Hrvatski proizvodi dobro kotirani u Srbiji

Za razliku od hrvatskog tržišta, gde su naši proizvodi minimalno zastupljeni, srpske trgovine su već godinama preplavljene proizvodima iz susedne države. Na listi najtraženijih hrvatskih proizvoda u Srbiji su preživeli hrvatski brendovi iz komunističkog doba, kao i domaći iz robnih grupa ulja, kafe, konditora, koji su sada u hrvatskom vlasništvu.

Pored vode "jana", "cedevite" i "vegete", koji su i u regionu broj jedan, kod nas se dobro kotiraju i "eva" sardine, "čokolino" dečje kašice, PIK-ova pečenica, "Krašove" bajadere, "bronhi" i "kiki" bombone, deterdžent "faks".

Proizvođači iz Srbije ističu da reciprocitet ne postoji u gotovo svim robnim grupama, počev od mineralnih voda, do začina, kafe, konditora... Nova članica EU i dalje nije mnogo raspoložena za robu iz regiona, ali nemilice ulaže u marketing i plasman svojih proizvoda na srpskom tržištu.

- Velika je potražnja za vodom "jana", u marketing je mnogo uloženo, stvorena je potreba za tom vodom i u drugim trgovinskim lancima - objašnjavaju u trgovinskim kućama u Beogradu. - Odolevate neko vreme, ali kada počne svaki drugi kupac da se pita zašto nemate određeni proizvod, kao u ovom slučaju vodu, prinuđeni ste, pre ili kasnije, da nabavite tu robu. Nekada je "vegeta" bila neprikosnovena na našem tržištu, ali je sada ukupno gledano manja tražnja zbog visoke cene.

Lidersku poziciju u pojedinim trgovinskim lancima u oblasti dečjih kašica drži "čokolino", kao i "cedevita" sa ukusom narandže, a slede riblje konzerve. U okviru hrvatskih kompanija, sada posluju domaći "Frikom", "Dijamant", "Grand kafa", "Štark“, a odnedavno i "Multivita".

Kada se gleda tržišno učešće, bez premca je svakako "Frikom", sa sladoledima, ali i zamrznutim povrćem i morskom ribom. Gotovo više od 90 odsto pozicija frižidera sa sladoledom na otvorenom je u rukama Frikoma. Sledi ulje dijamant, grand kafa, smoki, bananice... Kupovinom slovenačkog Merkatora, Agrokor će putem svoje prodajne mreže u regionu i Srbiji plasirati još više robe.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Stipe Lovreta, kaže da u uslovima kada postoji oštra konkurencija u borbi za potrošače, prednost u svakom pogledu treba da imaju kvalitetni i cenovno atraktivni proizvodi. - Proizvođači u Srbiji tradicionalno nedovoljno pažnje posvećuju marketingu - dodaje Lovreta.  Rak-rana naših proizvođača je nedostatak prave tržišne orijentacije. Danas tu postoje u osnovi dva krajnja primera. S jedne strane, imamo proizvode i dobre brendove, ali nemamo razvijene kanale marketinga. Najbolji primer je proizvodnja maline po kojoj smo po obimu proizvodnje na jednom od prvih mesta u svetu, a po izvozu smo na oko 15. mestu. Jednostavno imamo logiku, napravili smo dobar proizvod, ali neka se neko drugi bavi prodajom i marketingom.

Lovreta naglašava i problem sa plasmanom vina. Srbija zaista ima veoma dobre komparativne prednosti u proizvodnji vina, ali u ovom segmentu mnogo toga treba da ulaže u marketing i prodaju. S druge strane, i kada imamo otvorene kanale marketinga i kada čak imamo i kvalitetan proizvod, cenovno smo nekonkurentni. To je donedavno bio slučaj sa plasiranjem flaširane vode na bugarsko tržište.