulacije Rio Tinta o profitu "dobar PR, a ne realnost", jer je potražnja za litijumom sada manja nego što se projektovalo.
Geopolitički aspekt
Evropski i američki zvaničnici često stavljaju do znanja koliko je važno rudarenje litijuma u Srbiji u kontekstu smanjenja zavisnosti njihovih zemalja od Kine, koja najviše prerađuje litijum. Aleksandar Matković, međutim, kaže da ta teza deluje nelogično ako se uzme u obzir da je najveći pojedinačni akcionar u kompaniji Rio Tinto kineska državna kompanija Chinalco sa 11 odsto udela. Chinalco je inače 2009. godine pokušavao da preuzme kontrolu nad Rio Tintom koji je bio u dugovima, ali dogovor dve kompanije na kraju nije postignut.
Osim priče o geopolitičkom takmičenju sa Kinom, na Zapadu postoji verovanje da će investicija Rio Tinta vredna 2,4 milijarde dolar Srbiju udaljiti od Kine i Rusije, podseća moderator diskusije Edvard Džozef.
Vanredni profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) u Beogradu Milan Krstić veruje da će zaustavljanje rastućeg uticaja Rusije i Kine ostati u fokusu i nove administracije Donalda Trampa, posebno u oblastima energetike i sirovina.
SAD i Srbija su pre nekoliko meseci potpisale sporazum o strateškoj saradnji u oblasti energetike, i to je prvi strateški sporazum između dve zemlje ikad.
"SAD ovu oblast percipiraju kao nešto što Srbiju može da približi Zapadu. Kada je reč o EU, najvažnijem akteru, ona cilja da uspostavi stratešku autonomiju u oblasti sirovina", kaže profesor FPN i dodaje da će dalji razvoj situacije zavisiti od razvoja unutrašnje situacije u Nemačkoj i od toga kakva će konkretno biti Trampova politika.
U ovom trenutku, kaže Krstić, Srbija ima tri izbora kada je reč o otvaranju rudnika Rio Tinta.
"Prvo, da obustavi projekat makar u ovom momentu, uzimajući u obzir sve izazove. Drugo je da pokuša da ispregovara projekat i minimizuje potencijalne štetne uticaje, ali istovremeno da ga koristi kao adut u drugim spoljnopolitilčkim stvarima. Recimo, da dobije veću pažnju EU kada je reč o Srbima na Kosovu, ili o dijalogu. I treći pristup je da ovo iskoristi za EU, kako bi EU ignorisala unutrašnje probleme u Srbiji - eroziju demokratije, ljudskih prava, porast korupcije. Plašim se da je ova treća opcija i najverovatnija, ali je najgora za građane Srbije".
A građani već godinama izlaze na masovne proteste u nekoliko gradova i traže da se zabrani rudarenje litijuma i bora na teritoriji Srbije - što je zakonski predlog koji je parlament odbacio.
Jedna od aktivistkinja lokalnog pokreta "Marš sa Drine", glumica Bojana Novaković, rekla je da su protesti autentični, da su se formirali bez lidera i da ne dobijaju novac ni iz Rusije, ni sa Zapada.
Ona je istakla da, bez obzira na geopolitički pritisak koji dolazi sa Zapada i prilike koje vladaju u EU, "važno je zapamtiti da lokalno stanovništvo uvek ima pravo da kaže NE rudniku".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
VIDEO Skupovi podrške Novosađanima počeli u više gradova u Srbiji
05.09.2025.•
0
Uz protest "Srbijo, da li se čujemo?", koji večeras organizuju studenti u Novom Sadu zbog policijske brutalnosti i narušavanja autonomije Univerziteta, protesti se održavaju u više gradova u Srbiji.
Politika nakon 53 godine prekinula saradnju sa Boškom Jakšićem
05.09.2025.•
0
Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić izjavio je da je posle 53 godine rada u listu Politika dobio poruku o prekidu saradnje.
Nastavnici Medicinskog fakulteta u Beogradu: Predstavnici Vlade Srbije grubo narušili autonomiju fakulteta
05.09.2025.•
1
Nastavnici Medicinskog fakulteta u Beogradu saopštili su da je 2. septembra 2025. godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu pokušano grubo kršenje autonomije Univerziteta.
Kamioni čekaju četiri sata da pređu granicu na Batrovcima, automobili čekaju samo na Horgošu
05.09.2025.•
0
Putnički automobili čekaju oko 45 minuta prilikom izlaska iz Srbije na graničnom prelazu Horgoš.
Režiser sa Kosova optužio Srbiju za prekid projekcije njegovog filma na festivalu u Podgorici
05.09.2025.•
2
Kosovski režiser Isa Ćosja izjavio je da ga nimalo nije iznenadio prekid njegovog filma "Roda" (Lejleku) na festivalu "Džada" u Podgorici", navodeći da je to "isplanirala i orkestrirala Srbija".
Ministarstvo pravde: Izmena zakona o izvršenju i obezbeđenju na prvom zasedanju Skupštine
05.09.2025.•
0
Ministarstvo pravde saopštilo je da očekuje da će se na prvom zasedanju Skupštine Srbije naći predložene dopune Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Protesti danas širom Srbije: Evo u kojim gradovima se okupljaju studenti i građani
05.09.2025.•
0
Na poziv studenata i zborova građana večeras će biti održani protesti u Novom Sadu, Kragujevcu, Prijepolju, Leskovcu ...
Učenicima sa smetnjama u razvoju i sa invaliditetom u nastavi će pomagati 11 robota
05.09.2025.•
4
Ministarstvo prosvete dodelilo je novčana sredstva za nabavku 11 humanodinih robota školama koje su resursni centri inkluzivnog obrazovanja u Srbiji.
Preminula Jelica Kurjak - bivša ambasadorka Srbije u Rusiji
05.09.2025.•
0
U Beogradu je posle kraće bolesti preminula nekadašnja ambasadorka Srbije u Rusiji Jelica Kurjak (73), saopštila je porodica.
U Nišu razrešeni članovi svih 26 školskih odbora: "Svako ko nije podoban, biva otpušten ili smenjen"
05.09.2025.•
1
Članovi svih 26 školskih odbora razrešeni su u Nišu i umesto njih su imenovani novi, zbog čega je opozicija u tom gradu negodovala.
Kopredsednica Evropske zelene partije: Budućnost Srbije u EU, koja ne sme da ćuti na represiju
05.09.2025.•
2
Kopredsednica Evropske zelene partije Vula Ceci izjavila je u Beogradu "da je budućnost Srbije u Evropskoj uniji, a ne sa Aleksandrom Vučićem".
Dva zemljotresa pogodila Srbiju, zatreslo se kod Sjenice i Novog Pazara
05.09.2025.•
0
Dva zemljotresa magnitude 4.2 stepeni Rihtera zabeležena su u 14:43 časova, na području Srbije, na području Sjenice i Novog Pazara.
Na snimku koji je objavio Hamas je srpski državljanin Alon Ohel
05.09.2025.•
2
Jedan od dvojice mladića u video snimku koji je objavilo oružano krilo Hamasa je srpski državljanin Alon Ohel (22), koji je u zarobljeništvu skoro dve godine.
Džeki Čen ambasador EXPO 2027
05.09.2025.•
48
Poznati glumac Džeki Čen biće ambasador specijalizovane izložbe EXPO 2027 u Beogradu, ekskluzivno saznaje Vreme.
O Vučićevim najavama iz Kine: "Ljudima kojima je nudio jeftini parizer priča o letećim automobilima"
05.09.2025.•
24
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Pekinga je najavio leteće automobile u našoj zemlji do kraja sledeće godine.
Politikolog Gogić o Vučićevom pismu Fon der Lajen: "Kao da ga je pisao urednik tabloida"
05.09.2025.•
1
Politikolog Ognjen Gogić, govoreći o pismu koje je predsednik Srbije uputio predsednici Evropske komisije, kaže da nije diplomatski oblikovano i da izgleda kao da ga je pisao urednik nekog tabloida.
Grupa NVO: Talas otpuštanja prosvetnih radnika zbog iskazivanja političkog stava
05.09.2025.•
3
Grupa nevladinih organizacija kritikovala je "talas otpuštanja prosvetnih radnika zbog iskazivanja stava o studentskim i građanskim protestima".
Kamioni na Batrovcima čekaju šest sati
05.09.2025.•
0
Prema informacijama granične policije, nema zadržavanja na putničkim terminalima naših graničnih prelaza, dok kamioni na izlazu na graničnom prelazu Batrovci čekaju šest sati, a na Sremskoj Rači dva sata.
Institut "Kareja": Od pada nadstrešnice zabeleženo 949 događaja političkog nasilja
04.09.2025.•
0
Institut za istraživanje korupcije "Kareja" saopštio je da je od pada nadstrešnice Železničke stanice zabeleženo 949 događaja političkog nasilja.
Komentari 11
Neće kopati
A nadam se i da će deca smisliti poslove koji nas mogu izvući, kao što su u jednom momentu programeri.
Kosovo i Rio Tinto
I mora da se zna da mirni protesti ne ruše režim, i mora da se zna da je Vučić prevario glasače oko Rio Tinta i da nema legitimitet, a da posle pada nadstrešice njegova izgradnja nema legitimitet, da mora da podnese ostavku i da nova vlast proveri inspekciski i bezbednosno svu Vučićevu izgradnju.
Protesti u BG ruše režim !
Loznicanin
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar