Poslanici EP sutra o izveštaju za Srbiju: Studentski zahtevi u skladu sa reformama koje se očekuju

Srbija na putu ka članstvu u EU i dalje mora da unapredi unutrašnji politički dijalog, sprovede reforme u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, ali to nije sve.
Poslanici EP sutra o izveštaju za Srbiju: Studentski zahtevi u skladu sa reformama koje se očekuju
Foto: Pixabay
Srbija bi ka punopravnom članstvu morala da postigne sveobuhvatni sporazum o normalizaciji odnosa sa Kosovom, kao i da se potpuno uskladi sa spoljnom politikom EU, ukazao je izvestilac Evropskog parlamenta (EP) za Srbiju Tonino Picula.
 
U izveštaju koji će se sutra naći pred poslanicima Evropskog parlamenta naglašava se i da obezbeđivanje nezavisnosti ključnih institucija, uključujući Regulatorno telo za elektronske medije (REM) i puna primena svih preostalih i najnovijih preporuka Kancelarije OEBS za demokratske institucije i ljudska prava (OEBS/ODIHR) i tela Saveta Evrope u vezi sa izbornim reformama, kroz transparentan i inkluzivan proces i znatno pre održavanja bilo kojih novih izbora, takođe ostaju od ključnog značaja.
Izveštaj i rezolucija Tonina Picule predstavljaju odgovor Evropskog parlamenta na Izveštaje Evropske komisije o Srbiji za 2023. i 2024. godinu, ali takođe uzima u obzir najnovija dešavanja u zemlji, uključujući studentske proteste, koja su, kako se ocenjuje, obeležena zabrinutošću zbog stanja demokratije i vladavine prava.
 
U rezoluciji sačinjenoj na osnovu izveštaja o kojoj će se glasati u sredu 7. maja, EP izražava duboku zabrinutost zbog sistemskih problema na koje su ukazali studentski protesti i drugi protesti u Srbiji, kao što su pitanja građanskih sloboda, podele vlasti, korupcije, zaštite životne sredine, institucionalne i finansijske transparentnosti, posebno u vezi s infrastrukturnim projektima, i odgovornosti.
 
EP potvrđuje da su studentski zahtevi u skladu sa reformama koje se od Srbije očekuju na njenom evropskom putu.
U tekstu izveštaja je i informacija o studentskom protestu 15. marta
 
U tekstu se konstatuje da masovni protesti održani 15. marta u Beogradu "predstavljaju najveće proteste u savremenoj istoriji Srbije i poziva na nepristrasnu istragu tvrdnji da je protiv demonstranata korišćena nezakonita tehnologija za kontrolu mase, usled čega je više njih povređeno".
 
U rezoluciji se izražava iskreno saučešće porodicama poginulih i povređenih u urušavanju nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu 1. novembra 2024. i poziva na potpune i transparentne pravne postupke nakon istrage nadležnih organa.
 
Naglašava se potreba za širim ispitivanjem u kojoj meri je korupcija dovela do smanjenja bezbednosnih standarda i doprinela ovoj tragediji.
 
Takođe se "izražava žaljenje zbog kašnjenja u reakciji i utvrđivanju odgovornosti od strane srpskih vlasti, sporog toka istrage i nedostatka transparentnosti nakon tragedije" i  zbog toga što je "vlast propustila priliku da na dobar način odgovori na zahteve studenata i građana koji ih iskreno podržavaju".
 
EP naglašava značaj slobode govora i okupljanja, poziva vlasti Srbije da obezbede zaštitu učesnicima mirnih protesta. 
 
Vezano za proteste u Srbiji, EP takođe najoštrije osuđuje zloupotrebu ličnih podataka iz javnih registara radi odmazde prema mirnim demonstrantima i poziva tužilaštvo u Srbiji da podigne optužnice protiv svih lica koja su fizički napadala i podsticala nasilje nad učesnicima demonstracija.
 
EP izražava duboku zabrinutost zbog svakog oblika nasilja, hapšenja demonstranata i sudskih postupaka kao i  zbog izveštaja da su bezbednosne službe bile uključene u zastrašivanje i nadzor demonstranata.
 
Takođe EP osuđuje retoriku srpskih vlasti koja podstiče nasilje protiv studenata i drugih demonstranata, primećuje da su studentski aktivisti bili izloženi pravnom uznemiravanju, zastrašivanju i prekomernoj upotrebi sile od strane vlasti.
 
U rezoluciji se poziva na temeljnu, nepristrasnu i brzu istragu navoda o nasilju nad demonstrantima i o eventualnim zloupotrebama policije tokom protesta a diplomatske misije EU i država članica pozivaju se da nastave pažljivo da prate sve tekuće sudske slučajeve povezane s protestima.
 
Evropski parlamentarci duboko su uznemireni i zbog "široko rasprostranjene nezakonite prakse nadzora korišćenjem špijunskog softvera" i "pozivaju Vladu Srbije da odmah prekine korišćenje napredne nadzorne tehnologije protiv aktivista, novinara i branilaca ljudskih prava a nadležne državne organe da sprovedu temeljnu istragu o svim postojećim slučajevima nezakonitog nadzora i upotrebe špijunskog softvera, kao i da pokrenu odgovarajuće postupke protiv odgovornih lica".
 
Evropska komisija se poziva da, imajući to u vidu, reaguje na ove incidente, pokrene ova pitanja u komunikaciji sa srpskim vlastima i insistira na potpunoj istrazi, dodaje se u tekstu.
 
EP takođe odbacuje optužbe da su EU i neke njene države članice bile umešane u organizaciju studentskih protesta s ciljem izazivanja "obojene revolucije" i u tom kontekstu najoštrije osuđuje nezakonita hapšenja i proterivanja građana EU i javno objavljivanje ličnih podataka građana EU od strane osuđenih ratnih zločinaca, kao i govor mržnje usmeren protiv nacionalnih manjina.
 
EP izražava zabrinutost i zbog sve većeg broja slučajeva zadržavanja građana EU na granici Srbije i primećuje da se anti-EU narativi odražavaju u opadajućoj podršci za evropske integracije u srpskom društvu i jačanju prisustva autokratskih stranih aktera u zemlji.
 
Srpske vlasti pozivaju se da povrate poverenje građana u državne institucije kroz transparentnost i odgovornost i ohrabruju se svi politički i društveni akteri da se uključe u inkluzivan, sadržajan dijalog u cilju ispunjavanja reformi vezanih za EU.
 
U poglavlju Osnovna i ljudska prava ocenjuje se još da je "sloboda medija u Srbiji dodatno pogoršana" i poziva Srbija da unapredi i zaštiti profesionalizam medija, raznolikost i pluralizam, kao i da promoviše kvalitetno istraživačko novinarstvo, najviše etičke standarde, poštovanjem novinarskih kodeksa i kroz medijsku pismenost.
 
Takođe, najoštrije se osuđuje uporna kampanje blaćenja i zastrašivanja protiv civilnog društva u Srbiji, uključujući lažne optužbe o zaverama za rušenje vlasti uz stranu podršku.
 
Izražava se zabrinutost zbog toga što se organizacije civilnog društva u Srbiji suočavaju sa sve većim izazovima, uključujući restriktivne uslove, ograničeno finansiranje, policijske racije i druge oblike zastrašivanja od strane državnih vlasti i poziva na istrage svih napada i kampanja blaćenja protiv organizacija civilnog društva i na unapređenje transparentnosti javnog finansiranja.
 
EP takođe poziva Vladu Srbije da poveća transparentnost vlasništva nad medijima i finansiranja medija a nadležne organe da istraže i procesuiraju sve slučajeve govora mržnje, klevetničkih kampanja i strateških tužbi protiv novinara.
 
Srbija se poziva i da se aktivno suprotstavi dezinformacijama, uključujući manipulisane anti-EU narative i, posebno, državne dezinformacione kampanje, osuđuje otvaranje kancelarije RT (ranije Russia Today) u Beogradu i pokretanje servisa vesti na srpskom jeziku putem njihovog internet-portala.
 
Prima se k znanju usvajanje nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost i strategije za prevenciju i zaštitu od diskriminacije, i poziva na njihovu punu primenu.
 
U dokumentu EP konstatuje da je Srbija pristupanje EU proglasila za svoj strateški cilj uz ambiciju da do kraja 2026. u potpunosti uskladi zakonodavstvo sa pravnim tekovinama EU, ali i naglašava potreba da Srbija ozbiljno pokaže da je strateški orijentisana ka EU i da objektivno i nedvosmisleno komunicira o EU.
 
Ponavlja se strateški značaj Zapadnog Balkana u današnjem geopolitičkom kontekstu i za bezbednost i stabilnost EU u celini, a ističe se i značaj uticaja Srbije u regionu.
 
EP sa zabrinutošću primećuje da je ostvaren ograničen ili nikakav napredak u ispunjavanju kriterijuma za članstvo u EU u pregovaračkim poglavljima, sa posebnim nedostacima u ključnim oblastima poput vladavine prava, reforme javne uprave i usklađivanja sa politikama EU.
 
Izražava se žaljenje zbog činjenice da nije ostvaren napredak u Poglavlju 31, budući da je usklađenost Srbije sa stavovima spoljne politike EU ostala nepromenjena i poziva Srbija da se bez odlaganja i sistematski uskladi sa restriktivnim merama i opštom politikom EU prema Rusiji.
 
EP konstatuje napredak Srbije u usklađivanju sa viznom politikom EU i poziva na njeno potpuno usklađivanje, navodi se u rezoluciji.
 
Naglašava se da ukupan tempo napretka u pregovorima o pristupanju i dalje zavisi od opipljivog napretka u ključnim reformama i dijaloga Beograda i Prištine, kao i od usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU.
 
Kada je reč o demokratiji i vladavini prava, EP konstatuje postojeće izazove u obezbeđivanju nezavisnosti pravosuđa, uključujući neprimereni politički uticaj na sudstvo i naglašava značaj usvajanja Zakona o Pravosudnoj akademiji.
 
Navodi se da je ostvaren ograničen napredak u borbi protiv korupcije, uprkos usvajanju nove strategije za borbu protiv korupcije za period 2024–2028 i izražava zabrinutost zbog i dalje prisutne korupcije u mnogim sektorima.
 
U odeljku Pomirenje i dobrosusedski odnosi EP ponavlja da dobrosusedski odnosi i regionalna saradnja ostaju suštinski elementi procesa proširenja i poziva Srbiju da intenzivira napore na pomirenju i pronalaženju rešenja za nerešene sporove iz prošlosti, posebno u vezi sa pitanjem nestalih osoba.
 
EP takođe ponavlja punu podršku dijalogu Beograda i Prištine pod okriljem EU, pozdravlja imenovanje Petera Sorensena za specijalnog predstavnika EU, naglašava važnost konstruktivnog angažmana vlasti i u Srbiji i na Kosovu u cilju postizanja sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa, poziva obe strane da izbegavaju jednostrane poteze koji mogu izazvati tenzije i zahteva doslednu primenu svih prethodnih sporazuma, uključujući uspostavljanje Asocijacije/Zajednice opština sa srpskom većinom.Strane u pregovorima pozivaju se da omoguće puno funkcionisnje svih institucija na Kosovu.
 
Od Srbije i Kosova očekuje se da u potpunosti sarađuju i preduzmu sve potrebne mere kako bi priveli pravdi počinioce terorističkog napada u Banjskoj iz 2023. godine, izražava se žaljenje zbog činjenice da Srbija još nije procesuirala glavne počinioce, posebno Milana Radoičića, potpredsednika Srpske liste, i ponavlja da i odgovorni za napad u Zubinom Potoku moraju biti izvedeni pred lice pravde bez odlaganja. 
 
EP poziva potpredsednicu Evropske komisije i visoku predstavnicu EU za spoljnu politiku i bezbednost, kao i Evropsku komisiju, da preuzmu proaktivniju ulogu u vođenju dijaloga kao i da omoguće veću ulogu Evropskom parlamentu u tom procesu, navodi se.
 
Kada je reč o društveno-ekonomskim reformama EP pozdravlja delimičan napredak Srbije u uspostavljanju funkcionalne tržišne ekonomije, uz pozitivan rast BDP-a i ponavlja potrebu za značajnijim reformama u oblasti tržišta rada, obrazovanja i javne uprave.
 
Pozdravlja se aktivno učešće Srbije u sprovođenju novog Plana rasta za Zapadni Balkan, konstatuje činjenica da je Srbija 3. oktobra 2024. usvojila Reformsku agendu i poziva na preusmeravanje relevantnih sredstava EU na podršku reformi pravosuđa i merama za borbu protiv korupcije.
 
EP u rezoluciji konstatuje i napredak u oblasti zakonodavstva vezano za zaštitu životne sredine i klimatske promene.
 
Prima se na znanje potpisivanje Memoranduma o razumevanju između EU i Srbije kojim se pokreće strateško partnerstvo u oblasti održivih sirovina, lanca vrednosti baterija i električnih vozila, ali i naglašava da zalaganje za najviše ekološke standarde i dijalog sa lokalnim zajednicama, naučnom zajednicom i civilnim sektorom moraju biti u središtu ovog partnerstva.U isto vreme ponavlja se i važnost diverzifikacije snabdevanja energijom u cilju smanjenja energetske zavisnosti od Rusije.
 
U poslednjoj tački predložene rezolucije zadužuje se predsednik Evropskog parlamenta da dokument prosledi predsedniku Evropskog saveta, Evropskoj komisiji, visokoj predstavnici EU za spoljne poslove i bezbednosnu politiku, vladama i parlamentima država članica EU, kao i predsedniku, Vladi i Skupštini Srbije.
Prvi izveštaj Tonina Picule, novog izvestioca za Srbiju usvojen je u februaru na sednici Spoljnopolitičkog odobra (AFET) Evropskog parlamenta.
 
Izveštaj konstatuje da Srbija napreduje ka članstvu u EU od 2012. kada je dobila status kandidata i da je od otvaranja pregovora o pristupanju u januaru 2014, otvorila 22 od ukupno 35 poglavlja.
 
Otvorena su sva poglavlja iz klastera 1 (Osnovne vrednosti) i klastera 4 (Zelena agenda i održiva povezanost). Dva poglavlja su privremeno zatvorena. U junu 2021. godine, Srbija je prihvatila revidiranu metodologiju proširenja, podseća se.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Taras

    05.05.2025 18:03
    Dan odluke?
    Sutra će se saznati malo više na čijoj je strani EU. Pametno je ne gajiti preveliki optimizam.
  • Filip

    05.05.2025 17:20
    Podrška studnetima
    Znači EU izjavljuje da se studenti vode vrednostima koje su i EU vrednosti, i da su promene koje napravimo samo naše.
    I rado bi da budemo na istoj strani.
  • Robespierre

    05.05.2025 16:20
    Baš briga poslanike EP za Srbiju i studentske proteste. Naše probleme neće rešavati niko osim nas samih.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija