Miodrag Zec: Kinezima su strane investicije služile da steknu znanje, a mi smo odabrali motanje kablova
Ključni ekonomski problem je što kao država nismo znali šta hoćemo, pa su se umesto ulaganja u poslove koji donose tehnički progres privlačile strane investicije koje su razvijale takozvane doradne ili periferne poslove.
To je ocenjeno večeras na tribini "Propast ekonomskog tigra" u Novom Sadu.
Na tribini ispred Ekonomskog fakulteta upozoreno je i na ozbiljne koruptivne mehanizme koji su ugrađeni u naš ekonomski model.
Ekonomiski stručnjak Miodrag Zec je istakao da su strane investicije važne, ali samo u slučaju kada donose znanje i tehnički progres, odnosno ako na kraju proizvodnog procesa postoji proizvod koji se izvozi.
"Ključni problem što nismo znali šta hoćemo, pa se Srbija opredelila za model motanja kablova", kazao je Zec.
Kinezima su, kako je rekao "strane investicije služile da steknu znanje, a mi smo odabrali da budemo periferna ekonomija".
Prema njegovim rečima, Srbija je čak i u IT sektoru preuzele "periferne poslove".
Profesor ekonomije na beogradskom Filozofskom fakultetu Ognjen Radonjić ocenio je da su u domaćoj ekonomiji prisutni brojni mehanizmi korupcije - od pranja novca, preko utaje poreza i izvlačenja novca "koji se zatim ulaže u kripto-valute".
"To su sve mehanizmi pomoću kojih se izvlače javni resursi radi privatnog bogaćenja organizovane kriminalne grupe na vlasti, njima bliskog biznisa i organizovanog kriminala", rekao je Radonjić.
On je naveo izgradnju brze pruge do granice s Mađarskom za koji tvrdi da je sadržala neke od tih mehanizama.
Ocenio je da se između ostalog i zbog toga 2013. odustalo od prvobitno planiranog korišćenja evropskih fondova.
Kazao je i da je 2009. potpisan međunarodni ugovor sa Kinom u vezi sa infrastrukturnim projektima, u koji je 2013. dodat aneks kojim je dozvoljeno da u projektima nema javnog nadmetanja čime se, kako je rekao, iz celog procesa isključuje transparentnost.
“Naš proračun je bio da bi ta pruga trebalo da košta oko 590 miliona evra, a do sada je isplaćeno 1,25 milijardi evra, što je iznos koji je preko dva i po puta veći”, rekao je on.
Dodao je da je na kraju takav posao rezultirao tragedijom.
Iz dokumentacije objavljene na zahtev studenata, kazao je, između ostalog, videlo se da su u samim ugovorima "bile upisane koruptivne prakse", odnosno kršenje zakona.
Kao primer Radonjić je naveo anekse kojima je, kako tvrdi, ugovarano plaćanje poslova koji su već plaćeni u samom ugovoru, odnosno duplo fakturisanje.
"Vi vidite nešto jako čudno, a to je da Kinezi služe kao protočni bojler - država bira svoje podizvođače, a Kinezi samo isplaćuju finansijska sredstva tim podizvođačima i za to naplaćuju proviziju, što je bilo protivno ugovoru", rekao je Radonjić.
Profesor na beogradskom Ekonomskom fakultetu Dejan Šoškić ocenio je da pozivanje na uspešnost ekonomije navođenjem rasta bruto-društvenog proizvoda (BDP) ne pokazuje stvarno stanje.
"Ako su strane kompanije vlasnici kapitala, onda dohodak od kapitala ide njima i ako se taj porez plati u korumpiranu državu, onda ni od toga nema naročite koristi", kazao je on.
Prema njegovim rečima, tada po jedinici rasta BDP-a postoji neuporedivo manji stepen blagostanja odnosno rasta blagostanja lokalnog stanovništva nego u slučaju kada je domaći rad dobro plaćen.
Šoškić je rekao i da je problem u nesrazmernom rastu BDP-a u evrima koji, kako je naveo, zamagljuje ili skriva realni rast, a to je potkrepio primerom pandemije.
"Te godine kada je statistika sasvim jasno zabeležila pad ekonomske aktivnosti za 0,9 odsto zbog toga što je inflacija bila, mislim 3,6 odsto na godišnjem nivou, mi smo imali rast BDP-a u evrima od 2,5 odsto", kazao je on.
Znači, kako je naveo, "realni pokazatelji statistike kaže pad 0,9, ali kad prikazujete u evrima, to je rast od 2,5 odsto".
Dodao je da čak i korupcija utiče na rast BDP-a i da je Srbija godinu i po dana bila jedina evropska zemlja na "crnoj listi" međunarodne organizacije za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
0
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
2
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
5
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
29
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
11
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
7
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Predsednica Venecuele: Energetski sporazum sa SAD će ostati na snazi 25 godina
30.08.2026.•
3
Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da će energetski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ostati na snazi 25 godina.
Maldivi uvode porez za strane turističke operatere
30.08.2026.•
0
Parlament Maldiva usvojio je zakon da strani turistički operateri moraju da se registruju kod poreske uprave te zemlje i plaćaju turistički porez.
Komentari 48
Миша
Pićuka
Ekonomija
Ovo se dešava kada ne čitate pažljivo i pride ni ne znate o čemu govorite. Nebitno je da li je Holandija drugi ili DRUGI najveći izvoznik i koliko od toga prihoduju, niste pročitali i-ili niste razumeli bitan deo da taj sektor u celoj privredi Holandije učestvuje ili ako vam je potrebno velikim slovima UČESTVUJE sa 2%. Mi već sada u tom sektoru imamo više ljudi i dvostruko veći udeo u privredi od te Holandije koja ima tri puta više stanovnika, oni sa manjim brojem ljudi proizvode i prihoduju desetostruko više. Vi ste taj, poštovani, koji priča gluposti!! Imam i ja uzvičnike!!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar