Pad obuhvata svih vakcina kod dece: Imamo veštačke zalihe jer nisu iskorišćene nabavljene vakcine
Pandemija i opšta transformacija zdravstvenog sistema, uz druge mere, samo su imponovali antivakcinalnim lobijima koji, uprkos naučnom opovrgavanju, i dalje veruju da vakcine izazivaju autizam.
Foto: Pixabay
Nakon prošlonedeljnog teksta 021.rs o rekordno niskom procentu novosadske dece koja su prošle godine primila MMR vakcinu, a koji je izazvao veliku pažnju javnosti, donosimo vam pregled situacije u celoj Srbiji, uz analizu svih uzroka i posledica koje su evidentirali stručnjaci "Batuta".
Podsetimo, obuhvat vakcinacije dece protiv morbila, zaušaka i rubeole (MMR vakcinom) prošle godine je u Novom Sadu dostigao samo 24 odsto, što Novi Sad stavlja u gradove pri dnu u Srbiji kad je reč o obuhvatu.
U Srbiji postoji nekoliko vakcina koje su obavezne i služe u borbi protiv smrtonosnih bolesti koje su nekada odnosile živote, a sada su preventabilne. Na nivou cele Srbije, obuhvat ni za jednu od ovih vakcina nije bio dovoljan za kolektivni imunitet od 95 odsto, pokazuje novi godišnji izveštaj Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Na nivou cele Srbije je imunizacija protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dečije paralize i oboljenja izazvanih hemofilusom influence tip B - takozvanom kombinovanom petovalentnom vakcinom, sprovedena s obuhvatom od 90,8 odsto. Željeni obuhvat od 95 odsto postignut je samo u četiri okruga u celoj Srbiji.
Vakcinacija protiv hepatitisa B ima obuhvat od samo 89,1 odsto, a ciljni obuhvat nije postignut nigde u Srbiji.
Protiv oboljenja izazvanih streptokokom pneumonije obuhvat imunizacije je iznosio 89,1 odsto, a obuhvat u revakcinaciji ovom vakcinom je još niži i iznosi tek 77,2 odsto.
Ono što najviše brine je izuzetno nizak obuhvat MMR vakcine u populaciji, koji na nivou Srbije iznosi 74,8 odsto i željenih 95 odsto nije postignuto ni u jednom okrugu. To znači da je epidemiološka situacija morbila trenutno preteća.
Obuhvat MMR vakcinom je pao u odnosu na 2020. godinu, kad je takođe bio nizak i iznosio samo 78,1 odsto. Na nivou Vojvodine je obuhvat 72,1 odsto planirane dece, a najniži obuhvat vakcinacijom zapravo je u Južnobačkom okrugu - 46,8 odsto. Novi Sad ne može da se ponosi sa pomenutih 24,4 odsto, ali je obuhvat revakcinacijom MMR vakcinom u ovom gradu takođe vrlo nizak i iznosi samo 68,5 odsto, što Novi Sad čini jednom od opština sa najnižim obuhvatom.

Zašto je ovako?
Na rekordno niske vrednosti za pojedine vakcine, poput MMR, uticala je aktuelna epidemija, zbog koje je imunizacija dece često odlagana. Međutim, bilo je tu i drastičnih promena u organizaciji rada domova zdravlja, uključujući sprovođenje vanredne preporučene imunizacije protiv Covid-19.
Osim kovida, uticaj antivakserskih lobija i prisutna (i neobjašnjiva) kolizija naših zakona doprinosi lošoj situaciji.
Naime, član 15 Zakona o pravima pacijenata daje pravo da roditelj odluči da li će vakcinisati maloletno dete, dok član 32 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ukazuje da za sprovođenje obavezne imunizacije nije potreban pristanak lica, odnosno roditelja i staratelja.
Imunizacija školske dece se sprovodi većinom u domovima zdravlja, samo u prisustvu roditelja, dok je vakcinacija po školama uglavnom napuštena, iako je bila efikasna dok je postojala.
Takođe, nejedinstven stav pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dodatno vodi do pada u obuhvatu vakcinama, zaključuju stručnjaci "Batuta".
"Ako se ovome doda i kategorija visokorizičnih populacija koje ostaju van sistema imunizacije, jasno je da postoji kritična masa nevakcinisanih koja narušava kolektivni imunitet populacije, što za posledicu može imati pojavu sporadičnog i epidemijskog javljanja bolesti koje se mogu prevenirati vakcinama i dovodi u pitanje dostizanje statusa eliminacije morbila u Republici i održanje statusa 'zemlje bez poliomijelitisa'. Imajući u vidu navedeno, neophodna je kontinuirana i hitna reakcija svih učesnika u sistemu imunizacije, a u cilju vakcinacije nevakcinisane i nepotpuno vakcinisane dece, odnosno dostizanja ciljnih vrednosti obuhvata svim vakcinama", zaključak je u izveštaju.
Stručnjaci kažu da ovi podaci ne omogućavaju da se dostigne i održi status eliminacije morbila u našoj populaciji.
"U pojedinim sredinama nedostatak kadra, ali i odbijanje i odlaganje imunizacije, sprovođenje imunizacije školske dece u domovima zdravlja, aktivnosti antivakcinalista, lažne kontraindikacije, prolongiranje privremenih kontraindikacija, kao i nepoštovanje procedura po Stručno metodološkom uputstvu za sprovođenje imunizacije u potpunosti, uticali su na ciljne vrednosti obuhvata i kompromitovanje imunizacije, uključujući niz medicinskih i nemedicinskih mera sprovođenih tokom pandemije COVID-19 po Uredbama i u uslovima pogoršane epidemiološke situacije (nedostatak kadra, masovno obolevanje kadra, roditelja, dece, prioritizacija zdravstvenih usluga itd.) koje su narušavale kontinuirano i pravovremeno sprovođenje obavezne imunizacije", dodaje se u izveštaju, koji je javno dostupan.

U ovoj priči postoji još jedan problem, a to je (namerno ili ne) neprijavljivanje svih sumnji na bolesti protiv kojih se vakcinišemo. Naime, epidemiolozi tvrde da se vođenje evidencije o slučajevima morbila ne obavlja valjano, odnosno da se ne prijavljuju svi sumnjivi slučajevi - zaključno sa 31. decembrom 2021. godine prijavljeno je samo 12 sumnji, a očekuje se 143 na godišnjem nivou, u skladu sa iskustvima i dugogodišnjom statistikom.
Neprijavljivanje slučajeva, odnosno izostanak validne dokumentacije, ne pomaže cilju da se morbile i rubele potpuno eliminišu do 2025. godine, što je cilj većine evropskih zemalja - ali gledajući podatke, čini se da će to biti vrlo teško ostvariti.
I pomenuta Evropa ima problem sa morbilama, odnosno sa neprijavljivanjem slučajeva i to zbog kovida. Najveći broj obolelih je u uzrastu od jedne do četiri godine (36 odsto), ispod jedne godine i do 24 odsto, 50 odsto obolelih je nevakcinisano, a druga polovina je primila samo jednu dozu.
Svako četvrto dete zaraženo morbilama u Evropi završilo je u bolnici.
Iako postoji vakcina protiv hepatitisa B, obuhvat nije zadovoljavajući. Hepatitis B je u Srbiji u 2021. godini imalo 25 osoba, od čega 14 u Centralnoj Srbiji, a 11 obolelih je u Vojvodini.
Ukupno 16 osoba obolelo je od pneumonije izazvane hemofilusom influence tip b, protiv kog takođe postoji vakcina.

Ovaj pad u obuhvatu nije opasnost samo za male boginje, već i za dečiju paralizu i to na širem, regionalnom nivou. Srbija ima nedovoljan obuhvat, a naročito zabrinjava nizak obuhvat dece iz ugrožene, romske populacije.
"Batut" navodi da postoje problemi sa okružnim koordinatorima za imunizaciju, koji su se samo povećali zbog uticaja kovida. Godinama se nagomilava količina dece koja nisu primila MMR vakcinu ili nisu potpuno vakcinisana, a treba napomenuti da je u Srbiji 2018. godine izbila epidemija malih boginja - najveća epidemija morbila u Srbiji sa smrtnim ishodima nakon punih 20 godina. Uprkos tome, od tada do danas nemamo dobar obuhvat, a tome ne pomaže ni to što ni zdravstveni radnici nisu redovno vakcinisani.
Kad je reč o vakcini protiv oboljenja izazvanih streptokokom pneumonije, lekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne indikuju ovu vakcinu svim svojim pacijentima, a nisu vakcinisani ni oni koji pripadaju grupama u posebnom riziku, skreće pažnju "Batut". Stručnjaci navode i da još uvek ne postoje zalihe vakcina za one zarazne bolesti koje su preventabilne vakcinama, a u slučaju da se importuje neki slučaj (na primer, slučaj dečije paralize, morbila) ili da izbije epidemija (morbila, rubele...).
Veštačke zalihe
Ono što je poražavajuće je da je Srbija u određenoj meri stvorila veštačke zalihe vakcina u prethodnom periodu baš zbog niskog obuhvata, odnosno činjenice da obezbeđene vakcine nisu iskorišćene kad je predviđeno.
Ovo nije prvi put da epidemiolozi apeluju da se ovaj problem reši jer je, kako se čini, zastupljen godinama unazad.
"Kao i u nizu prethodnih godina, ponovo ukazujemo na neophodnost postojanja zaliha svih vakcina od najmanje 25 odsto iskazanih potreba za slučaj izbijanja epidemija, vanrednih stanja, problema u proizvodnji, prekida u distribuciji, kako bi se u tim okolnostima obezbedio kontinuitet, odnosno primenile vakcine kao protivepidemijska mera. Napominjemo da su se sve navedene okolnosti koje nameću neophodnost postojanja zaliha već desile u Srbiji", kažu stručnjaci.
Navode da je potrebna revizija vakcinalnih kartoteka za svu decu koja su nevakcinisana i nepotpuno vakcinisana za svoj uzrast, a kako bi bila vakcinisana i revakcinisana u skladu s uzrastom.
Još jedna otežavajuća okolnost odnosi se na uvođenje izabranih pedijatara, a gašenja mesta sestre ili tehničara za imunizaciju u vakcinalnim punktovima u školskim i predškolskim dispanzerima širom Srbije. U izveštaju "Batuta" ne navodi zbog čega su ugašena mesta sestara i tehničara u dispanzerima doma zdravlja, ali se preporučuje da se situacija vrati na staro, kad je sve bilo efikasnije.
Neželjene reakcije na vakcine i teorije zavere
Kad je reč o prijavama neželjenih reakcija nakon primljene vakcine, u Srbiji je bilo 32 prijave prošle godine i sve se odnose na crvenilo, bol na mestu davanja vakcine, otok i povišenu temperaturu. Teže neželjene reakcije najčešće su se javljale kod istovremene primene dve vakcine i to su bili urtikarija (koprivnjača, iritacija kože), jedno uvećanje limfnih žlezda, jedna febrilna konvulzija do koje dovodi povišena temperatura, kao i jedan angioedem, odnosno natečenost kože koja se javlja i kao posledica alergijske reakcije.
Stručnjaci kažu da su za slučajeve istovremene primene vakcina odbačene uzročne povezanosti sa primenjenim vakcinama nakon procene uzročnosti, a kažu i da lekari nedovoljno prijavljuju te sitne slučajeve iritacija koje se očekuju - to bi moglo da razbije zabludu da vakcine ne izazivaju nikakve neželjene reakcije, što lekari nikada nisu tvrdili.
Naime, bilo kakva neželjena reakcija na vakcinu (bilo koju, pa i onu protiv morbila) nije ni blizu ozbiljna kao posledice koje nastaju zarazom ovim bolestima.
Kao najveća teorija zavere u antivakcinalnim krugovima, egzistira teorija o vezi između vakcine i pojave autizma kod dece, koja je 1998. godine pažljivo plasirana u lažiranom naučnom radu jednog gastroenterologa. Od tada do danas, antivakcinalni pokreti, u kojima učestvuju čak i pojedini zdravstveni radnici, tvrde da MMR vakcina uzrokuje bolest kojoj se, u suštini, uzrok još uvek ne zna, a od koje tradicionalno više obolevaju dečaci u odnosu na devojčice.
Osim kvazimedicine, uzroci odbijanja vakcine odnose se na sociološke fenomene poput izostanka poverenja u državu i u medicinu, verovanje da su vakcine deo većeg, globalnog "eksperimenta" na ljudima, bez objašnjenja zbog čega bi se bilo šta te vrste sprovodilo i na koji način.
Na kraju, opasna i štetna retorika u vezi sa kovid vakcinama, koja se u Srbiji bez ikakvih posledica plasirala na televizijama s nacionalnom frekvencijom, u onlajn i drugim medijima i na društvenim mrežama, dodatno je olakšala posao onima koji su odlučili da ne vakcinišu dete i time ga, suštinski, liše prava na slobodan i zdrav život.
----------

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
Iz saobraćaja u Južnoj Bačkoj isključeno 30 vozača, dvojica zadržani jer su bili pijani
17.12.2025.•
0
U prethodna 24 časa je iz saobraćaja u Južnobačkom okrugu isključeno 30 vozača i osam vozila, a dva vozača su zadržana zbog vožnje u alkoholisanom stanju.
Novosađani, spremite se za četvrtak: Evo šta vas očekuje
17.12.2025.•
0
Četvrtak u Novi Sad donosi više temperature i sunčanije vreme.
Volonteri za prirodu - zeleni razgovori u četvrtak 18. decembra u Radio kafeu
17.12.2025.•
0
Šta će biti sa snabdevanjem vodom u Novom Sadu i da li će se ponavljati višečasovne restrikcije koje smo imali ove godine?
Poslanici Skupštine Vojvodine o budžetu - opozicija tvrdi da je efikasan, ali samo za lojaliste
17.12.2025.•
0
Poslanici Skupštine Vojvodine danas zasedaju u velikoj sali Pokrajinske vlade i odlučuju o 24 tačaka dnevnog reda.
Sutra u Novom Sadu sunčano i toplije, sledeće nedelje ponovo hladna košava
17.12.2025.•
0
Četvrtak će u Novom Sadu biti pretežno sunčan i topliji.
Roditelji: Đaci Jovine gimnazije na nastavi i po 12 sati dnevno, poslednji čas im se završava u 21h
17.12.2025.•
15
Školovanje učenika Gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj" se već tri i po meseca odvija u nemogućim uslovima, na granici izdržljivosti učenika, ocenjuju roditelji Jovinih đaka.
Šta piše u optužnici u slučaju "nadstrešnica-korupcija"?
17.12.2025.•
8
Pred Višim sudom u Beogradu vodi se postupak protiv menadžerke "Infrastruktura Železnice Srbije" i članova Komisije za tehničke preglede Železničke stanice u Novom Sadu.
Mićin najavio nova ulaganja sa "najvećim budžetom u istoriji grada" - opozicija tvrdi da je budžet lažan
17.12.2025.•
20
Budžet Novog Sada za 2026. godinu iznosi 48,1 milijardi dinara i najveći je u istoriji, rekao je gradonačelnik Žarko Mićin na sednici Skupštine grada, dok iz opozicije poručuju da je budžet "lažan" i da ga neće podržati.
FOTO: Kakve kuće se izdaju u Novom Sadu - i za radnike i za porodice
17.12.2025.•
0
Ukoliko tragate za domom ili investicijom, kuće mogu da budu dobra prilika.
U Novom Sadu za jedan dan rođene 23 bebe
17.12.2025.•
0
U Novom Sadu su u protekla 24 časa rođene 23 bebe.
Jutro u Novom Sadu maglovito i ledeno, tokom dana malo vedrije
17.12.2025.•
0
U Novom Sadu će danas biti umereno oblačno.
Štrajk zaposlenih Instituta BioSens i ove srede
16.12.2025.•
1
Zaposleni u Institutu BioSens održaće u sredu, 17. decembra novi jednočasovni štrajk upozorenja od 13 do 14 časova u prstorijama te institucije.
Stara zgrada ambulante u centru Novog Sada imaće novu namenu - "ugostiće" neku od gradskih službi
16.12.2025.•
12
Zgrada bivšeg Doma zdravlja na raskrsnici Njegoševe i Jovana Subotića postaće dom za jednu od gradskih ili pokrajinskih službi, nakon više od decenije napuštenosti.
Napadi na novinare u Srbiji: Pod pritiskom predatorske vlasti
16.12.2025.•
2
U Srbiji je ove godine, prema godišnjem izveštaju međunarodne organizacije Reporteri bez granica (RSF), bilo 91 potvrđenih fizičkih napada na novinare i novinarke.
Sutra u Novom Sadu malo vedrije, ali i dalje ledeno
16.12.2025.•
0
Sreda će u Novom Sadu biti vedrija, ali ledena.
UNS: Imenovanje Vuka Raonića na javnu funkciju, uprkos napadu na snimatelja, urušava institucije
16.12.2025.•
5
Udruženje novinara Srbije neprijatno je iznenađeno odlukom da Vuk Raonić bude izabran za pomoćnika gradonačelnika Novog Sada.
FOTO: Salajčani umesto trga imaju divlji parking, grad ne reaguje
16.12.2025.•
21
U Planu detaljne regulacije dela Salajke u Novom Sadu predviđeno je da na uglu ulica Koste Šokice i Karađorđeve bude trg. Danas, umesto trga, ovde je "divlji" parking.
Nove presude za naknadu štete porodici nastradalih u padu nadstrešnice Železničke stanice
16.12.2025.•
1
Viši sud u Novom Sadu doneo je presudu kojom su "Infrastruktura železnice Srbije" i Republika Srbija obavezani da nadoknade 9,5 miliona dinara porodici nastradalih u padu nadstrešnice Železničke stanice.
Besplatna vakcinacija dece i mladih protiv HPV-a u subotu u Zmaj Ognjena Vuka
16.12.2025.•
0
Otvorena vrata za vakcinaciju HPV vakcinom biće organizovana u subotu, 20. decembra u Savetovalištu u Zmaj Ognjena Vuka.
Sednica Skupštine Novog Sada u sredu: Donose odluke u vaše ime
16.12.2025.•
5
Trinaesta sednica Skupštine Grada Novog Sada održava se u sredu, 17. decembra.
U Novom Sadu za jedan dan rođeno 16 beba
16.12.2025.•
1
U Novom Sadu je u protekla 24 časa rođeno 16 beba.
Komentari 7
Predrag
Šta je u N. Sadu?
Novosađanka
Svojim "pravom" ugrožavaju tuđe slobode. I zato, kazne. I roditeljima i pedijatrima i nac. frekvencijama i "uticajnima" koji šire laži.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar