Biljke zaista "vrište", evo zašto to do sada nismo čuli
Kao što ljudi ponekad vrisnu, biljke umesto toga emituju zvukove puckanja ili kliktanja, ali na ultrazvučnim frekvencijama izvan opsega ljudskog sluha, i to kada je biljka pod stresom.
Foto: Pixabay
Prema studiji objavljenoj prošle godine, to bi mogao biti jedan od načina na koji biljke saopštavaju "da su na neki način u nevolji".
"To su zvuci koje mi ne čujemo, ali nose informacije. Postoje životinje koje mogu da čuju te zvukove, tako da postoji mogućnost da se dešava mnogo akustične interakcije", rekla je evolucionista, biološkinja Lila Hadani sa Univerziteta u Tel Avivu.
"Biljke su u interakciji sa insektima i drugim životinjama sve vreme, a mnoge od njih koriste zvuk za komunikaciju, tako da bi bilo zapravo neobično da biljke uopšte ne koriste zvuk", objasnila je evolucionista Hadani.
Dok su pod stresom, biljke nisu nimalo pasivne. One prolaze kroz neke prilično dramatične promene, od kojih je jedna od najuočljivijih (bar za nas ljude) oslobađanje moćnih aroma. Takođe mogu promeniti svoju boju i oblik.
Ove promene mogu signalizirati opasnost za druge biljke u blizini, koje kao odgovor pojačavaju sopstvenu odbranu; ili mogu privući životinje koje uništavaju štetočine koje mogu naneti štetu biljci.
Međutim, da li biljke emituju druge vrste signala, kao što su klasični zvukovi na koje je čovek navikao i koji su mu poznati i koje bi možda mogao da detektuje, nije u potpunosti istraženo. Pre nekoliko godina, Hadani i njene kolege otkrile su da biljke mogu da otkriju, odnosno da detektuju zvuk. Sledeće logično pitanje bilo je da li i one mogu da ga proizvedu.
Da bi saznali, snimili su biljke paradajza i duvana u raznim uslovima. Prvo su snimili biljke bez stresa, da bi dobili osnovnu liniju. Zatim su snimili biljke koje su bile dehidrirane i biljke kojima su odsečene stabljike. Snimci su se prvo pravili u zvučno izolovanoj akustičnoj komori, a zatim u okruženju staklenika.
Potom su kreirali i primenili algoritam koji je uz pomoć mašinskog učenja mogao da razlikuje zvuk koji proizvode biljke bez stresa, posečene biljke i dehidrirane biljke.
Zvukovi koje biljke emituju su poput zvukova pucketanja ili kliktanja na frekvenciji koja je previsoka da bi ljudi mogli da je razaznaju, i koja se može otkriti u radijusu od preko metara. Biljke bez stresa uopšte ne prave mnogo buke; njihovo kliktanje i pucketanje je izuzetno retko i slabo.
Nasuprot tome, biljke pod stresom su mnogo bučnije, emituju u proseku do oko 40 "klikova" na sat u zavisnosti od vrste. I biljke lišene vode imaju takođe primetan zvučni profil. Počinju da klikću još pre nego što pokažu vidljive znake dehidracije, a kako biljka postaje sve više isušena, kliktanja su sve učestalija.
Algoritam je bio u stanju da razlikuje ove zvukove, kao i vrste biljaka koje ih emituju. I to nisu samo biljke paradajza i duvana. Tim istraživača je testirao razne biljke i otkrio da je proizvodnja zvuka prilično uobičajena aktivnost biljaka. Pšenica, kukuruz, grožđe, kaktus, takođe su snimljeni kako proizvode zvuk.
Ipak, još ima nekoliko nepoznanica. Na primer, nije jasno kako se biljni zvuci proizvode. U prethodnim istraživanjima otkriveno je da dehidrirane biljke doživljavaju kavitaciju, proces u kome se mehurići vazduha u stabljici šire i pucaju. Ovo bi se, na primer, moglo uporediti sa pucketanjem zglobova kod ljudi.
Ko reaguje na oglašavanje biljaka?
Još nije poznato ni da li i drugi nepovoljni uslovi mogu izazvati zvuk u biljnom svetu. Patogeni, izlaganje UV zračenju, ekstremni temperaturni uslovi i drugi nepovoljni uslovi takođe mogu dovesti do toga da se biljke oglašavaju.
Takođe, nije jasno da li je proizvodnja zvuka kod biljaka njihov adaptivni razvoj, ili je to proces koji se svakako podrazumeva. Tim istraživača je pokazao da algoritam može da identifikuje i razlikuje zvukove biljaka.
Pored toga, utvrđeno je da su i neki drugi organizmi mogli da nauče da na različite načine reaguju na buku uznemirenih biljaka.
"Na primer, moljac koji namerava da položi jaja na biljku ili životinja koja namerava da jede biljku, mogla bi da koristi zvukove kako bi pomogao u njihovoj odluci", rekla je Hadani.
To da li druge biljke osećaju zvuke i reaguju na njih ili ne, nije poznato.
"Sada kada znamo da biljke emituju zvukove, sledeće pitanje za istraživače se odnosi na to ko bi mogao da ih čuje", kaže Hadani.
"Trenutno istražujemo odgovore drugih organizama, i životinja i biljaka, na ove zvukove, a takođe istražujemo našu sposobnost da identifikujemo i interpretiramo biljne zvuke u potpuno prirodnom okruženju", dodala je ona.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Cell".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Ovo je najvažniji korak u čišćenju kuhinje koji svi preskaču
16.05.2026.•
0
Mnogi veruju da je dovoljno naprskati sredstvo za čišćenje i odmah obrisati površinu da bi kuhinja bila čista.
Na današnji dan: Poginuo Dis, Tito proglašen za doživotnog predsednika, "Đerdap" pušten u rad
16.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 16. maj.
Dijamant veličine nokta na malom prstu prodat za skoro 15 miliona evra
15.05.2026.•
0
Plavo-zeleni dijamant postigao je rekord na aukciji u Ženevi.
Na današnji dan: Umrli Skerlić, Hejvort i Janketić, u Srbiji proglašeno vanredno stanje zbog poplava
15.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 15. maj.
Na današnji dan: Proglašen Izrael, osnovan Varšavski pakt, umro Sinatra, žene nastupile na OI
14.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. maj.
Na današnji dan: Rođeni Marija Terezija i Dimitrije Tucović, počelo zasedanje Majske skupštine
13.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 13. maj.
Na današnji dan: Rođena Florens Najtingejl, umro Smetana, završena sovjetska blokada Berlina
12.05.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 12. maj.
Vlasti u Japanu uvele nagradu za one koji prijave nelegalne strane radnike
11.05.2026.•
1
Japanska prefektura Ibaraki, severoistočno od Tokija, pokrenula je program nagrađivanja ljudi koji prijavljuju preduzeća koja zapošljavaju ilegalne strane radnike.
Na današnji dan: Umrli Bob Marli i Džo Banana, rođeni Balašević, Radmilović, Dali i Slavenski
11.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 11. maj.
Da li se mozak rađa "prazan" ili "pun"?
10.05.2026.•
0
Neobična studija na miševima sugeriše da mozak nije "prazna tabla" pri rođenju, koja čeka da se uspomene upišu u nju.
Drastičan porast stradalih od vrućine i hladnoće u Evropi, jedan od razloga - ekonomska nejednakost
10.05.2026.•
0
Ekonomska nejednakost dodaje više od 100.000 smrtnih slučajeva već velikom broju žrtava vrućine i hladnoće u Evropi svake godine, pokazalo je najnovije istraživanje.
Gde je voda iz česme u Evropi najviše, a gde najmanje bezbedna
10.05.2026.•
2
Čistoća vode razlikuje se širom Evrope, pri čemu Belgija, Nemačka, Luksemburg i Češka imaju neke od najzagađenijih podzemnih voda na kontinentu.
Švajcarski proizvođač kafe u reklamnoj kampanji koristio slogan sa kapije nacističkog logora
10.05.2026.•
2
Švajcarski proizvođač kafe "Chicco d'Oro" našao se na udaru kritika nakon što je u reklamnoj kampanji koristio slogan "Svakome po zasluzi", povezan s koncentracionim logorom Buhenvald.
Koliko su snažnija prednja svetla automobila danas nego pre 60 godina?
10.05.2026.•
0
Sistem osvetljenja automobila kroz istoriju je toliko evoluirao da se domet današnjih svetala udesetorostručio u poređenju s onima od pre šezdeset godina, tvrdi Euromaster, kompanija za održavanje vozila.
Holandija ima više od 2.500 stogodišnjaka, većina su žene
10.05.2026.•
0
U Holandiji trenutno živi više od 2.500 osoba starijih od 100 godina, pokazali su najnoviji podaci holandskog Zavoda za statistiku.
Grčka će zabraniti električne trotinete mlađima od 18 godina
10.05.2026.•
0
Grčke vlasti pripremaju novi zakonski okvir kojim bi bilo zabranjeno korišćenje električnih trotineta mlađima od 18 godina, najavio je ministar za zaštitu građana Grčke Mihalis Hrisohoidis.
Na današnji dan: Vespuči krenuo na putovanje, nacisti spalili više od 25.000 knjiga, rođen Divljan
10.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 10. maj.
Zašto su generacije odrasle 70-ih i 80-ih otpornije i snalažljivije?
09.05.2026.•
9
Odrastanje tokom 1970-ih i 1980-ih oblikovalo je generaciju poznatu po snalažljivosti i otpornosti. Deca su tada provodila dane napolju, bez stalnog nadzora i tehnologije, vraćajući se kući tek u sumrak.
Na današnji dan: Završen Drugi svetski rat u Evropi, predstavljena Šumanova deklaracija
09.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 9. maj.
Na današnji dan: Četiri osobe stradale u ambasadi Kine tokom NATO bombardovanja
08.05.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 8. maj.
Trampova ideja o "ulepšavanju" Vašingtona: Predlog da ofarba istorijsku zgradu izazvao kritike
07.05.2026.•
4
Želja predsednika SAD Donalda Trampa da se kamena spoljašnjost stilske, istorijski važne zgrade iz 19. veka, nedaleko od Bele kuće, ofarba u - belo, danas će biti na dnevnom redu nedležne agencije.
Komentari 1
Nemojte
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar