
Doktorka metodike u Novom Sadu o tome da li u školama ima previše lektire: "Preobimno je"
Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja (ZUOV) je posle 26 godina izvršio reviziju programa nastave i učenja.

Foto: Pixabay
Iako su na spisku i dalje ostali poznati klasici, najveća promena se desila uvođenjem izborne lektire, uz obaveznu.
Učenici danas imaju priliku da čitaju kao lektiru i knjigu "Gospodar prstenova". Međutim, pitanje je da li je postojeći program preveliko opterećenje za učenike ili je uspeo da ih motiviše da više čitaju, piše N1.
Prva revizija školske lektire izvršena je 2018. godine, nakon 26 godina. Promene su se više odnosile na prebacivanje pojedinih dela iz niže u više razrede i obrnuto. Takođe, bila je ideja da se u pojedinim razredima smanji broj književnih dela za obradu.
Međutim, kao najveća novina tada se isticalo uvođenje izborne lektire, gde se iz ponuđene liste velikog broja naslova biraju još tri knjige, koje se čitaju uz obaveznu lektiru.
"Novi program je morao uzeti u obzir već usvojene standarde (jer je jasno da previše promena odjednom nailazi na otpor, kako u naučnoj, tako i u obrazovnoj javnosti). Kako je program do 2018. bio književnoistorijski (pratio je razvoj književnosti od antike do savremenog doba), komisija je uvela novi odeljak ’Dijalog književnih epoha’ kako bi kroz prizmu savremene književnosti sagledala davne epohe", rekla je za N1 zamenica direktora ZUOV Dejana Milijić Subić.
Porede klasične lektire koja nije menjana, Milijić Subić je istakla da u novom programu ima dosta književnih dela (u izbornim sadržajima, ali i u obaveznim) kao što je Tolkinov "Gospodar prstenova" koji upotpunjuje ishode vezane za bajkovito i fantastično, tu su još (u kasnijim razredima) Džordž Orvel ("Životinjska farma" ili "1984"), Umberto Eko, Italo Kalvino, Milan Kundera, Herman Hese, Radoslav Petković ("Sudbina i komentari").
Kako je navela, u toku je usvajanje novih standarda koji će dovesti do novih ishoda u obrazovanju.
Prvi razred gimnazije od Biblije do Selindžera
Pored dela kao što su "Rani jadi" Danila Kiša, "Ilijada", "Odiseja", "Don Kihot" Migela de Servantesa, "Hasanaginica", koja su ostala zapamćena kao deo lektire, srednjoškolci takođe u okviru školskog programa čitaju i Bibliju, "Alhemičara" Paula Koelja, "Lovac u žitu" Džeroma Dejvida Selindžera, kao i "Životinjsku farmu" Džordža Orvela.
Na pitanje koliko danas učenici čitaju lektiru i da li to ima veze sa izborom knjiga, doktorka metodike nastave na Univerzitetu u Novom Sadu Marina Tokin smatra da đaci čitaju lektiru isto onoliko koliko je i ne čitaju.
"Ako im unapred damo spisak lektire za polugodište ili školsku godinu, na vreme ih podsetimo kada ćemo se datom lektirom baviti, pripremimo za čitanje, skrenemo pažnju na ključna mesta, pročitamo zanimljive odlomke, ukažemo na značaj dela (ako je u pitanju neki od klasika prikažemo ili uputimo na recepciju i oblike u drugim medijima), osmislimo zadatke...sigurno je da će biti veći procenat učenika koji će pročitati lektiru", ocenila je Tokin za N1.
S druge strane, kao problem je navela to što je profesor preopterećen i ostalim gradivom koje treba da obradi i brojem časova u koje treba da uklopi datu lektiru, a zatim i da oceni sve učenike.
"Tako dolazimo do zaključka da u praksi to često postaje neizvodljivo. Ako pogledate srednjoškolske programe i zahteve koji postoje u njima, lako ćete uočiti tu (pre)obimnost. Na primer, u četvrtom razredu gimnazije opšteg smera učenik treba da pročita više od 20 dela samo u sklopu domaće lektire", objasnila je Tokin.
Prema njenim rečima, u okviru izborne lektire ima zaista sjajnih dela, ali, kako je navela, postaje upitno da li imamo knjige u bibliotekama i vreme kada ćemo se tim delima u nastavi baviti.
Dodaje da problem ne leži u klasicima srpske i svetske književnosti, čija vrednost nije upitna i sa kojima se učenici moraju upoznati. Naglašava - problem je u pristupu i balansu na nivou programa.
"O izbacivanju i dodavanju lektira ne treba da odlučuje šira javnost, ali ni mala grupa ljudi u zakonodavnom telu. Krajnje je vreme da se o takvim stvarima pitaju i nastavnici. Oni su ti koji rade sa učenicima, koji iz svog praktičnog iskustva mogu dati preporuke za reviziju celokupnog programa. Tu nije reč o pojedinačnim stavovima, već upućenosti u program kao četvorogodišnju celinu, u važnost i funkcionalnost određenih sadržaja, u korelaciju sa drugim predmetima, a sve to uz poznavanje saznajnih sposobnosti učenika, njihovih interesovanja i slično", zaključila je Tokin.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
Poljoprivredni blokadni bazar u subotu u kampusu
23.08.2025.•
2
U kampusu će danas, 23. avgusta, biti organizovan Poljoprivredni blokadni bazar.
U Novom Sadu za jedan dan rođeno 19 beba
23.08.2025.•
0
U Novom Sadu je u protekla 24 časa rođeno 19 beba.
Danas oko 25 stepeni
23.08.2025.•
0
U Novom Sadu će danas biti pretežno sunčano vreme, povremeno uz malu do umerenu oblačnost.
Dekani iz Novog Sada, Subotice, Sombora: Osuđujemo nasilje policije i maskiranih ljudi nad učesnicima protesta
22.08.2025.•
4
Dekani pet fakulteta iz Novog Sada, Subotice i Sombora osudili su verbalno i fizičko nasilje koje se poslednjih dana sprovodi prema studentima i učesnicima građanskih protesta.
Ponavlja se "Humanitarni ponedeljak" na Štrandu za dečaka Borislava Stanojevića
22.08.2025.•
0
Posetioci Štranda biće ponovo u prilici da 25. avgusta u okviru akcije "Humanitarni ponedeljak" pomognu Novosađaninu Borislavu Stanojeviću.
Bivši robijaš koji je branio SNS u Novom Sadu: Na slobodi od maja ove godine
22.08.2025.•
7
Ni tri meseca od izlaska iz zatvora zbog pokušaja ubistva, osuđeni Jovan Kecman našao se na Bulevaru oslobođenja u Novom Sadu, braneći prostorije Srpske napredne stranke od demonstranata.
Plan crkve na Limanu na javnom uvidu, stiglo više od 360 primedbi
22.08.2025.•
36
Plan generalne regulacije zelene površine kod Štranda, koji se odnosi na izgradnje crkve na Limanu, stavljen je na javni uvid.
FOTO, VIDEO Medicinari i građani ispred KCV povodom hapšenja tehničara: "Ko je pustio policiju na odeljenje?"
22.08.2025.•
11
Protest povodom hapšenja tehničara Kliničkog centra Vojvodine održan je ispred upravne zgrade ove ustanove.
Motociklista koji je pretučen na protestu u Novom Sadu: "Kaciga mi je spasila život"
22.08.2025.•
9
Motociklista Darko Jan pretučen je prošle srede na protestu u Novom Sadu. Njega je na raskrsnici Radničke i Stražilovske ulice batinaši nasilno oborili sa motora i udarali motkama i drugim predmetima.
Pristalice SNS se okupljaju svuda, osim u Novom Sadu: Najavili skupove za subotu
22.08.2025.•
39
Okupljanja građana protiv blokada najavljena su i za subotu, 23. avgust.
Biznis se nastavlja: Koliko novca na tenderima su dobile Bosketove firme od početka godine?
22.08.2025.•
19
Kompanije u vlasništvu Marka Bosanca Bosketa, u prvih osam meseci ove godine, učestvovale su na tenderima čija je vrednost više stotina miliona dinara. Poslovi su dobijani od raznih javnih preduzeća.
Za jedan dan u Novom Sadu rođeno 19 beba, među njima i bliznakinje
22.08.2025.•
0
U Novom Sadu je u prethodna 24 časa rođeno 19 beba.
Protest ispred KCV zbog hapšenja tehničara danas: "Branite li državu ili nanosite štetu pacijentima?"
22.08.2025.•
7
Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta najavili su da će u petak, 22. avgusta, održati protest povodom hapšenja tehničara Kliničkog centra Vojvodine.
Zborovi građana i za petak najavili skup ispred suda
21.08.2025.•
1
Zborovi građana Novog Sada najavili su za petak, 22. avgust, novi skup ispred zgrade suda.
Kako ulične parole oblikuju najmasovnije proteste u istoriji Novog Sada i Srbije?
21.08.2025.•
1
Od početka masovnih protesta u Srbiji, posebna pažnja pridata je i porukama koje se šalju, a one se, sa obe strane, često šalju i na ulicama - u formi grafita i "uličnih parola".
Svežije vreme i mnogo umetnosti ovog petka: Šta vas očekuje?
21.08.2025.•
1
Ovaj petak u Novi Sad donosi osetno svežije vreme i nekoliko umetničkih događaja koje vredi posetiti.
VIDEO Novosadski bend De Limanos objavio novu pesmu: "Pumpaj! Pun gas!"
21.08.2025.•
1
Novosadski bend De Limanos objavio je spot za novu pesmu "Argentina".
Grad izdvaja 300 miliona za dečija igrališta: Primećujete li ulaganja u svom komšiluku?
21.08.2025.•
35
Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije (UGZI) raspisala je tender za godišnji pregled dečijih igrališta sa izradom elaborata i rekonstrukcijom postojećih igrališta na teritoriji grada.
Kolektiv klinike čiji je tehničar uhapšen: Policija ušla bez adekvatne opreme, pozvali se na dr Turkulov
21.08.2025.•
13
Kolektiv Klinike za nefrologiju i kliničku imunologiju Kliničkog centra Vojvodine čiji je medicinski tehničar priveden u utorak, 19. avgusta, osuđuje ovakav čin policije.
Studenti medicine: Ko je dopustio ulazak policije na odeljenje KCV gde su i pacijenti sa slabim imunitetom?
21.08.2025.•
0
Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta najavili su da će u petak, 22. avgusta, održati protest povodom hapšenja tehničara Kliničkog centra Vojvodine.
Ptice stradaju zbog staklenih fasada u Novom Sadu, ginu i kod RTV-a
21.08.2025.•
8
Strogo zaštićene vrste ptica stradaju od sudara sa staklenom fasadom zgrade Radio-televizije Vojvodine na Mišeluku. Ipak, tačan podatak o broju uginulih ptica nije poznat.
Komentari 25
Mira
. Pričati sa decom, usmeravati ih pustiti da sami prepričavaju pročitano bez straha od ocenjivanja, da bi usvojili što više novih reči i poboljšali način izražavanja. Nisu polupismeni što ne znaju gramatiku nje je previše, nego što ne znaju značenje reči i nisu elokventni.
Alisa
Činjenica je da treba svakako čitati više od jedne lektire godišnje i detaljno je izučavati bez obzira što nije svima "zanimljiva". Potreban je veći broj časova utvrđivanja, vežbanja i obnavljanja, da bi se znanje usvajalo.
Ali roditelji žele da im deca pored ti jezika u školi uče još jedan, idu na bar još dve aktivnosti. Ne smeta ima preveliki broj časova u školi, jer su škole postale čuvaonice. Ne smeta im unakažen program dok je god nastavnika na koje se može ljutiti. Pritom im daju telefone i igrice i deca se ne druže posle škole, nemaju slobodno vreme neophodno za kreativnost.
Treb izbaciti silu odlomaka iz lektire, povećati broj časova srpskog, ozbiljno se baviti koncentracijom i motivacijom dece.
A taj strah od književnosti je simptom!
Киза
Искрено, није наш образовни систем ни прављен за дебле, тако да га не смеју, ни данас кројити неки полуписмени дебили.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar