Pritisak vlasti na Univerzitet: Od besparice, preko "krompira" do šikaniranja
Krenulo je verbalnim pretnjama, bušenjem guma, "krompirom" umesto plate, pravljenjem spiskova neposlušnih, napada nožem i privođenja, do zastrašivanja da je akademska godina pod znakom pitanja.
Foto: 021.rs
Napadi i blaćenje univerzitetskih profesora, lomljenje vilica, nasrtaji automobilom, pozivi na hapšenje rektora beogradskog univerziteta Vladana Đokića i napad nožem na dekanku Filozofskog fakulteta u Nišu, Nataliju Jovanović, sve se to dešava u državi u kojoj 12-godišnja vlast po svaku cenu želi da stane na put studentskom buntu i okonča blokade fakulteta.
Sagovornici nedeljnika Vreme veruju da to neće zaustaviti pobunu i da su to "očajni, necivilizacijski pokušaj vlasti da stvari vrati u predmoderno doba".
"Ovo su načini na koji vlast poslednjih nedelja pokušava da se izbori sa odvažnim rektorima, dekanima, profesorima i, pre svih, njihovim studentima koji blokiraju fakultete gotovo punih pet meseci", saglasni su u oceni.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Nišu Zoran Dimić kaže da su pretnje, međutim, očekivane.
"Nažalost, moram tako da kažem, s obzirom na sve što je vlast do sada radila. Bilo je za očekivati da proba da izvrši dodatni pritisak na profesore, verovatno misleći da oni mogu da utiču na studente kako bi obustavili blokade. Mislim da je to očajnički pokušaj", kaže Dimić.
Uprkos svim prtiscima, profesor Dimić veruje da namera vlasti da obustavi blokade - neće uspeti.
"Očigledno je da je ovaj zamah bunta dostigao takve razmere da to više nije moguće ugasiti", kaže Dimić.
On, međutim, ističe da je problem to što taj bunt nije obuhvatio sve delove društva.
"To je ključni problem sadašnje situacije. Uključili su se đaci srednjih škola, studenti, nastavnici u školama, profesori fakulteta i tu i tamo još neke grupe, videli smo advokate, poljoprivrednike, ali bojim se da bez uključivanja i svih ostalih delova društva i sindikata, nećemo doći do cilja, a to je ostvarenje studentskih zahteva. Možda su građanski zborovi put da se zahvate i svi ostali delovi društva kako bi se izvršio dodatni pritisak na vlast. Bojim se da bez tog dodatnog pritiska vlast neće shvatiti da nije u stanju da kontroliše krizu", kaže on.
I nije tu problem samo univerzitet, već i društvo koje se vraća u pretpolitičko, predgrađansko stanje.
"To na jedan očigledan način pokazuje koja je priroda ove vlasti, da ona uopšte ne brine o civilizacijskim tekovinama, o prirodi republikanizma, građanskog društva, pa i univerziteta, već brine samo o vlastitom interesu", kaže Dimić.
Dragan Prole podseća na drastične slučajeve pritiska na profesore univerziteta poznate kroz istoriju.
"Najdrastičniji slučajevi vezani su za najjače zemlje. Postoji Mekartijeva era u Sjedinjenim Državama, bastionu demokratije, gde su svi levo orijentisani profesori bukvalno otpušteni sa fakulteta, da bi se uvela vrsta kvazifilozofije koja se zove analitička filozofija, koja je potpuno benigna i neinteresantna prosečnom čoveku, koja je u Beogradu u povoju", podseća on.
Na istoku su stvari bile još teže po one koji se nisu saglašavali sa vladajućim matricama.
"U Kini ili Sovjetskom Savezu imali smo slučajeva koji su dramatičniji. U SAD su dobijali otkaze, a ovamo su dobili gulage", kaže Prole.
Vraćanje univerziteta u srednji vek
Donelo je Ministarstvo prosvete u tehničkom mandatu nedavno uredbu o broju časova nastave i naučno-istraživačkog rada. Umesto 20 sati nastave i isto toliko naučno-istraživačkog rada, nova uredba predviđa 35 sati nastave i svega pet sati naučno-istraživačkog rada nedeljno.
Ovakav potez profesor Dimić komentariše kao “vraćanje univerziteta u predmoderno doba”.
"Ja sam doktorirao na ideji univerziteta. Do suštinske promote između nastave i istraživanja došlo je polovinom 19. veka upravo zato što je univerzitetska nastava zapala u krizu, postala je dosadna zato što su profesori predavali na osnovu starih udžbenika od kojih su neki bili još iz srednjeg veka. Do promene polovinom 19. veka u Nemačkoj došlo je upravo zbog toga da bi fakulteti i univerziteti izašli iz krize i da bi nastava, odnosno predmeti, postali zanimljivi studentima", objašnjava Dimić.
Doneta je tada, kaže on, odluka da profesori drže predavanja na osnovu istraživanja koja sami sprovode i to je fakultete učinilo aktuelnim. Ne samo da je nastava postala zanimljiva za studente, već su se fakulteti integrisali u potrebe društva za napretkom, za naukom, potrebe privrede za napretkom i potrebe državne administracije za kompetentnim kadrovima.
"Ovo je vraćanje univerziteta u predmoderno stanje. Oni (vladajuća struktura) nas vraćaju u srednjovekovni univerzitetski set“, zaključuje Dimić. „To je potpuno necivilizacijski i oni očigledno ne razumeju šta rade", istakao je.
Koje su granice pritiska?
Njegov kolega sa istog fakulteta u Novom Sadu Dragan Prole kaže da pritisak trpi svako ko pruža otpor.
"Kultura demokratskog dijaloga je strana reč u ovoj zemlji i svako ko pruži bilo kakav glas i prozbori na način koji nije blizak vladajućoj eliti, biva pod pritiskom i nastoji se uterati u nekakvu vladajuću matricu", kaže Prole.
Ovo, međutim, nije ni prvi, niti najdrastičniji slučaj pritska na univerzitet poznat iz kulturne istorije, ne samo u Srbiji, već i globalno.
"Ne treba biti s te strane naivan i očekivati da će nastavnici na univerzitetu imati mandarinsku poziciju. Izvesna vrsta pritiska je i očekivana i legitimna, postavlja se jedino pitanje koje su granice pritisaka. Jedno su vređanja, verbalni sudovi, a drugo kada to pređe u fizičko nasilje. Mi, sa druge strane, nemamo drugi jezik nego da odbacimo svaku vrstu nasilja i da pokušamo da stvari vratimo u normalne tokove", kaže Prole.
Hoće li "krompir" umesto plate zaustaviti blokade?
U očajničkom pokušaju zaustavljanja blokada, država je profesorima univerziteta uskratila zarade, te su, prema najavi predsednika Srbije Aleksandra Vučića, dobili "krompir".
Sagovornici Vremena kažu da će sigurno određeni broj profesora popustiti pod tim pritiskom.
"Verujem da će neki broj kolega popustiti zbog zarade. Imam razumevanje za ljude koji imaju probleme, koji su u kreditima, imaju malu decu, često supružnici rade na fakultetima. Ja verujem da će mali broj ljudi pod tim teretom da počne drugačije da misli. Ipak, mislim da su razmere bunta i krize toliko velike da nema povratka na staro", kaže profesor Dimić.
On dodaje da nema konkretan dokaz za to da profesori neće popustiti, ali zaključuje na osnovu razgovora sa kolegama.
"Ja mogu samo da naslućujem na osnovu raspoloženja koje vlada među profesorima na univerzitetima, mislim da je nemoguće da se bunt slomi. Nemoguće je da se odluka o blokadi promeni", kaže on.
Dragan Prole se nada da profesori neće popustiti, jer je cilj za koji se bore plemenit, u opštem interesu i u interesu cele države.
Ipak, svedoči i drugačijim mišljenjima.
"To je ono što svakome treba da da snagu. Ono što mene lično poražava je da su neki čim ne dobiju jedan deo plate odmah spremni da promene tabak i način razmišljanja. Meni je to strano, jer su se naši preci žrtvovali za svoju zemlju daleko više od jednog dela plate", priča Prole.
Šikaniranje profesora
U pokušaju gušenja krize, vlast se služi različitim metodama.
Tako su pod višeslojnim, višemesečnim pritiscima mnogi učitelji i nastavnici u osnovnim i srednjim školama bili primorani da se vrate u učionice i prekinu blokade i štrajkove. Predstavnici vlasti i režimskii mediji na njih su se ostrvili kao da čine jeres, a sada su prešli na univerzitetske profesore.
Primera radi, u srednjem veku za optužene za veštičarenje i jeres korišćen je veštičji jarac. Žrtva je stavljana na vrh sprave, što je dovodilo do prodiranja u meso i trajnog oštećenja genitalija. Često su noge žrtve opterećivali tegovima, a ispod su stavljali žar ili vatru ne bi li priznali bogohuljenje.
Ovakav odnos prema neistomišljenicima nije, naravno, uporediv sa današnjim metodama, ali je činjenica da se državne insitucije zloupotrebljavaju za nezokonito podrvrgavanje torturi ljudi koji dižu glas protiv nepravde.
Hitno je, recimo, u policiji bila saslušana dekanka Ekonomskog fakulteta Žakline Sojanović, u Nišu je posle višednevnih javnih prozivki fizički napadnuta dekanka Natalija Jovanović, nad rektorom Vladanom Đokićem se svakodnevno u režimskim tabloidima i televizijama sa nacionalnom frekvencijom verbalno iživljava svakojaka fukara ... Predsednik Republike govori o "kriminalnom profesorskom klanu".
Sve to profesor Dimić opisuje kao "duhovnu i mentalnu torturu" i kaže da je jezivo što se to radi.
"Takva praksa prema univerzitetima, pogotovo na tlu Evrope, davno je napuštena. Budući da je pre nekih 200 godina došlo do radikalne promene u prirodi univerziteta, u prirodi univerzitetske nastave, univerziteti su se potpuno integrisali u demokratsko društvo i postali deo građanske kulture, deo građanskog društva. Ova parksa kojom vrše nasilje, ne samo mentalno i duhovno, nego nažalost, pokazalo se, i fizičko, nad ljudima koji su deo univerziteta, je necivilizacijska, to je vraćanje društva unazad", kaže on.
I nije tu problem samo univerzitet, već i društvo koje se vraća u pretpolitičko, predgrađansko stanje.
"To na jedan očigledan način pokazuje koja je priroda ove vlasti, da ona uopšte ne brine o civilizacijskim tekovinama, o prirodi republikanizma, građanskog društva, pa i univerziteta, već brine samo o vlastitom interesu", kaže Dimić.
Dragan Prole podseća na drastične slučajeve pritiska na profesore univerziteta poznate kroz istoriju.
"Najdrastičniji slučajevi vezani su za najjače zemlje. Postoji Mekartijeva era u Sjedinjenim Državama, bastionu demokratije, gde su svi levo orijentisani profesori bukvalno otpušteni sa fakulteta, da bi se uvela vrsta kvazifilozofije koja se zove analitička filozofija, koja je potpuno benigna i neinteresantna prosečnom čoveku, koja je u Beogradu u povoju", napominje profesor.
Na istoku su stvari bile još teže po one koji se nisu saglašavali sa vladajućim matricama.
"U Kini ili Sovjetskom Savezu imali smo slučajeva koji su dramatičniji. U SAD su dobijali otkaze, a ovamo su dobili gulage", kaže Prole.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Pijani vozač udario dve žene na pešačkom prelazu: Jedna preminula, druga u bolnici
31.12.2025.•
0
Šezdesetšestogodišnji N. T. uhapšen je nakon što je u Velikoj Moštanici svojim vozilom marke "volvo" udario pešakinju, koja je usled povreda preminula.
DNEVNI KVIZ: Još samo deset pitanja u ovoj godini
31.12.2025.•
13
Poslednji kviz u 2025. godini je pred vama.
MUP apeluje na poštovanje pravila: U proseku dve osobe poginu u saobraćaju tokom novogodišnje noći
31.12.2025.•
0
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova uputili su apel vozačima da u novogodišnjoj noći poštuju propise, navodeći da su u poslednjih pet godina po dve osobe izgubile život u saobraćajnim nesrećama.
Niški studenti obeležavaju 14 meseci od pada nadstrešnice u Novom Sadu
31.12.2025.•
2
Studenti u blokadi niškog Univerziteta pozvali su građane da se sutra, 1. januara, okupe u centru grada kako bi obeležili 14 meseci od pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Putevi Srbije: Ne nekim deonicama do pet centimetara snega, oprezno vozite
31.12.2025.•
0
Putevi Srbije saopštili su da na pojedinim deonicima saobraćajnica prvog prioriteta održavanja ima do pet centimetara snega i da je kolovoz vlažan, pa su savetovali vozačima da budu oprezni.
Studenti u blokadi: Iz dijaspore više od 20.000 potpisa za akciju "Raspiši pobedu"
31.12.2025.•
2
Studenti u blokadi objavili su da je u akciji "Raspiši pobedu" stiglo 20.476 potpisa iz dijaspore.
Đuro Macut: Srbija ekonomski tigar sa elementima medveda
31.12.2025.•
36
Premijer Đuro Macut izjavio je da je Srbija "ekonomski tigar sa elementima medveda".
Najviše osnovaca kao treći test na završnom testu izabralo geografiju
31.12.2025.•
0
Za polaganje trećeg testa, u okviru završnog ispita u osnovnim školama, prijavilo se 64.069 učenika, a najviše učenika, 42 odsto, kao treći test izabralo je da polaže geografiju, saopštilo je Ministarstvo prosvete.
Ministarstvo: Formirana Radna grupa za izradu Zakona o pravima roditelja - negovatelja
31.12.2025.•
0
Radna grupa za izradu Nacrta Zakona o pravima roditelja–negovatelja je formirana i čini je 30 članova, saopštilo je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja
Trojica uhapšena, za državljanima BiH i Slovenije se traga: Zbog krađe cigareta vrednosti 2 miliona evra
31.12.2025.•
1
Tri osobe su uhapšene, a za dve se traga, zbog pronevere cigareta.
Dvojica advokata povukla kandidature za predsednika Advokatske komore Srbije
31.12.2025.•
0
Advokatska komora Srbije (AKS) poništila je odluku o listi kandidata za predsednika komore, jer je dvoje od troje prijavljenih povuklo svoje kandidature.
Sud u Beogradu: Milionska odšteta za nematerijalnu štetu učeniku koji je upucan u "Ribnikaru"
31.12.2025.•
7
Viši sud u Beogradu je u parničnom postupku doneo presudu kojom se obavezuju roditelji maloletnog masovnog ubice u OŠ "Vladislav Ribnikar" da učeniku ove škole isplate 2,6 miliona dinara za naknadu nematerijalne štete.
Imenovanje Krička za načelnika UKP-a: "Šamar svim profesionalnim policijskim službenicima"
31.12.2025.•
22
Zanemarujući kontraverzne poteze i manjak stručnosti Ministarstvo unutrašnjih poslova je juče na mesto načelnika Uprave kriminalističke policije postavilo Marka Krička.
Ministarka trgovine: Država će reagovati ukoliko krene divljanje cena hrane
31.12.2025.•
3
Ministarka trgovine Jagoda Lazarević izjavila je da Uredba o ograničavanju marži, čije važenje ističe 1. marta, može biti produžena samo na kratko i to samo u slučaju of rabata.
FOTO, VIDEO: Sprečen pokušaj šverca 30 kilograma kokaina, uhapšena dvojica
31.12.2025.•
0
Carinici i prokupačka policija sprečili su u utorak, 30. decembra krijumčarenje 30.896 grama kokaina na Zajedničkoj tački prelaska Merdare.
Jedna osoba poginula u prevrtanju vozila na putu Kragujevac - Topola
31.12.2025.•
0
Jedna osoba je poginula u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Kragujevac - Topola u mestu Lužnice.
Macut: Mleko u Srbiji kvalitetno, ono je apsolutno neophodno kao deo ishrane
31.12.2025.•
16
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut izjavio je da je mleko u Srbiji kvalitetno, ističući da je mleko "apsolutno neophodno kao nutritivna materija".
Dačić: U 2025. povređeno više policajaca nego demonstranata, uvek išli da izazovu reakciju pripadnika MUP-a
31.12.2025.•
20
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je u proteklih godinu dana bilo više povređenih policajaca nego što je bilo povređenih demonstranata na protestima.
Pred povlačenje investitora, RGZ odbio 22 žalbe na brisanje statusa kulturnog dobra kompleksa Generalštaba
30.12.2025.•
18
Deset dana pre nego što je kompanija "Afiniti partners" saopštila da se povlači iz projekta izgradnje luksuznog kompleksa na mestu Generalštaba, Republički geodetski zavod (RGZ) odbio je 22 žalbe.
Ukinut pritvor bivšoj gradonačelnici Niša Dragani Sotirovski
30.12.2025.•
4
Viš sud u Nišu ukinuo je pritvor bivšoj gradonačelnici Niša Dragane Sotirovski, saznaje agencija Beta u toj pravosudnoj ustanovi.
Komentari 8
Novosadjanka
Realan
Стева Ланчушки
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar