Nemački dnevnik: I Bugarska pretekla Srbiju

Iako su mnogi Bugari skeptični prema EU, njihova zemlja je nesumnjivo profitirala od ulaska u tu zajednicu, pretekla je Srbiju kako privredno tako i po nivou vladavine prava.
Nemački dnevnik: I Bugarska pretekla Srbiju
Foto: Google maps
Na Balkanu se sve više ocrtava provalija između zemalja koje su u Uniji, i onih koje nisu, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
 
Nemački dnevnik navodi da se činjenica da je Bugarska u proteklih 18 godina profitirala od članstva u EU može, pre svega, dokazati i poređenjem sa Srbijom, susednom zemljom sa gotovo istim brojem stanovnika od oko 6,7 miliona.
"Kada je Bugarska 2007. godine primljena u EU, ekonomski je zaostajala za Srbijom. Bugarski BDP po stanovniku iznosio je oko 4.300 evra godišnje. U Srbiji je bio 4.400. I Iako je i srpska privreda robusno rasla, Bugarska je pobegla svom zapadnom susedu. BDP po stanovniku je 2024. godine iznosio oko oko 16.260 evra, a u Srbiji 12.640 evra. I po drugim drugi indikatorima, kao što su prosečne plate i kupovna moć, Bugarska je pretekla Srbiju", piše FAZ.
 
Za to, kako ocenjuje dnevnik postoji nekoliko razloga. FAZ precizira da Srbija kao kandidat za članstvo u EU, od Brisela dobija pristupnu pomoć, "ali je ona neuporedivo manja od strukturnih podsticajnih sredstava koje dobijaju zemlje članice".
Pored tih strukturnih sredstava, piše FAZ, članice dobijaju novac i iz Fonda za obnovu i otpornost, koji je Evropska komisija ustanovila posle epidemije korona virusa u cilju podsticanja rasta i konkurentnosti, a za Bugarsku je u tom fondu rezervisano više od šest milijardi evra.
 
FAZ dodaje da je, istina, isplata tih sredstava vezana za reforme i vladavinu prava, zbog čega je u nekoliko navrata odlagana isplata tranši Bugarskoj, ali joj je u decembru ipak isplačeno 1,6 milijardi evra.
 
"Veoma je važno da se kao preduslov za isplatu pojedinih tranši iz Fonda za obnovu i otpornost sprovedu reforme u oblasti vladavine prava, rekla ja zamenica direktora Evropskog savtea za spoljne poslove (European Council on Foreign Relations) u Sofiji Vesela Černeva", prenosi njene reči FAZ. Dodala je da "svaka vlada u Bugarskoj zna da postoje čvrsti kriterijumi šta je dobra vladavina, a šta nije".
 
Govoreći o protestima u koji su u decembru doveli i do pada koalicione vlade premijera Rosena Željaskova, Černeva je rekla da su "protesti u Bugarskoj pokazali da vladi jedva preostaje nekakav manevarski prostor, ako društvo i Brisel dele istu ocenu". 
 
"Za razliku od Srbije, gde su masovniji protesti koji traju više od godinu dana ostali bezuspešni, nezadovoljstvo u Bugarskoj je primoralo vladu da podnese ostavku. To ime veze i sa okolnostima: Za Srbiju nema isplata vrednih milijarde evra iz fondova EU, i utoliko su manje i mogućnosti EU da vrši pritisak da se sprovode reforme. Jedna od posledica je da je u Srbiji nivo demokratije, vladavine prava i medijskih sloboda ispod nivoa koji postoji u Bugarskoj", ocenjuje FAZ.     
Dnevnik piše da je za Bugarsku, uz sva podsticajna sredstva, važnija pripadnost zajedničkom evropskom tržištu sa njegovih gotovo 450 miliona stanovnika.
 
"To zemlju čini atraktivnijom za investitore i bugarsku izvoznu privredu. Takav pristup tržištu Srbija nema. I iako i Srbija prooteklih godina ekonomski napredovala, to se primećuje", piše FAZ.
 
Dnevnik piše da je Bugarska, "o kojoj se u Srbiji i danas sa podsmešljivo govori pomalo potcenjivački", svog zapadnog suseda ekonomski nadmašila, a da se drugi sused Srbije, Rumunija, takođe deo EU, razvija još i brže, i da to rastojanje sve više raste.
 
"Drugim rečima: EU funkcioniše - i politički i ekonomski. Komentarišući Bregzit, Angela Merkel je 2016. godine rekla da 'mora postojati i da će postojati vidljiva razlika između toga da li neka zemlja želi da bude deo EU ili ne. Na Balkanu rastuća provalija između članica i nečlanica EU, pokazuje da ta razlika zaista postoji", zaključuje FAZ.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Jovo

    14.01.2026 22:05
    I
    Teško je a bice jos teze
  • Starac 2

    14.01.2026 20:09
    Ima još jedna stvar koju ne mogu da nam oproste. Svaka monarhija u Evropi je poreklom nemačko plemstvo. Princ Tomislav Karadjordjević je na konstataciju novinarke da je on 59 po redu da teoretski može da postane britanski kralj, odgovorio: ja sam srpski seljak. Za njega je to veća vrednost nego biti nemački princ. Ne mogu da nam oproste što je srpski seljak koji je čuvao ovce i svinje postao kralj. Nismo zvali Nemca da nas organizuje. E, to ne mogu da nam prežale.
  • Zaharije

    14.01.2026 19:00
    Da Nato nije bombardovao Srbiju Bugarska i Rumunija nikad ne bi ispunili uslove za ulazak u EU. To je bila politička odluka da bi okružili Srbiju. I sada je politička odluka da Srbija ne može u EU naravno ne kažu javno već za otvaranje klastera postavljaju političke uslove. Sve mi to znamo. Mi ne želimo da budemo glasačka mašina u EU. Ovakva Bugarska i Rumunija uopšte ne moraju imati ni vladu ni predsednika ni parlament. To su države koje nemaju svoje ,,ja,,. Rade sve što Unija izglasa. Zato nikad nismo čuli ni za jednog njihovog političara. Neko bi rekao da ali zato dobro žive. Da ali to će doći na naplatu kad se završi rat u Ukrajini i kad sve pare iz budžeta budu odlazili u Ukrajinu.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija