
Doktorka metodike u Novom Sadu o tome da li u školama ima previše lektire: "Preobimno je"
Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja (ZUOV) je posle 26 godina izvršio reviziju programa nastave i učenja.

Foto: Pixabay
Iako su na spisku i dalje ostali poznati klasici, najveća promena se desila uvođenjem izborne lektire, uz obaveznu.
Učenici danas imaju priliku da čitaju kao lektiru i knjigu "Gospodar prstenova". Međutim, pitanje je da li je postojeći program preveliko opterećenje za učenike ili je uspeo da ih motiviše da više čitaju, piše N1.
Prva revizija školske lektire izvršena je 2018. godine, nakon 26 godina. Promene su se više odnosile na prebacivanje pojedinih dela iz niže u više razrede i obrnuto. Takođe, bila je ideja da se u pojedinim razredima smanji broj književnih dela za obradu.
Međutim, kao najveća novina tada se isticalo uvođenje izborne lektire, gde se iz ponuđene liste velikog broja naslova biraju još tri knjige, koje se čitaju uz obaveznu lektiru.
"Novi program je morao uzeti u obzir već usvojene standarde (jer je jasno da previše promena odjednom nailazi na otpor, kako u naučnoj, tako i u obrazovnoj javnosti). Kako je program do 2018. bio književnoistorijski (pratio je razvoj književnosti od antike do savremenog doba), komisija je uvela novi odeljak ’Dijalog književnih epoha’ kako bi kroz prizmu savremene književnosti sagledala davne epohe", rekla je za N1 zamenica direktora ZUOV Dejana Milijić Subić.
Porede klasične lektire koja nije menjana, Milijić Subić je istakla da u novom programu ima dosta književnih dela (u izbornim sadržajima, ali i u obaveznim) kao što je Tolkinov "Gospodar prstenova" koji upotpunjuje ishode vezane za bajkovito i fantastično, tu su još (u kasnijim razredima) Džordž Orvel ("Životinjska farma" ili "1984"), Umberto Eko, Italo Kalvino, Milan Kundera, Herman Hese, Radoslav Petković ("Sudbina i komentari").
Kako je navela, u toku je usvajanje novih standarda koji će dovesti do novih ishoda u obrazovanju.
Prvi razred gimnazije od Biblije do Selindžera
Pored dela kao što su "Rani jadi" Danila Kiša, "Ilijada", "Odiseja", "Don Kihot" Migela de Servantesa, "Hasanaginica", koja su ostala zapamćena kao deo lektire, srednjoškolci takođe u okviru školskog programa čitaju i Bibliju, "Alhemičara" Paula Koelja, "Lovac u žitu" Džeroma Dejvida Selindžera, kao i "Životinjsku farmu" Džordža Orvela.
Na pitanje koliko danas učenici čitaju lektiru i da li to ima veze sa izborom knjiga, doktorka metodike nastave na Univerzitetu u Novom Sadu Marina Tokin smatra da đaci čitaju lektiru isto onoliko koliko je i ne čitaju.
"Ako im unapred damo spisak lektire za polugodište ili školsku godinu, na vreme ih podsetimo kada ćemo se datom lektirom baviti, pripremimo za čitanje, skrenemo pažnju na ključna mesta, pročitamo zanimljive odlomke, ukažemo na značaj dela (ako je u pitanju neki od klasika prikažemo ili uputimo na recepciju i oblike u drugim medijima), osmislimo zadatke...sigurno je da će biti veći procenat učenika koji će pročitati lektiru", ocenila je Tokin za N1.
S druge strane, kao problem je navela to što je profesor preopterećen i ostalim gradivom koje treba da obradi i brojem časova u koje treba da uklopi datu lektiru, a zatim i da oceni sve učenike.
"Tako dolazimo do zaključka da u praksi to često postaje neizvodljivo. Ako pogledate srednjoškolske programe i zahteve koji postoje u njima, lako ćete uočiti tu (pre)obimnost. Na primer, u četvrtom razredu gimnazije opšteg smera učenik treba da pročita više od 20 dela samo u sklopu domaće lektire", objasnila je Tokin.
Prema njenim rečima, u okviru izborne lektire ima zaista sjajnih dela, ali, kako je navela, postaje upitno da li imamo knjige u bibliotekama i vreme kada ćemo se tim delima u nastavi baviti.
Dodaje da problem ne leži u klasicima srpske i svetske književnosti, čija vrednost nije upitna i sa kojima se učenici moraju upoznati. Naglašava - problem je u pristupu i balansu na nivou programa.
"O izbacivanju i dodavanju lektira ne treba da odlučuje šira javnost, ali ni mala grupa ljudi u zakonodavnom telu. Krajnje je vreme da se o takvim stvarima pitaju i nastavnici. Oni su ti koji rade sa učenicima, koji iz svog praktičnog iskustva mogu dati preporuke za reviziju celokupnog programa. Tu nije reč o pojedinačnim stavovima, već upućenosti u program kao četvorogodišnju celinu, u važnost i funkcionalnost određenih sadržaja, u korelaciju sa drugim predmetima, a sve to uz poznavanje saznajnih sposobnosti učenika, njihovih interesovanja i slično", zaključila je Tokin.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
Niko neće u policiju: Produžen konkurs za buduće policajce jer nema dovoljno prijavljenih
17.10.2025.•
2
Ministarstvo unutrašnjih poslova produžilo je rok za podnošenje prijava na konkurs za upis 850 polaznika u Centar za osnovnu policijsku obuku (COPO) do 31. oktobra.
U subotu "Marš slobode" u Novom Sadu: Kroz sedam raskrsnica do Železničke stanice
17.10.2025.•
15
"Marš slobode" održaće se u subotu, 18. oktobra u Novom Sadu i obuhvatiće sedam raskrsnica.
Subota u Novom Sadu: Umereno oblačno, ali suvo
17.10.2025.•
0
Subota u Novom Sadu biće umereno oblačna, ali suva.
Svedočanstva novosadskih aktivista posle sedam meseci u pritvoru: Slobodno hodati ulicom
17.10.2025.•
1
Marija Vasić, Lazar Dinić i Lado Jovović, optuženi za navodno pripremanje državnog udara pred protest u Beogradu 15. marta, pušteni su iz kućnog pritvora.
Dekanat Filozofskog fakultet demantovao studente
17.10.2025.•
1
Dekanat Filozofskog fakulteta u Novom Sadu demantovao je navode studenata u blokadi i njihove tvrdnje od 8. oktobra.
Nastavak radova kod Varadinskog mosta: Od ponedeljka se radi drugi deo, danas popodne gotova leva strana
17.10.2025.•
11
Deo saobraćaja na Trgu neznanog junaka, desna strana gledano iz centra grada ka Petrovaradinu, biće privremeno zabranjen zbog popravke kolovoza.
VIDEO Probijena desna tunelska cev tunela "Iriški venac": Završetak izgradnje Fruškogorskog koridora do 2027.
17.10.2025.•
14
Desna tunelska cev tunela "Iriški venac" probijena je danas, a procene su da bi leva strana mogla biti već sledećeg meseca.
Ljubitelji jakih motora dobijaju svoj prostor u Novom Sadu: Plan pred odbornicima
17.10.2025.•
26
Sportsko-rekreativna površina sa auto-moto centrom planira se na području naselja Šangaj.
Javna licitacija za zakup prostorija "Tržnice" u sredu
17.10.2025.•
0
Javna licitacija za davanje u zakup poslovnih prostorija na pijacama u Novom Sadu održaće se u sredu, 22. oktobra.
Danas se zatvara put od Banstola do Petrovaradina zbog biciklističke trke
17.10.2025.•
0
Saobraćaj na putu od Banstola do Petrovaradina biće privremeno obustavljen, u petak, u periodu od 15.30 do 17.30 časova, zbog održavanja biciklističke trke.
Probijanje prve cevi tunela "Iriški venac" danas: Korak ka povezivanju Novog Sada i Rume
17.10.2025.•
45
Prva cev tunela "Iriški venac", koji se nalazi na trasi Fruškogorskog koridora, probija se danas.
Akademija Oxford - Vaša karta za svet mogućnosti
17.10.2025.•
0
U samom srcu Novog Sada nalazi se mesto gde učenje stranih jezika postaje jednostavno, pristupačno i praktično.
Konačno petak: U Novom Sadu - biciklistička trka, predstave, žurke
16.10.2025.•
1
U petak u Novom Sadu očekuje nas biciklistička trka, a tu su i predstave, izložbe, žurke i još mnogo dešavanja.
Balet SNP-a "Pričaj mi o ljubavi" učestvuje na festivalu "Visavi" u italijanskoj Gorici
16.10.2025.•
0
Srpsko narodno pozorište učestvuje na festivalu "Visavi" u italijanskoj Gorici, sa baletom "Pričaj mi o ljubavi".
Biciklisti godinama čekaju na stazu na Bulevaru Mihajla Pupina: Istekla i izdata građevinska dozvola
16.10.2025.•
13
Biciklisti godinama čekaju na stazu na Bulevaru Mihajla Pupina, a u Novosadskoj biciklističkoj inicijativi smatraju da do realizacije nikada nije došlo usled nedostatka političke volje.
Šta je rečeno na sastanku Macuta sa dekanima: Na budžet i sa manje bodova, zamrzavanja godine neće biti
16.10.2025.•
5
Država je spremna da studentima dozvoli upis na budžet i sa manje od 48 bodova do popune budžetske kvote, ali se neće menjati zakon već se očekuje da Vlada donese zaključak o uslovima upisa u narednu školsku godinu.
Novosadska cvetna pijaca u petak i subotu
16.10.2025.•
0
Peta jesenja Novosadska cvetna pijaca održaće se u petak i subotu, 17. i 18. oktobra, na platou ispred Spensa.
Kaldrma izvađena kod Varadinskog mosta biće ponovo iskorišćena
16.10.2025.•
25
Popravka prilaza Varadinskom mostu sa petrovaradinske strane nije planirana ove godine, a skinuta kaldrma biće dalje korišćena, saopštili su za 021.rs iz Kabineta gradonačelnika.
Usvojen rebalans pokrajinskog budžeta: Opozicija napustila sednicu pre glasanja
16.10.2025.•
0
Skupština Vojvodine na današnjoj sednici usvojila je rebalans pokrajinskog budžeta, koji je za 1,67 milijardi dinara manji u poređenju sa prethodnim.
VIDEO: Studenti iz Novog Pazara krenuli pešice za Novi Sad
16.10.2025.•
6
Deo studenata u blokadi Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP) i članova zbora građana tog grada krenuo je danas pešice za Novi Sad.
Goran Vesić pušten iz bolnice: Sada je u kućnom pritvoru
16.10.2025.•
7
Bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić prošle nedelje je otpušten iz privatne bolnice i prebačen u kućni pritvor, koji mu je ranije određen.
Komentari 25
Mira
. Pričati sa decom, usmeravati ih pustiti da sami prepričavaju pročitano bez straha od ocenjivanja, da bi usvojili što više novih reči i poboljšali način izražavanja. Nisu polupismeni što ne znaju gramatiku nje je previše, nego što ne znaju značenje reči i nisu elokventni.
Alisa
Činjenica je da treba svakako čitati više od jedne lektire godišnje i detaljno je izučavati bez obzira što nije svima "zanimljiva". Potreban je veći broj časova utvrđivanja, vežbanja i obnavljanja, da bi se znanje usvajalo.
Ali roditelji žele da im deca pored ti jezika u školi uče još jedan, idu na bar još dve aktivnosti. Ne smeta ima preveliki broj časova u školi, jer su škole postale čuvaonice. Ne smeta im unakažen program dok je god nastavnika na koje se može ljutiti. Pritom im daju telefone i igrice i deca se ne druže posle škole, nemaju slobodno vreme neophodno za kreativnost.
Treb izbaciti silu odlomaka iz lektire, povećati broj časova srpskog, ozbiljno se baviti koncentracijom i motivacijom dece.
A taj strah od književnosti je simptom!
Киза
Искрено, није наш образовни систем ни прављен за дебле, тако да га не смеју, ни данас кројити неки полуписмени дебили.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar