Za decenijsko zaglupljivanje: Krše etički kodeks i dobijaju gomilu novca
Mediji koji od države dobijaju najviše novca isti su oni koji najviše krše Etički kodeks novinara, ali i koji su najčitaniji u celoj državi.
Foto: 021.rs
Kako je to moguće, pitanje je koje se postavlja godinama, ako ne i decenijama unazad. Vremenom, država je uspostavila sistem koji ne samo da nagrađuje njihov rad, nego je stvorila i atmosferu koja podstiče svakodnevno kršenje zakona i etičkih standarda profesije.
Posledično, oni koji su zapravo postali žrtve ovakvog sistema jesu - građani.
Što veće finansiranje, to više lažnih i manipulativnih informacija
Portal Raskrikavanje je krajem marta objavio monitoring medija koji dobijaju najviše novca iz javnih budžeta.
Kako se navodi u ovom zaključku, više od 800.000 evra je iz džepova građana Srbije u prethodnoj godini izdvojeno firmama koje izdaju listove Informer, Srpski telegraf, Alo, Večernje novosti i Kurir.
Prema njihovoj uporednoj analizi, ovi mediji su u istom periodu objavili gotovo 1.200 manipulacija i dezinformacija samo na naslovnim stranama.
Novac im je dodeljen u manjoj meri preko konkursa za sufinansiranje medijskih projekata, a u najvećoj meri preko raznih ugovora o reklamiranju koje su sklapali sa državnim ustanovama, javnim preduzećima i lokalnim samoupravama.
Medijskom strategijom iz 2014. godine odlučeno je da se država povuče iz vlasništva medija i da se oni privatizuju, ali da država pomaže kroz lokalne projektne konkurse.
Kako kaže novinarka portala Raskrikavanje Marija Vučić za 021.rs, ova ideja je na papiru bila dobra ideja, ali se u praksi ispostavilo da je to način da se na lokalu dodele pare medijima koji su bliski vlastima.
"Lokalni sistem sufinansiranja medija se pokazao kao očajan. To je način da izvučete milione evra iz lokalnog budžeta pod obrazloženjem da se podstiče slobodno novinarstvo i informisanje, a zapravo se pare daju lokalnim igračima koji su u prijateljstvu sa vladajućom strankom. Ovakav način finansiranja je zaista rupa bez dna i budžetski obveznici su mnogo para potrošili i dali lokalnim medijskim tajkunima koji nemaju veze sa novinarstvom", kaže ona.
Napominje da je ovakvim načinom finansiranja profesionalnim lokalnim medijima teže da dođu do dovoljnog izvora finansija.
"Novac koji profesionalni mediji sa ambicijom, znanjem i integritetom na lokalu dobijaju znatno je manji, ukoliko novac uopšte dobiju. Dakle, veliku sumu novca od lokalnih vlasti ne mogu ni u ludilu da dobiju, već samo neku simboličnu kojom se oni ograđuju i kažu da su podržali taj medij, a sa kojim se ništa praktično ne može uraditi", objasnila je Vučić.
Način finansiranja preko javnih nabavki se uglavnom svodi na usluge oglašavanja je postavljen po biznis modelu. Ovo podrazumeva da zapravo oglašivači biraju da se promovišu u medijima sa što većom čitanošću.
Vučić objašnjava da se preko ovakvog modela finansiranja može zapravo videti koji medij dobija najviše novca od države.
"Uzročno-posledična veza ovakvog stanja je to što lažne vesti, dezinformacije i senzacionalizam i dalje donose prilično veliku čitanost, pa tako - što veća publika, to su oglašivači zainteresovaniji za vas. Veza između budžetskih para i dezinformacije je očigledna i toliko puta dokumentovana. Vrlo lako se može videti kako funkcioniše taj lukrativni posao između medija, oglašivača i politike", objašnjava ona.
Dodaje da je sistem očigledno nije napravljen da podržava profesionalne medije.
"Upravo suprotno, sistem je napravljen da podrži svoje produžene propagandne ruke koji se predstavljaju kao mediji, rade za vlast i aktivno održavaju jedan autokratski sistem senzacionalizmom. Dešavalo se da nacionalni mediji na lokalu dobijaju ogromne količine novca da bi izveštavali o problemima u tim sredinama, od čega naravno nema ništa", kaže ona i naglašava da su žrtve ovakvog sistema građani.
Što veće finansiranje, to više kršenja etičkih standarda profesije
Mediji koji iz budžeta dobijaju najviše para ujedno su i godinama unazad i oni koji najviše krše etičke standarde profesije i Kodeks novinara Srbije, a neretko i zakone.
Zamenica glavnog urednika agencije FoNet i dugogodišnja članica Saveta za štampu Tamara Skrozza za 021.rs kaže da se po količini kršenja Kodeksa iz godine u godinu u krug smenjuju Alo, Informer i Srpski telegraf.
Ona naglašava da etika nije egzaktna nauka i da se u proceni uvek može uključiti i personalna greška, ali da su ovi mediji bez obzira na to nesumnjivo gori od drugih i krše Kodeks.
"Za ovakav zaključak nije čak ni potreban monitoring Saveta za štampu, dovoljno je uzeti te novine u ruke u bilo kojoj političkoj ili društvenoj krizi i da vidite koliko se krše svi profesionalni standardi. Komisije koje dodeljuju novac na konkursima ne moraju da se oslanjaju na bilo kakve monitoringe jer te iste vrlo rado pokušavaju i da obore", kaže sagovornica 021.rs.
Skrozza dodaje i da su upravo ti mediji oni koji vrše "prljavi posao ovog režima".
"Oni su kostur ovog režima i oni ga drže na vlasti. Da nema tih i takvih medija, ovakav sistem ne bi ni postojao. To su mediji koji stvaraju Potemkinova sela, koji plasiraju lažne vesti, koji realnost predstavljaju potpuno drugačije nego što ona jeste i tako dalje. Prema tome, režim im je u tom smislu dužan i oni zbog toga dobijaju veliki novac za svoju lojalnost", smatra ona.
Čitanost i gledanost medija koji promovišu senzacionalizam velika
Direktna posledica svega navedenog je i to što su ovakvi mediji i najčitaniji, što direktno utiče na građane i na njihov način razmišljanja.
Marija Vučić ovaj fenomen objašnjava činjenicom da mnogi stanovnici države nisu dovoljno medijski i informatički pismeni.
"Građani ove zemlje su decenijama unazad dezinformisani i oni zapravo ni ne znaju čemu složi i šta je zadatak novinarstva. U poslednje vreme je taj mehur profesionalnih medija i novinara osuđen na internet i tako rezervisan i za one ljude koji su koliko-toliko informatički pismeni. Veći deo stanovništva to nije, pa je on osuđen na novine i televizije koji prikazuju neku drugu vrstu realnosti nego što zapravo jeste. To je jedna realnosti u kojoj oni žive, a koju za njih kreira Srpska napredna stranka", kaže.
Sa ovakvom konstatacijom se slaže i Tamara Skrozza koja dodaje da je ovakav sistem aktivan već decenijama.
"Mi imamo medijsku publiku koja je sistematski zaglupljivana decenijama sadržajima koji nisu relevantni, pravovremeni ili potpuni, sadržajima koji su politički pristrasni i plasirani iz različitih ekonomskih i drugih razloga. Zbog toga sada imamo publiku koja je u ovom trenutku većim delom medijski nepismena, a kada imate takvu publiku, potpuno je razumljivo da ćete imate i ovakve mediji kakvi su sada na našoj sceni", smatra ona.
Vučić dodaje i da su i novinari i država krivi što ljudima nisu dali pristup i resurse koje bi mogli da iskoriste kako bi razumeli svet oko sebe.
"Nažalost, sve se to naslanja na to što u Srbiji nije razvijena kultura u kojoj je stanovništvo informatički, medijski i politički pismenija i u kom ne bi lako mogla da prođe propaganda kakva je prisutna kod nas trenutno. Tu je jedan mnogo širi dijapazon problema u kom su i novinari krivi što pristaju da rade u propagandnim glasilima, politički sistem koji je i dalje autoritaran, institucije koje ne rade svoj posao, školski program koji mlade ljude ne opismenjuje i tako dalje", objašnjava ona.
Može li se iz ovakve situacije izaći?
Tabloidi i senzacionalizam veoma je popularan među stanovništvom Srbije, a Skrozza objašnjava da je to zbog toga što takvi mediji ljudima daju instant informacije koje im jasno govore kako treba da stanu, kako da se ponašaju i kakva je realnost oko njih.
"Takvi mediji prikazuju jedan najprimarniji ostatak nečeg sadističkog u čoveku, koji na neki način i pogoduju našem mentalitetu prema kom volimo malo da zvirnemo u komšijin lonac i krevet. Današnji mediji nama tu potrebu zadovoljavaju i zbog toga su veoma čitani i praćeni", objašnjava.
Dodaje da bi ovaj problem bio rešen jeste kada bi se takav sadržaj ne bi pojavljivao više u medijima jer "sve dok takvih sadržaja ima, ljudi će se lepiti za njih".
"Mi ne možemo drugačije da se borimo nego da takve sadržaje ne plasiramo u medijima, ali kako će se to ostvariti je već druga priča. Mislim da to možemo da ostvarimo kada budemo imali medije čiji će urednici i vlasnici zastupati određene civilizacijske vrednosti, koje u ovom trenutku ne zastupaju", kaže Skrozza za 021.rs.
Dodaje i da bi se svi ovi problemi lako rešili kada bi postojala politička volja.
"Da ona postoji, čitava naša medijska scena bi se preko noći mogla promeniti. Obrazovni sistem bi mogao da se dotera i da bude u skladu sa novim tendecijama kako bismo imali iole pismeniju medijsku publiku. Nama je potrebno dugotrajno lečenje ukoliko želimo sistemski oporavak, ali trenutni oporavak medijske scene, pa i medijske publike jeste samo stvar političke volje i to može da se uradi jako brzo", zaključuje Skrozza.
***
Projekat se realizuje u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD, a administrira Nezavisno udruženje novinara Srbije. Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove NUNS i Ambasade SAD već isključivo autora.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
Novi Sad dobija veće kapacitete za fleksibilno poslovanje
30.08.2026.•
0
Novi Sad već neko vreme prestaje da bude samo kulturni i univerzitetski centar Vojvodine i sve otvorenije se pominje kao poslovna i IT destinacija Srbije.
Zborovi Novog Sada pred skup SNS na Trgu slobode: Ne smemo stajati mirno i ćutke pratiti šta rade
30.08.2026.•
2
Zborovi Novog Sada pozvali su građane da se okupe u petak, 4. septembra u Novom Sadu, a povodom najavljenog mitinga Srpske napredne stranke.
Mićin: Građani masovno žele da na Trgu slobode pokažu da se raduju Vučiću koji je mnogo učinio za Novi Sad
30.08.2026.•
10
Gradonačelnik Novog Sada i funkcioner SNS Žarko Mićin rekao je da organizacija skupa Srpske napredne stranke u ovom gradu odlično napreduje.
Preminuo dugogodišnji lekar Instituta za onkologiju Vojvodine Miloš A. Lučić
30.08.2026.•
2
Dugogodišnji lekar Instituta za onkologiju Vojvodine, radiolog i neuroradiolog, univerzitetski profesor i nekadašnji direktor Instituta Miloš A. Lučić preminuo je u Novom Sadu.
Još jedan sunčan dan pred Novosađanima, biće najviše 34 stepena
30.08.2026.•
0
Danas će u Novom Sadu biti pretežno sunčano i toplo, uz slab razvoj oblačnosti.
U nedelju 34 stepena
29.08.2026.•
0
U Novom Sadu će u nedelju biti pretežno sunčano i toplo, uz slab razvoj oblačnosti.
Referendum o "Novom Sadu na vodi": Vlast traži dopunu predloga, rok do 11. septembra
29.08.2026.•
19
Inicijativni odbor Narodne inicijative "100% Sad" saopštio je da je Skupština grada Novog Sada, poslednjeg dana zakonskog roka, dostavila primedbe na njihov predlog za raspisivanje obavezujućeg lokalnog referenduma.
Humanitarni ponedeljak na Štrandu za Janu Radošević
29.08.2026.•
0
Ovog ponedeljka, 31. avgusta, akcija "Humanitarni ponedeljak" na Štrandu biće namenjena maloj Jani Radošević, a umesto ulaznice posetioci će moći da daju dobrovoljni prilog za njeno lečenje.
Iz Betanije lepa vest: U Novom Sadu za jedan dan rođeno 26 beba, ima i blizanaca
29.08.2026.•
0
U Novom Sadu je u protekla 24 časa rođeno 26 beba.
SOS Dečija sela od septembra u Novom Sadu prikuplja donacije za decu
28.08.2026.•
1
Predstavnici humanitarne organizacije SOS Dečija sela Srbija od 1. septembra započinju prikupljanje donacija i informisanje građana, sa ciljem pružanja podrške programima namenjenim deci, mladima i porodicama u riziku.
Novi Sad 1. septembra obeležava 22 meseca od pada nadstrešnice: Komemorativna šetnja do Železničke stanice
28.08.2026.•
4
Mreža Zborova Novog Sada najavila je da će 1. septembra biti održana komemorativna šetnja povodom 22 meseca od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Kritična masa danas za bezbedne biciklističke staze u Petrovaradinu
28.08.2026.•
26
Nova Kritična masa voziće se u petak, 28. avgusta, u 18 sati, u okviru kampanje "Staza, a ne kazna", najavila je Novosadska biciklistička inicijativa (NSBI).
VIDEO: Mićin obećao rešenje za Jovinu gimnaziju do 15. oktobra, nepoznato kako će izgledati 1. septembar
28.08.2026.•
31
Ni posle sastanka sa gradonačelikom Žarkom Mićinom i direktorom gimnazije Jovan Jovanović Zmaj Radivojem P. Stojkovićem, nije poznato kako bi trebalo da izgleda početak školske godine u toj školi.
U subotu toplo, moguć kratkotrajni pljusak
28.08.2026.•
0
U Novom Sadu će sutra ujutru biti pretežno sunčano i toplo, a sredinom dana i posle podne promenljivo oblačno, moguća je kratkotrajna kiša ili pljusak sa grmljavinom.
FOTO: Nalepnice sa natpisom "Bulevar Ratka Mladića" na Limanu
28.08.2026.•
24
Na više mesta u Novom Sadu prošle noći su izlepljene nalepnice na kojima stoji natpis "Bulevar Ratka Mladića".
Radovi na Podbari: Menja se trasa jedanaestice
28.08.2026.•
0
Najavljeni su radovi u Gundulićevoj ulici na Podbari, te će tamo doći do izmena režima saobraćaja.
Privremeno se zatvara ambulanta na Novom naselju, sve službe će biti izmeštene
28.08.2026.•
8
Usled radova u zgradi ambulante na Novom naselju doći će do privremenog obustava rada u njoj.
Sinoć organizovano više akcije podrške Ratku Mladiću u Novom Sadu
28.08.2026.•
16
Na više mesta u Novom Sadu sinoć su pravljene akcije podrške preminulom Ratku Mladiću.
Roditelji, učenici i profesori Jovine danas ispred Gradske kuće: Traže odgovore pred početak škole
28.08.2026.•
39
Roditelji učenika Jovine gimnazije, učenici i profesori okupiće se danas, 28. avgusta, u 12.30 časova ispred Gradske kuće, jer, kako navode, još uvek nisu dobili odgovore na ključna pitanja uoči početka školske godine.
U Novom Sadu za jedan dan rođene 23 bebe
28.08.2026.•
1
U Novom Sadu su u protekla 24 časa rođene 23 bebe.
Komentari 5
Vazd
P.S. Kako botovi rokaju minuse, kakvi doktori hahah
Milana
Ralle
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar