Pad obuhvata svih vakcina kod dece: Imamo veštačke zalihe jer nisu iskorišćene nabavljene vakcine
Pandemija i opšta transformacija zdravstvenog sistema, uz druge mere, samo su imponovali antivakcinalnim lobijima koji, uprkos naučnom opovrgavanju, i dalje veruju da vakcine izazivaju autizam.
Foto: Pixabay
Nakon prošlonedeljnog teksta 021.rs o rekordno niskom procentu novosadske dece koja su prošle godine primila MMR vakcinu, a koji je izazvao veliku pažnju javnosti, donosimo vam pregled situacije u celoj Srbiji, uz analizu svih uzroka i posledica koje su evidentirali stručnjaci "Batuta".
Podsetimo, obuhvat vakcinacije dece protiv morbila, zaušaka i rubeole (MMR vakcinom) prošle godine je u Novom Sadu dostigao samo 24 odsto, što Novi Sad stavlja u gradove pri dnu u Srbiji kad je reč o obuhvatu.
U Srbiji postoji nekoliko vakcina koje su obavezne i služe u borbi protiv smrtonosnih bolesti koje su nekada odnosile živote, a sada su preventabilne. Na nivou cele Srbije, obuhvat ni za jednu od ovih vakcina nije bio dovoljan za kolektivni imunitet od 95 odsto, pokazuje novi godišnji izveštaj Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Na nivou cele Srbije je imunizacija protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja, dečije paralize i oboljenja izazvanih hemofilusom influence tip B - takozvanom kombinovanom petovalentnom vakcinom, sprovedena s obuhvatom od 90,8 odsto. Željeni obuhvat od 95 odsto postignut je samo u četiri okruga u celoj Srbiji.
Vakcinacija protiv hepatitisa B ima obuhvat od samo 89,1 odsto, a ciljni obuhvat nije postignut nigde u Srbiji.
Protiv oboljenja izazvanih streptokokom pneumonije obuhvat imunizacije je iznosio 89,1 odsto, a obuhvat u revakcinaciji ovom vakcinom je još niži i iznosi tek 77,2 odsto.
Ono što najviše brine je izuzetno nizak obuhvat MMR vakcine u populaciji, koji na nivou Srbije iznosi 74,8 odsto i željenih 95 odsto nije postignuto ni u jednom okrugu. To znači da je epidemiološka situacija morbila trenutno preteća.
Obuhvat MMR vakcinom je pao u odnosu na 2020. godinu, kad je takođe bio nizak i iznosio samo 78,1 odsto. Na nivou Vojvodine je obuhvat 72,1 odsto planirane dece, a najniži obuhvat vakcinacijom zapravo je u Južnobačkom okrugu - 46,8 odsto. Novi Sad ne može da se ponosi sa pomenutih 24,4 odsto, ali je obuhvat revakcinacijom MMR vakcinom u ovom gradu takođe vrlo nizak i iznosi samo 68,5 odsto, što Novi Sad čini jednom od opština sa najnižim obuhvatom.

Zašto je ovako?
Na rekordno niske vrednosti za pojedine vakcine, poput MMR, uticala je aktuelna epidemija, zbog koje je imunizacija dece često odlagana. Međutim, bilo je tu i drastičnih promena u organizaciji rada domova zdravlja, uključujući sprovođenje vanredne preporučene imunizacije protiv Covid-19.
Osim kovida, uticaj antivakserskih lobija i prisutna (i neobjašnjiva) kolizija naših zakona doprinosi lošoj situaciji.
Naime, član 15 Zakona o pravima pacijenata daje pravo da roditelj odluči da li će vakcinisati maloletno dete, dok član 32 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti ukazuje da za sprovođenje obavezne imunizacije nije potreban pristanak lica, odnosno roditelja i staratelja.
Imunizacija školske dece se sprovodi većinom u domovima zdravlja, samo u prisustvu roditelja, dok je vakcinacija po školama uglavnom napuštena, iako je bila efikasna dok je postojala.
Takođe, nejedinstven stav pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dodatno vodi do pada u obuhvatu vakcinama, zaključuju stručnjaci "Batuta".
"Ako se ovome doda i kategorija visokorizičnih populacija koje ostaju van sistema imunizacije, jasno je da postoji kritična masa nevakcinisanih koja narušava kolektivni imunitet populacije, što za posledicu može imati pojavu sporadičnog i epidemijskog javljanja bolesti koje se mogu prevenirati vakcinama i dovodi u pitanje dostizanje statusa eliminacije morbila u Republici i održanje statusa 'zemlje bez poliomijelitisa'. Imajući u vidu navedeno, neophodna je kontinuirana i hitna reakcija svih učesnika u sistemu imunizacije, a u cilju vakcinacije nevakcinisane i nepotpuno vakcinisane dece, odnosno dostizanja ciljnih vrednosti obuhvata svim vakcinama", zaključak je u izveštaju.
Stručnjaci kažu da ovi podaci ne omogućavaju da se dostigne i održi status eliminacije morbila u našoj populaciji.
"U pojedinim sredinama nedostatak kadra, ali i odbijanje i odlaganje imunizacije, sprovođenje imunizacije školske dece u domovima zdravlja, aktivnosti antivakcinalista, lažne kontraindikacije, prolongiranje privremenih kontraindikacija, kao i nepoštovanje procedura po Stručno metodološkom uputstvu za sprovođenje imunizacije u potpunosti, uticali su na ciljne vrednosti obuhvata i kompromitovanje imunizacije, uključujući niz medicinskih i nemedicinskih mera sprovođenih tokom pandemije COVID-19 po Uredbama i u uslovima pogoršane epidemiološke situacije (nedostatak kadra, masovno obolevanje kadra, roditelja, dece, prioritizacija zdravstvenih usluga itd.) koje su narušavale kontinuirano i pravovremeno sprovođenje obavezne imunizacije", dodaje se u izveštaju, koji je javno dostupan.

U ovoj priči postoji još jedan problem, a to je (namerno ili ne) neprijavljivanje svih sumnji na bolesti protiv kojih se vakcinišemo. Naime, epidemiolozi tvrde da se vođenje evidencije o slučajevima morbila ne obavlja valjano, odnosno da se ne prijavljuju svi sumnjivi slučajevi - zaključno sa 31. decembrom 2021. godine prijavljeno je samo 12 sumnji, a očekuje se 143 na godišnjem nivou, u skladu sa iskustvima i dugogodišnjom statistikom.
Neprijavljivanje slučajeva, odnosno izostanak validne dokumentacije, ne pomaže cilju da se morbile i rubele potpuno eliminišu do 2025. godine, što je cilj većine evropskih zemalja - ali gledajući podatke, čini se da će to biti vrlo teško ostvariti.
I pomenuta Evropa ima problem sa morbilama, odnosno sa neprijavljivanjem slučajeva i to zbog kovida. Najveći broj obolelih je u uzrastu od jedne do četiri godine (36 odsto), ispod jedne godine i do 24 odsto, 50 odsto obolelih je nevakcinisano, a druga polovina je primila samo jednu dozu.
Svako četvrto dete zaraženo morbilama u Evropi završilo je u bolnici.
Iako postoji vakcina protiv hepatitisa B, obuhvat nije zadovoljavajući. Hepatitis B je u Srbiji u 2021. godini imalo 25 osoba, od čega 14 u Centralnoj Srbiji, a 11 obolelih je u Vojvodini.
Ukupno 16 osoba obolelo je od pneumonije izazvane hemofilusom influence tip b, protiv kog takođe postoji vakcina.

Ovaj pad u obuhvatu nije opasnost samo za male boginje, već i za dečiju paralizu i to na širem, regionalnom nivou. Srbija ima nedovoljan obuhvat, a naročito zabrinjava nizak obuhvat dece iz ugrožene, romske populacije.
"Batut" navodi da postoje problemi sa okružnim koordinatorima za imunizaciju, koji su se samo povećali zbog uticaja kovida. Godinama se nagomilava količina dece koja nisu primila MMR vakcinu ili nisu potpuno vakcinisana, a treba napomenuti da je u Srbiji 2018. godine izbila epidemija malih boginja - najveća epidemija morbila u Srbiji sa smrtnim ishodima nakon punih 20 godina. Uprkos tome, od tada do danas nemamo dobar obuhvat, a tome ne pomaže ni to što ni zdravstveni radnici nisu redovno vakcinisani.
Kad je reč o vakcini protiv oboljenja izazvanih streptokokom pneumonije, lekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne indikuju ovu vakcinu svim svojim pacijentima, a nisu vakcinisani ni oni koji pripadaju grupama u posebnom riziku, skreće pažnju "Batut". Stručnjaci navode i da još uvek ne postoje zalihe vakcina za one zarazne bolesti koje su preventabilne vakcinama, a u slučaju da se importuje neki slučaj (na primer, slučaj dečije paralize, morbila) ili da izbije epidemija (morbila, rubele...).
Veštačke zalihe
Ono što je poražavajuće je da je Srbija u određenoj meri stvorila veštačke zalihe vakcina u prethodnom periodu baš zbog niskog obuhvata, odnosno činjenice da obezbeđene vakcine nisu iskorišćene kad je predviđeno.
Ovo nije prvi put da epidemiolozi apeluju da se ovaj problem reši jer je, kako se čini, zastupljen godinama unazad.
"Kao i u nizu prethodnih godina, ponovo ukazujemo na neophodnost postojanja zaliha svih vakcina od najmanje 25 odsto iskazanih potreba za slučaj izbijanja epidemija, vanrednih stanja, problema u proizvodnji, prekida u distribuciji, kako bi se u tim okolnostima obezbedio kontinuitet, odnosno primenile vakcine kao protivepidemijska mera. Napominjemo da su se sve navedene okolnosti koje nameću neophodnost postojanja zaliha već desile u Srbiji", kažu stručnjaci.
Navode da je potrebna revizija vakcinalnih kartoteka za svu decu koja su nevakcinisana i nepotpuno vakcinisana za svoj uzrast, a kako bi bila vakcinisana i revakcinisana u skladu s uzrastom.
Još jedna otežavajuća okolnost odnosi se na uvođenje izabranih pedijatara, a gašenja mesta sestre ili tehničara za imunizaciju u vakcinalnim punktovima u školskim i predškolskim dispanzerima širom Srbije. U izveštaju "Batuta" ne navodi zbog čega su ugašena mesta sestara i tehničara u dispanzerima doma zdravlja, ali se preporučuje da se situacija vrati na staro, kad je sve bilo efikasnije.
Neželjene reakcije na vakcine i teorije zavere
Kad je reč o prijavama neželjenih reakcija nakon primljene vakcine, u Srbiji je bilo 32 prijave prošle godine i sve se odnose na crvenilo, bol na mestu davanja vakcine, otok i povišenu temperaturu. Teže neželjene reakcije najčešće su se javljale kod istovremene primene dve vakcine i to su bili urtikarija (koprivnjača, iritacija kože), jedno uvećanje limfnih žlezda, jedna febrilna konvulzija do koje dovodi povišena temperatura, kao i jedan angioedem, odnosno natečenost kože koja se javlja i kao posledica alergijske reakcije.
Stručnjaci kažu da su za slučajeve istovremene primene vakcina odbačene uzročne povezanosti sa primenjenim vakcinama nakon procene uzročnosti, a kažu i da lekari nedovoljno prijavljuju te sitne slučajeve iritacija koje se očekuju - to bi moglo da razbije zabludu da vakcine ne izazivaju nikakve neželjene reakcije, što lekari nikada nisu tvrdili.
Naime, bilo kakva neželjena reakcija na vakcinu (bilo koju, pa i onu protiv morbila) nije ni blizu ozbiljna kao posledice koje nastaju zarazom ovim bolestima.
Kao najveća teorija zavere u antivakcinalnim krugovima, egzistira teorija o vezi između vakcine i pojave autizma kod dece, koja je 1998. godine pažljivo plasirana u lažiranom naučnom radu jednog gastroenterologa. Od tada do danas, antivakcinalni pokreti, u kojima učestvuju čak i pojedini zdravstveni radnici, tvrde da MMR vakcina uzrokuje bolest kojoj se, u suštini, uzrok još uvek ne zna, a od koje tradicionalno više obolevaju dečaci u odnosu na devojčice.
Osim kvazimedicine, uzroci odbijanja vakcine odnose se na sociološke fenomene poput izostanka poverenja u državu i u medicinu, verovanje da su vakcine deo većeg, globalnog "eksperimenta" na ljudima, bez objašnjenja zbog čega bi se bilo šta te vrste sprovodilo i na koji način.
Na kraju, opasna i štetna retorika u vezi sa kovid vakcinama, koja se u Srbiji bez ikakvih posledica plasirala na televizijama s nacionalnom frekvencijom, u onlajn i drugim medijima i na društvenim mrežama, dodatno je olakšala posao onima koji su odlučili da ne vakcinišu dete i time ga, suštinski, liše prava na slobodan i zdrav život.
----------

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
Novi pokušaj da se pronađu izvođači radova na krovu Sinagoge
19.06.2026.•
1
Zavod za zaštitu spomenika kulture ponovo je raspisao javnu nabavku za konzervatorsko-restauratorske i sanacione radove na obnovi dotrajale i oštećene limarije i dela krova objekta Sinagoge.
Uspostavlja se saobraćaj u delu Veternika, od ponedeljka novi radovi
19.06.2026.•
1
Saobraćaj na deonici Ulice Kralja Petra I u Veterniku od sutra, 20. juna biće ponovo uspostavljen.
Jaćimović nakon izlaska iz zatvora: Kazne prešle 200.000 dinara, ali nastavljam borbu
19.06.2026.•
4
Prevoznik Milomir Jaćimović nakon izlaska iz zatvora, najavio nastavak svoje borbe, uprkos novim kaznama koje mu stižu i sada iznose oko 200.000 dinara.
U Limanskom parku sutra prikupljanje primedbi na projekat "Novi Sad na vodi"
19.06.2026.•
5
Zborovi građana pozvali su Novosađane i Novosađanke da u subotu, 20. juna, potpišu primedbe na projekat "Novi Sad na vodi".
Studentski skup sutra u Novom Sadu: Evo šta sve treba da znate
19.06.2026.•
24
Skup na koji su pozvali studenti u blokadi novosadskih fakulteta održaće se u subotu, 20. juna, u Novom Sadu.
Policija najavila snimanje protesta u Novom Sadu
19.06.2026.•
8
Policijska uprava u Novom Sadu najavila je da će snimati protest koji će se održati u subotu u Novom Sadu, a na koji su pozvali studenti.
Građani o poskupljenju voznih karata: "Neopravdano i užasno"
19.06.2026.•
35
Dok iz kompanije Srbijavoz poskupljenje cena karata pravdavaju unapređenjem usluge i boljim korisničkim iskustvom, građani sa kojima smo razgovarali smatraju da za takvu odluku ne postoji realno opravdanje.
Nova poskupljenja parkinga u Novom Sadu: Evo gde sve raste cena
19.06.2026.•
32
Poskupeće parkiranje u "ekstra zoni" u Novom Sadu, kao i na dva parkirališta.
U toku prijave za novosadske fakultete: Ima mesta za 16.000 studenata, pogledajte kvote
19.06.2026.•
1
U toku su prijave zainteresovanih za upis fakulteta na Univerzitetu u Novom Sadu.
Kako je Smart Plan mogao da promeni javni prevoz u Novom Sadu, ali nije
19.06.2026.•
30
Na društvenim mrežama često se pojavljuju video snimci i fotografije autobusa Javnog gradskog saobraćajnog preduzeća (JGSP) koji svedoče njihovom lošem stanju.
Lepe vesti iz Betanije: Rođeno 17 beba
19.06.2026.•
0
Sedamnaest beba je rođeno u novosadskom porodilištu Betanija u prethodna 24 sata.
Pripremite rashlađenje: Evo kakve nas temperature očekuju za vikend u Novom Sadu
19.06.2026.•
0
Pravo letnje vreme je pred nama.
Profesorka Milinkov: Građani potpuno izgubili poverenje u policiju, svedočimo političkim odmazdama
18.06.2026.•
1
Smiljana Milinkov, profesorka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, navela je da ne postoji nijedan razlog da "se bude tih" i dodala da postoji "obilje razloga" da građani svakodnevno budu na ulicama.
Novosađani stiže petak: Opet sunčano, puno novih izložbi i po neka predstava
18.06.2026.•
0
Pred vama je kraj radne nedelje, a ovog petka vas očekuje puno događaja, veoma toplo vreme, festivali i nove izložbe.
VIDEO: Studentska akcija na kampusu: Šaranje majica i cegera kao zagrevanje za skup u subotu
18.06.2026.•
2
U toku je studentska akcija "šaranja" majica i cegera na kampusu novosadskog univerziteta.
Slučaj napada na "Kobre" kod prostorija SNS u Novom Sadu: Stiglo veštačenje povreda
18.06.2026.•
18
Veštačenjem povreda koje su zadobili pripadnici vojne jedinice "Kobre" tokom protesta u Novom Sadu 13. avgusta 2025. godine utvrđeno je da nisu zadobili povrede opasne po život, piše Nova.rs.
Novaković: Neka Vučić dođe u centar Novog Sada da testira svoju popularnost, a ne da se javlja sa oboda
18.06.2026.•
29
Zamenik predsednika Demokratske stranke Nebojša Novaković izjavio je da Aleksandar Vučić i SNS nikada više neće pobediti u Novom Sadu, a ni u Beogradu, Kragujevcu i Nišu.
Sutra u Novom Sadu tropska vrelina
18.06.2026.•
0
Petak će Novom Sadu biti sunčan i bez oblačka, ali i još topliji.
Autoprevoznik Jaćimović izlazi iz zatvora
18.06.2026.•
4
Tri dana nakon što je sam otišao u zatvor na Klisi na izdržavanje zatvorske kazne zbog neplaćenih prekršajnih kazni, autoprevoznik Milomir Jaćimović će biti pušten.
Roditelji đaka Jovine gimnazije sutra ponovo ispred Ministarstva, a potom i kod Predsedništva
18.06.2026.•
2
Roditelji učenika Jovine gimnazije u petak, 19. juna ponovo će biti ispred Ministarstva prosvete, a potom i ispred Predsedništva Srbije.
Vučić: U Novom Sadu očekujem pobedu ubedljiviju nego u Beogradu
18.06.2026.•
153
Očekujem pobedu u Novom Sadu ubedljiviju nego u Beogradu, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić govoreći o predstojećim izborima.
Komentari 7
Predrag
Šta je u N. Sadu?
Novosađanka
Svojim "pravom" ugrožavaju tuđe slobode. I zato, kazne. I roditeljima i pedijatrima i nac. frekvencijama i "uticajnima" koji šire laži.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar