
Koje drveće treba saditi u Novom Sadu: Da li je koprivić pogodan za sadnju na našem području?
Krajem 2023. godine započeta je akcija "Sadimo sada za budućnost Novog Sada", kao deo Plana rekonstrukcije javnih zelenih površina za period od 2023. do 2027. godine koju je pokrenuo Grad Novi Sad.

Foto: 021.rs
Tada je zasađeno 46 stabala, a realizacijom ove akcije planirano je da se zasadi oko 6.000 stabala sa ciljem unapređenja zelenog fonda Novog Sada, ekološke održivosti i kvaliteta života građana. Osim toga, uz ovu aktivnost paralelno se realizuje i redovna sadnja.
Ipak, pejzažni arhitekta iz Novog Sada Luka Bajić, smatra da na zelenim površinama treba još dosta da se radi, te da imaju potencijal koji nije u potpunosti iskorišćen.
"Iz perspektive pejzažnog arhitekte zelenilo bih načelno ocenio na skali od jedan do pet negde između dvojke i trojke, u smislu da Novi Sad ima tradiciju planiranja zelenih površina. Zelene površine koje su nasledili su same po sebi kvalitetne, ali mislim da su trenutno u lošem stanju. Odnosno, kroz razvoj njihov kvalitet nije unapređen i održavan kao što je bio ranije. Što se tiče samog drveća, to je sad relativna stvar, pogotovu zbog okolnosti u odnosu na klimatske promene", kaže Bajić.
On objašnjava i to da se u proteklih nekoliko godina breza pokazala kao vrsta koju nije pogodno saditi na našem podneblju.
"Breza je vrsta kod koje se postojeća starija stabla suše, te se sadnice načelno u velikom procentu ne primaju, a predstavlja uslovno rečeno domaću autohtonu vrstu. Ne znam koji je tačno razlog. Pretpostavljamo da je razlog upravo u tome da nema dovoljno vlage i da su leta previše ekstremna, da ona načelno ne uspeva, a bila je jedna od vrsta koju svako kod nas zna i viđa je u svojoj okolini", dodaje Bajić.
Naučna saradnica sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu Milica Rat, kaže da su invazivne vrste veliki problem kod nas i da to treba da bude posebna stavka o kojoj treba da razmišljamo kada govorimo o tome koje drveće treba saditi.
"Većina invazivnih vrsta, posebno iz grupa drvenasti i žbunastih vrsta su zapravo postale invazivne, jer ih je čovek uneo u gradove i u sela jer su bile lepe, jer su se koristile u hortikulturi za ozelenjavanje i da nam bude lepa sredina. Posle nekog vremena ljudi izgube interesovanje za njih i nakon sto godina imamo situaciju da imamo veliki broj vrsta koje su zapravo nama izmenila prirodna staništa", objašnjava Rat.
Rat kaže da je koprivić vrsta za koju su ljudi u Vojvodini vrlo sentimentalno vezani i podseća na situaciju koprivića koji je prošle godine uništen u centru Novog Sada tokom snažnog nevremena.
"Kao biolog moram da kažem da je koprivić invazivna vrsta. Koprivić je vrsta koja narušava naša prirodna staništa. Zbog zanemarivanja i nebrige o prirodi, ta vrsta, koja je bila sađena samo u gradovima, može se naći i na staništima koja su pirorodna, koja su preostala u Vojvodini i koja su zbog toga ugrožena", rekla je Rat.

Ona ističe da treba biti pametan pri sadnji koprivića, jer iako lepo raste i lepo uspeva u urbanim uslovima, može se vrlo lako proširiti na prirodna staništa koja se nalaze oko naših urbanih sredina, te nije najpogodniji odabir za sadnju.
Kako klimatske promene utiču na novosadsko zelenilo?
Bajić objašnjava da nam leto 2023. godine govori da klimatske promene jesu realnost i podseća na oluju koja je u velikoj meri uticala na stabla u Novom Sadu, pa je tako Novi Sad trenutno u lošijem stanju. Kako kaže 'dosta bi moglo da se radi na tome da se kvalitet unapredi'.
"Zelenilo Novog Sada je posle oluje dosta devastirano, tako da načelno ima dosta posla na kvalitetu, samo treba obratiti pažnju koje kategorije zelenila treba da unapredimo i na kojim mestima. Novi Sad se širi, mnogi delovi grada nemaju pristup već zelenim površinama i to su neki osnovni pravci o kojima Novi Sad u budućnosti treba da razmišlja po pitanju zelenila", kaže Bajić.
Rat dodaje da se od prošlogodišnje oluje jedan hortikulturni oblik hrasta lužnjaka pokazao kao vrsta koja je najmanje bila pogođena vremenom, a koja se na našem području vrlo često sadi.
"Taj piramidalni hrast je hortikulturni oblik jedne vrste koja je vrlo česta duž velikih reka u celoj Evropi, pa i u Vojvodini - duž Tise, duž Save, duž Dunava. I onda tu nalazimo vez, ali nije to tako jednostavno. Moramo da posmatramo kako će te biljke da se ponašaju u urbanim sredinama", objašnjava Rat.
Šta onda treba saditi na prostoru Novog Sada?
Rat objašnjava da zahvaljujući različitim analizama možemo doći do rešenja šta treba saditi na prostoru grada. Takvo rešenje, ipak, još uvek ne postoji zato što smo, kako kaže Rat, 'tek počeli da se bavimo ovim pristupom, jer smo shvatili da dosadašnji pristup mora delimično da se izmeni da bismo mogli da imamo održive zelene gradove'.
"Proučavanjem i pravljenjem spiska vrsta koje trpe uslove koje imamo u našem specifičnom gradu mi možemo doći do kombinacije onoga šta bi trebalo koristiti za pošumljavanje, za ozelenjavanje - zato što nije samo proces posaditi vrste koja su visoka drveća, treba da se sade vrste koje su žbunaste, treba da imamo zeljaste biljke na našim travnim područjima da bismo omogućili da se negde dugoročno posmatrano te zelene površine same održavaju", kaže Rat.
Ona kaže da osim botaničara u taj proces mora da se uključi i niz drugih istraživača koji će proceniti kako se određene vrste ponašaju u nekim drugim tipovima staništa, pa da tek onda može doći do rešenja koje vrste bi bile najadekvatnije za sadnju.
Bajić dodaje da možemo koristiti vrste koje su autohtone, ali da je možda problem što u prvim godinama njihovog razvoja treba da se prilagode i da je to opšte pitanje koliko se uopšte novo zasađeno drveće održava, da li se zaliva, da li se neguje u odnosu na bolesti i ostalo.
"Ne postoji sad konkretan odgovor koje vrste treba koristiti. Treba probati, da se vidi koje vrste lakše podnose klimatske promene, a da opet nisu invazivne. Ako uvodimo vrste koje nisu autohtone, odnosno nisu domaće, možemo da dođemo u situaciju da poremetimo eko sistem u tom smislu, odnosno da se te vrste ne šire više nego što bi trebalo. Tako da domaće vrste svakako treba koristiti, ali treba uvesti i nešto što nije sa ovog podneblja", kaže Bajić.
Rat ističe da Novi Sad ima izuzetno lepo razvijenu ekološku mrežu unutar urbane sredine, jer se direktno naslanja na zaštićena područja poput Specijalnog rezervata prirode Koviljsko-petrovaradinski rit i Nacionalnog parka Fruška gora.
"To su sve zaštićena područja koja su u bliskoj vezi sa gradom i zbog toga moramo pametno da biramo sadni materijal", poručuje Rat.
Projekat "Zeleno blago Novog Sada" realizuje Centar za razmišljanje uz podršku Uprave za zaštitu životne sredine Grada Novog Sada.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
FOTO, VIDEO "Finalna blokada raskrsnice": Zborovi i traktori blokirali ulaz u Skupštinu grada
16.06.2025.•
58
Finalna blokada raskrsnice u Novom Sadu u organizaciji Zborova građana i dalje traje, a nakon govora i mužičkog programa, Zborovi su izglasali da blokiraju Skupštinu grada, gde se već nalaze traktori.
Sudska mera za Centar za društvenu stabilnost: Bez vređanja dostojanstva novinara Junajted medija
16.06.2025.•
2
Osnovni sud usvojio je privremenu meru kojom se Centru za društvenu stabilnost zabranjuje da u filmovima i video zapisima upotrebljava navode kojima se vređa dostojanstvo novinara Junajted medija.
Vatrogasci obuzdali požar u zgradi u Novom Sadu
16.06.2025.•
0
Pripadnici vatrogasne brigade Novi Sad uspeli su da lokalizuju požar u Ulici Omladinskog pokreta.
Zbor građana "Narodni heroji": Ko ćuti, smatra se da pristaje
16.06.2025.•
1
Građani okupljeni u Zboru "Narodni heroji" smatraju da je sramno ignorisanje stotina njihovih pritužbi na kršenje ustavnih prava od strane zaštitnika građana.
Zajednica "Zahtevi inženjera": Tražimo da se pritvoreni inženjeri brane za slobode
16.06.2025.•
3
Peticija zajednice "Zahtevi inženjera" u kojoj više od 3.000 inženjera zahteva da se pritvoreni inženjeri u slučaju pada nadstrešnice brane sa slobode, ostala je bez odgovora.
Utorak pred Novosađanima: Pogledajte šta vas očekuje
16.06.2025.•
1
Možda bude pada kiša u utorak, što nema nikakve veze s tim da je tek nakon tri meseca sazvana sednica Skupštine Grada Novog Sada.
FOTO, VIDEO: Veći broj vatrogasaca gasi požar u Omladinskog pokreta, seče se krov zgrade
16.06.2025.•
0
Veći broj vatrogasnih ekipa gasi požar u ulici Omladinskog pokreta, krov zgrade se seče, a na mestu požara trenutno nije primećeno vozilo Hitne pomoći.
Privremeno finansiranje Novog Sada: Zavirite u kase javnih preduzeća
16.06.2025.•
4
Dok "Parking servis" pliva u profitu, "SPENS", GSP i "Urbanizam" beleže milionske gubitke, otkriva izveštaj o poslovanju javnih i javno-komunalnih preduzeća Grada Novog Sada za prvi kvartal 2025.
Akademski plenum pozvao Vučića da odustane od kontramitinga na Vidovdan
16.06.2025.•
8
Akademski plenum ocenio je da najava kontramitinga SNS-a, na Vidovdan u Beogradu, predstavlja "pokušaj izazivanja sukoba sa nesagledivim posledicama" i pozvao je Vučića da odustane od tog skupa.
VIDEO: Požar u potkrovlju zgrade u Novom Sadu, vatrogasci na terenu
16.06.2025.•
0
Dim izbija iz potkrovlja zgrade u Omladinskog pokreta, u ulici u blizini Železničke stanice.
Novosađani, odlučuje se u vaše ime (i za vaše pare): 140 stavki pred odbornicima
16.06.2025.•
4
Sednica Skupštine Grada Novog Sada održaće se u utorak, 17. juna.
Direktor JKP "Put" postaje v. d. direktora: Na čelu preduzeća devet godina
16.06.2025.•
3
Dosadašnji direktor Javnog preduzeća "Put" od sada će biti na funkciji vršioca dužnosti direktora istog preduzeća.
Novosadska policija očekuje okupljanje i ispred Skupštine: Postaraće se da sve bude bezbedno
16.06.2025.•
1
Novosadska policija saopštila je da će poduzeti "sve zakonske mere" da planirani skupovi u gradu, u ponedeljak i utorak, proteknu bezbedno.
Kako posluje najmlađe novosadsko preduzeće: Plata za jednu osobu i čekanje investicija
16.06.2025.•
3
JKP "Regionalni centar za upravljanje otpadom" potrošio je za investicije prošle godine svega 127.500 dinara.
"Robin Hud" na Fruškoj gori - zaustavljen saobraćaj
16.06.2025.•
32
Televizijska serija "Robin Hud" snima se danas na prostoru Nacionalnog parka "Fruška gora", zbog čega je na jednom delu saobraćaj privremeno zatvoren.
Još jedna Vučićeva najava: Vozom do Subotice do kraja avgusta
16.06.2025.•
43
Saobraćaj na pruzi do Subotice mogao bi da bude uspostavljen do kraja avgusta, najavio je Aleksandar Vučić. To je još jedna u nizu najava predsednika države u vezi sa brzom prugom.
Odloženo suđenje SNS "junacima": Okrivljeni na dan ročišta u KCV, sud traži izveštaj
16.06.2025.•
11
Suđenje četvorici aktivista Srpske napredne stranke zbog napada na studente krajem januara odloženo je za 30. jun.
Javni čas u Lazinoj gimnaziji u utorak: Govori i Tihomir Stanić
16.06.2025.•
5
Učenici novosadske gimnazije "Laza Kostić" organizuju još jedan javni čas u utorak, 17.juna.
Novosadski biciklisti voze i predaju dopis gradonačelniku: Godišnje da se izdvaja milijardu dinara
16.06.2025.•
7
Biciklistička vožnja Kritične mase održaće se u subotu, 21. juna u Novom Sadu.
"Mazda otvoreni dani" u Grand Motorsu do 21. juna
16.06.2025.•
0
U svom velikom, novootvorenom objektu u Novom Sadu, Grand Motors organizuje "Mazda otvorene dane" od 14. do 21. juna.
Komentari 29
Slucaj
Koja
Duška
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar