Stanovi skuplji nego 2024: "Srbija nije ni blizu pucanja balona na tržištu nekretnina"
Cene stanova u Srbiji porasle su u drugom tromesečju ove godine za 5,78 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u poređenju sa prvim tromesečjem rast je iznosio 1,36 odsto, saopštio je Republički geodetski zavod.
Foto: 021.rs
Podaci RGZ kažu da su cene stanova u starogradnji porasle 5,89 odsto, dok su u novogradnji 5,57 odsto više.
Prema rečima agenta za nekretnine Milića Đokovića, glavni uzrok rasta cena je manjak ponude, odnosno sve manji broj izdatih građevinskih dozvola za stanogradnju.
"Rast cena posledica je manjka stanova i manjka građevinskih dozvola. I to će da bude problem. Nažalost, o tome se malo priča - jako je mali broj izdatih građevinskih dozvola za stanogradnju. Ima ih za manje objekte, kuće i slično, ali za stambene zgrade sve manje, jer su se investitori povukli. To znači da će za godinu, godinu i po dana biti još manje nekretnina, a kada bude manja ponuda, cene će opet ići gore, odnosno u beskonačnost", kaže Đoković za Insajder.
On dodaje da, iako se često govori o "balonu na tržištu nekretnina", Srbija još nije blizu njegovog pucanja.
"Mislim da balon ne može da se duva do beskonačnosti, ali ovaj naš je jako rastegljiv. Naše dno ima duplo dno, tako da još nismo pred pucanjem. Još to nije efekat balona", objašnjava Đoković.
Prema njegovim rečima, tržište je i dalje izuzetno aktivno.
"Velika je frekvencija prometa - imamo oko 120.000 kupoprodaja godišnje, što je za ovu malu državu dosta. Ima i dosta zamene imovine. Stranci čine između 10 i 15 odsto kupaca, što znači oko 10 do 15 hiljada prometa godišnje. Za zemlju kao što je Srbija, to je ogroman broj, i ako dođemo do 20-25 hiljada prometa, to će biti ozbiljna cifra", naveo je Đoković.
Navodi i kako je u poslednjoj deceniji vrednost nekretnina višestruko porasla.
"Pasivan prihod za 12 poslednjih godina je tri puta veći. Znači, u tih 12 godina vrednost stanova je otprilike utrostručena", kaže Đoković.
Govoreći o regionalnim razlikama, Đoković navodi da se rast cena beleži u gotovo svim gradovima, dok je izuzetak jedino Zlatibor.
"Generalno je svuda opšti trend rasta, čak i u manjim sredinama. Krediti za mlade podigli su cene nekretnina i u mestima gde se to ranije nije očekivalo. Jedino stagnira Zlatibor - ne zato što cene padaju, već što jednostavno nema prometa. Sada je na delu odmeravanje snaga, ko će prvi da popusti", objašnjava on.
Kada je reč o kućama, Đoković ističe da je vreme njihove masovne kupovine, koje je naročito bilo karakteristično tokom pandemije, prošlo.
"Prošlo je to vreme korona-partija, kako mi nekretninari kažemo. Sada je manja potražnja za kućama, a viša za placevima. Ljudi kupuju zemljište pa sami grade. Same gotove kuće oko Beograda i dalje se kupuju, ali manje. Kod kuća ima dva radovanja - jednom se raduješ kad je kupiš, drugi put kad je prodaš", rekao je Đoković.
Na pitanje da li su kuće i dalje dobra investicija, kaže da je najbolja nekretnina, ipak, nešto drugo.
"Narod kupi, pa shvati da to nije baš najisplativije - zarobiš 50–60 hiljada evra, odeš nekoliko puta godišnje, a za te pare možeš sto puta da ideš na sto različitih mesta. Najbolja nekretnina je zlatna Viza kartica", zaključuje Đoković.
Rast cena stanova u Srbiji, posebno u Beogradu, ne pokazuje znakove usporavanja, a ekonomistkinja Radojka Nikolić navodi da za to postoji više razloga - od povećane kreditne sposobnosti građana i rasta plata, do ulaganja dijaspore i sve izraženijeg socijalnog raslojavanja.
Ističe da, prema podacima Narodne banke Srbije, ukupna zaduženost građana po osnovu stambenih kredita iznosi oko šest milijardi evra, dok je sličan iznos evidentiran i kroz gotovinske kredite.
"To se nije skoro dogodilo - da postoji jednak iznos stambenih i gotovinskih kredita. To znači da građani imaju veću kreditnu sposobnost i redovno otplaćuju svoje obaveze. Kod nas je procenat nenaplativih kredita veoma nizak", navodi Nikolić.
Kako dodaje, gotovinski krediti se često koriste za rekonstrukciju i obnovu stanova, a ne isključivo za potrošnju, što pokazuje da je deo građana u mogućnosti da investira u stvari trajnije vrednosti.
Drugi važan faktor rasta cena nekretnina je, prema njenim rečima, socijalno raslojavanje.
"Imamo sloj građana koji je sve bogatiji, i one koji jedva plaćaju kirije. Kad god postoji socijalno raslojavanje, rastu i cene nekretnina. Oni koji zarađuju više ulažu novac u stanove, jer se ulaganje u nekretnine kod nas smatra najisplativijim oblikom štednje", objašnjava Nikolić.
Sve je više ljudi koji stanove kupuju ne da bi u njima živeli, već da bi ih izdavali.
"Javlja se sve više rentijera i ovolika kupovina stanova to potvrđuje", ističe ona.
Prema njenim rečima, značajnu ulogu na tržištu nekretnina ima IT sektor, u kom radi oko 120.000 ljudi.
"U jednoj od najvećih banaka su mi rekli da u Beogradu mesečno odobravaju tri do četiri stambena kredita po službeniku, i da su u 90 odsto slučajeva klijenti iz IT sektora koji imaju veoma visoka primanja", kaže Nikolić.
Uz IT stručnjake, važan faktor je, prema njenim rečima, i dijaspora, koja u velikom broju kupuje stanove u Srbiji, najčešće za keš. Kako dodaje, procenjuje se da u Srbiji, zbirno ima oko 200.000 ljudi - domaćih IT stručnjaka i pripadnika dijaspore - koji imaju dovoljno finansijske moći za kupovinu stanova.
"Mi smo malo tržište. Ako imate 200.000 ljudi koji su finansijski potentni, naravno da će rasti potražnja, a samim tim i cene. Iako se mnogo gradi, stanova i dalje nema dovoljno", objašnjava Nikolić.
Navodi kako rast cena nekretnina nije "veštački stvoren", već da je on rezultat stvarne potražnje.
"Postoji sloj ljudi koji ima novac i želi da ga uloži u siguran oblik imovine. I dok god postoji ta potražnja, cene stanova će nastaviti da rastu", zaključuje Nikolić.
Situacija sa rastom cena stanova, ipak, nije karakteristična samo za Srbiju. Prema podacima Eurostata, u drugom tromesečju 2025. godine cene stambenih nepokretnosti u Evropskoj uniji porasle su za 5,4 odsto međugodišnje. Najveći rast zabeležen je u Portugalu (17,23 odsto), Bugarskoj (15,51 odsto) i Mađarskoj (15,12 odsto), dok je u Finskoj zabeležen pad od 1,33 odsto.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Davor Macura: Od menjačnice u Zemunu do vlasnika Alta banke kojoj je NBS oduzela dozvolu
31.10.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije doneo je odluku o oduzimanju dozvole za rad Alta banci, objavila je centralna banka danas u ranim jutarnjim satima. Ime njenog vlasnika Davora Macure ponovo je u žiži javnosti.
Produžena licenca NIS-u, ali neizvesnost ostaje: Budućnost rafinerije zavisi od pregovora MOL-a i Gasproma
31.10.2026.•
0
Produženje američke licence za rad Naftne industrije Srbije do 11. decembra omogućava nastavak rada Rafinerije u Pančevu, ali dugoročno rešenje za budućnost kompanije još uvek nije izvesno.
Srpska lista bez SNS-a: Kako će se promeniti politika Srba na KiM?
31.10.2026.•
1
Nakon pada Srpske napredne stranke, ostaje pitanje Srpske liste, kao produžetka SNS-a na Kosovu i njihovih daljih aktivnosti.
Zbog gašenja Alta banke promenjen račun za uplatu struje u Beogradu, aplikacija nedostupna
31.10.2026.•
1
"Elektroprivreda Srbije" obaveštava domaćinstva i male kupce sa područja Beograda da je od oktobarskog računa promenjen broj tekućeg računa za uplatu.
"Vreme odgovornosti konačno došlo": Još danas 16 minuta tišine ispred Pravnog fakulteta u Beogradu
31.10.2026.•
3
Studenti u blokadi Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu saopštili su da će danas u 11.52 poslednji put ispred tog fakulteta organizovati 16 minuta tišine za poginule u padu nadstrešnice Železničke stanice.
Kuzmanović: Ekspo se nastavlja, ali ćemo preispitati troškove i raskinuti koruptivne ugovore
31.10.2026.•
6
Kandidat Studentske liste Vladan Kuzmanović izjavio je da će među prvim merama u oblasti građevinarstva biti suspendovanje posebnih zakona, odnosno "leks specijalisa" i preispitivanje velikih javnih investicija.
Đurica: EU da podrži novu vlast u Srbiji konkretnim potezima i otvori Klaster 3
31.10.2026.•
7
Neophodno je da Brisel insistira na mirnoj primopredaji vlasti bez odlaganja, podrži nastojanja nove vlasti u Srbiji za sređivanje države i da reči podrške koje su uputili posle izbora pretoči u konkretna dela.
Alta banci oduzeta dozvola za rad: Sledi stečaj i isplata osiguranih depozita
31.10.2026.•
38
Izvršni odbor Narodne banke Srbije doneo je odluku o oduzimanju dozvole za rad Alta banci a.d. Beograd, saopšteno je noćas iz NBS.
Radić: Poseban problem za Srbiju predstavljaju paralelne bezbednosne i naoružane strukture, regovalo VJT
31.10.2026.•
12
Vojni analitičar Aleksandar Radić rekao je sinoć da u Srbiji u ovom trenutku poseban bezbednosni problem predstavljaju paralelne bezbednosne i naoružane strukture.
Komisija Vrhovnog tužilaštva ispituje zašto Milanu Radoičiću nije određen pritvor zbog slučaja "Banjska"
31.10.2026.•
11
Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva, po uputstvu vrhovne tužiteljke Zagorke Dolovac, ispituje i predmet protiv Milana Radoičića, osumnjičenog za organizovanje oružanog sukoba u Banjskoj na severu Kosova, saznaje Nova.rs.
Ideja dvopartizma: Koliko radikalan reset je potreban Srbiji?
31.10.2026.•
19
Novim sazivom Skupštine Srbije dominiraće dve izborne liste i one će kontrolisati 244, od ukupno 250 poslaničkih mesta.
Sloga: Zatvaranjem pogona kompanije "Valy" u Valjevu bez posla će ostati 737 zaposlenih
30.10.2026.•
6
Udruženi sindikati Srbije "Sloga" osudili su najavljeno zatvaranje proizvodnog pogona kompanije "Valy d.o.o" u Valjevu kojim 737 zaposlenih, uglavnom žena, ostaje bez posla.
Državni arhiv Srbije: Uništavanje dokumentacije moguće samo uz pisano odobrenje
30.10.2026.•
3
Državni arhiv Srbije je danas saopštio da, po zakonu, uništavanje dokumentacije kod državnih organa i jedinica lokalne samouprave može da se sprovede isključivo posle pribavljanja odobrenja nadležnog javnog arhiva.
NBS Severne Makedonije: Navodi o transferima novca iz Srbije su neprovereni
30.10.2026.•
2
Guverner Narodne banke Severne Makedonije Trajko Slaveski ocenio je kao neproverene tvrdnje navode o transferima novca iz Alta banke u Srbiji u tu zemlju.
Mreža žena Kosova traži da se femicid uvrsti u krivični zakonik
30.10.2026.•
2
Mreža žena Kosova (MŽK) zatražila je danas na sastanku sa predsednicom skupštine Kosova Aljbujenom Hadžiu da se femicid i nasilje počinjeno putem tehnologije uvrste u krivični zakonik.
Austrijska policija istražuje sumnju na izbornu prevaru u Beču tokom izbora u Srbiji
30.10.2026.•
7
Vlasti Austrije su pokrenule istragu pošto je policija u blizini konzulata Srbije u Beču, na dan održavanja parlamentarnih izbora, zaustavila muškarca koji se sumnjiči za izbornu prevaru.
Da li pobeda Studentske liste okreće novi list u odnosima Srbije i Crne Gore?
30.10.2026.•
1
Crnogorski čelnici pozdravljaju pobedu Studentske liste i očekuju bolje odnose sa Srbijom.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - koji je rezultat?
30.10.2026.•
6
Još jedan 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Komentari 22
Gojko
Profa
Aleksandar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar