Biljke zaista "vrište", evo zašto to do sada nismo čuli
Kao što ljudi ponekad vrisnu, biljke umesto toga emituju zvukove puckanja ili kliktanja, ali na ultrazvučnim frekvencijama izvan opsega ljudskog sluha, i to kada je biljka pod stresom.
Foto: Pixabay
Prema studiji objavljenoj prošle godine, to bi mogao biti jedan od načina na koji biljke saopštavaju "da su na neki način u nevolji".
"To su zvuci koje mi ne čujemo, ali nose informacije. Postoje životinje koje mogu da čuju te zvukove, tako da postoji mogućnost da se dešava mnogo akustične interakcije", rekla je evolucionista, biološkinja Lila Hadani sa Univerziteta u Tel Avivu.
"Biljke su u interakciji sa insektima i drugim životinjama sve vreme, a mnoge od njih koriste zvuk za komunikaciju, tako da bi bilo zapravo neobično da biljke uopšte ne koriste zvuk", objasnila je evolucionista Hadani.
Dok su pod stresom, biljke nisu nimalo pasivne. One prolaze kroz neke prilično dramatične promene, od kojih je jedna od najuočljivijih (bar za nas ljude) oslobađanje moćnih aroma. Takođe mogu promeniti svoju boju i oblik.
Ove promene mogu signalizirati opasnost za druge biljke u blizini, koje kao odgovor pojačavaju sopstvenu odbranu; ili mogu privući životinje koje uništavaju štetočine koje mogu naneti štetu biljci.
Međutim, da li biljke emituju druge vrste signala, kao što su klasični zvukovi na koje je čovek navikao i koji su mu poznati i koje bi možda mogao da detektuje, nije u potpunosti istraženo. Pre nekoliko godina, Hadani i njene kolege otkrile su da biljke mogu da otkriju, odnosno da detektuju zvuk. Sledeće logično pitanje bilo je da li i one mogu da ga proizvedu.
Da bi saznali, snimili su biljke paradajza i duvana u raznim uslovima. Prvo su snimili biljke bez stresa, da bi dobili osnovnu liniju. Zatim su snimili biljke koje su bile dehidrirane i biljke kojima su odsečene stabljike. Snimci su se prvo pravili u zvučno izolovanoj akustičnoj komori, a zatim u okruženju staklenika.
Potom su kreirali i primenili algoritam koji je uz pomoć mašinskog učenja mogao da razlikuje zvuk koji proizvode biljke bez stresa, posečene biljke i dehidrirane biljke.
Zvukovi koje biljke emituju su poput zvukova pucketanja ili kliktanja na frekvenciji koja je previsoka da bi ljudi mogli da je razaznaju, i koja se može otkriti u radijusu od preko metara. Biljke bez stresa uopšte ne prave mnogo buke; njihovo kliktanje i pucketanje je izuzetno retko i slabo.
Nasuprot tome, biljke pod stresom su mnogo bučnije, emituju u proseku do oko 40 "klikova" na sat u zavisnosti od vrste. I biljke lišene vode imaju takođe primetan zvučni profil. Počinju da klikću još pre nego što pokažu vidljive znake dehidracije, a kako biljka postaje sve više isušena, kliktanja su sve učestalija.
Algoritam je bio u stanju da razlikuje ove zvukove, kao i vrste biljaka koje ih emituju. I to nisu samo biljke paradajza i duvana. Tim istraživača je testirao razne biljke i otkrio da je proizvodnja zvuka prilično uobičajena aktivnost biljaka. Pšenica, kukuruz, grožđe, kaktus, takođe su snimljeni kako proizvode zvuk.
Ipak, još ima nekoliko nepoznanica. Na primer, nije jasno kako se biljni zvuci proizvode. U prethodnim istraživanjima otkriveno je da dehidrirane biljke doživljavaju kavitaciju, proces u kome se mehurići vazduha u stabljici šire i pucaju. Ovo bi se, na primer, moglo uporediti sa pucketanjem zglobova kod ljudi.
Ko reaguje na oglašavanje biljaka?
Još nije poznato ni da li i drugi nepovoljni uslovi mogu izazvati zvuk u biljnom svetu. Patogeni, izlaganje UV zračenju, ekstremni temperaturni uslovi i drugi nepovoljni uslovi takođe mogu dovesti do toga da se biljke oglašavaju.
Takođe, nije jasno da li je proizvodnja zvuka kod biljaka njihov adaptivni razvoj, ili je to proces koji se svakako podrazumeva. Tim istraživača je pokazao da algoritam može da identifikuje i razlikuje zvukove biljaka.
Pored toga, utvrđeno je da su i neki drugi organizmi mogli da nauče da na različite načine reaguju na buku uznemirenih biljaka.
"Na primer, moljac koji namerava da položi jaja na biljku ili životinja koja namerava da jede biljku, mogla bi da koristi zvukove kako bi pomogao u njihovoj odluci", rekla je Hadani.
To da li druge biljke osećaju zvuke i reaguju na njih ili ne, nije poznato.
"Sada kada znamo da biljke emituju zvukove, sledeće pitanje za istraživače se odnosi na to ko bi mogao da ih čuje", kaže Hadani.
"Trenutno istražujemo odgovore drugih organizama, i životinja i biljaka, na ove zvukove, a takođe istražujemo našu sposobnost da identifikujemo i interpretiramo biljne zvuke u potpuno prirodnom okruženju", dodala je ona.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Cell".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Apel na crkvu u Nemačkoj da ne blagosilja nevegansku hranu
01.04.2026.•
2
Nemačka organizacija za prava životinja PETA pozvala je nemačke crkvene starešine da odbiju da daju tradicionalni uskršnji blagoslov za nevegansku hranu u svojim eparhijama.
Na današnji dan: Srušen Varadinski most, uhapšen Slobodan Milošević, nesreća u rudniku "Soko"
01.04.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 1. april.
Australija razmatra tužbe protiv Mete, Snepčeta, Tiktoka i Jutjuba zbog dečjih naloga
31.03.2026.•
1
Australijska agencija za bezbednost na internetu razmatra tužbu protiv Fejsbuka, Instagrama, Snepčeta, Tiktoka i Jutjuba, jer ne preduzimaju dovoljno koraka da spreče australijsku decu da imaju naloge.
Na današnji dan: Rođeni Dekart i Bora Stanković, otvorena Ajfelova kula, umro Džesi Ovens
31.03.2026.•
0
Ovo su značajni događaji u svetu i kod nas na današnji dan, 31. mart.
Dve australijske države uvode besplatan javni prevoz da građani ne bi koristili automobile
30.03.2026.•
0
Dve australijske savezne države ponudiće besplatan javni prevoz kako bi motivisale stanovnike da ne koriste svoje automobile zbog porasta cena goriva uzrokovanog ratom na Bliskom istoku.
Na današnji dan: Rođen Van Gog, SAD kupile Aljasku od Rusije, kraj rata u Vijetnamu, umro Čolaković
30.03.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 30. mart.
Preminuo glumac Džejms Tolkan, poznat po filmovima "Top gan" i "Povratak u budućnost"
29.03.2026.•
1
Američki glumac Džejms Tolkan, poznat po ulogama u filmovima "Top gan" i "Povratak u budućnost", preminuo je u 94. godini, saopštio je danas njegov agent.
Indonezija zabranila društvene mreže za mlađe od 16 godina
29.03.2026.•
1
Indonezija je od uvela zabranu korišćenja društvenih mreža za oko 70 miliona dece mlađe od 16 godina.
Španija uvodi skraćenu radnu nedelju: Državni službenici će raditi 35 sati
29.03.2026.•
1
Vlada Španije je objavila da će od aprila u centralnoj administraciji biti uvedena radna nedelja od 35 sati, što je skraćenje u odnosu na prethodnih 37,5 sati.
Na današnji dan: SSSR priznao Titovu Jugoslaviju, osnovano Sterijino pozorje
29.03.2026.•
0
Ovo su značajni događaji u svetu i kod nas na današnji dan, 29. mart.
Lav XIV u Monaku, prvi papa u poseti toj državi još od 16. veka
28.03.2026.•
0
Papa Lav XIV danas je u jednodnevnoj poseti Monaku pozvao građane te kosmopolitske mediteranske kneževine da iskoriste svoje bogatstvo, uticaj i katoličku veru za dobro.
Đurić otvorio Diplomatsko-sportske igre, Anđelko Vučić učestvovao u žrebanju
28.03.2026.•
0
Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić otvorio je danas Prve diplomatsko-sportske igre u Beogradu.
Na današnji dan: Osnovan Boljšoj teatar, rođen Maksim Gorki i preminuo Dositej Obradović
28.03.2026.•
0
Ovo su značajni događaji u svetu i kod nas na današnji dan, 28. mart.
Na današnji dan: Oboren "nevidljivi" F-117
27.03.2026.•
1
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 27. mart.
Putin podržao ideju o osnivanju alternative Nobelovoj nagradi za književnost
26.03.2026.•
3
Ruski predsednik Vladimir Putin podržao je predlog pisca Zahara Prilepina o stvaranju alternativne međunarodne nagrade za književnost koja, kako je naveo, nije podložna političkoj pristrasnosti.
U Holandiji prošle godine bilo više od 10.000 slučajeva eutanazije
26.03.2026.•
5
U Holandiji je prošle godine zabeležen 10.341 smrtni slučaj izazvan eutanazijom, što je povećanje od 3,8 odsto u odnosu na 2024. godinu, saopštili su Regionalni komiteti za preispitivanje eutanazije (RTE).
Kina uvodi osiguranje za dugotrajnu negu starih osoba
26.03.2026.•
0
Kina je najavila novi sistem osiguranja za dugoročnu negu, sa ciljem da smanji opterećenje porodica koje brinu o starijim osobama i ojača socijalnu sigurnost u zemlji.
Samo 13 zemalja na svetu udiše zaista bezbedan vazduh - tri su u Evropi
26.03.2026.•
1
Najzagađeniji grad na planeti nalazi se u Indiji, pokazuje najnoviji Izveštaj o kvalitetu vazduha u svetu kompanije IQAir.
Na današnji dan: Pronađena vakcina protiv dečije paralize, ubio se Ćopić, umro Taško Načić
26.03.2026.•
0
Donosimo vam pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 26. mart.
U Kaliforniji presuđeno da Meta i Jutjub plate devojci tri miliona dolara za nanetu štetu
25.03.2026.•
5
Porota u Kaliforniji utvrdila je odgovornost kompanija Meta i Jutjub za nehat u dizajnu i funkcionisanju njihovih platformi koje su nanele štetu jednoj dvadesetogodišnjoj devojci.
Stotine britanskih tinejdžera u pilot-projektu zabrane društvenih mreža - kako će to uticati na njih
25.03.2026.•
0
Stotine britanskih tinejdžera uzrasta od 13 do 17 godina učestvovaće u šestonedeljnom pilot projektu kojim će se testirati efekti zabrane ili ograničenja korišćenja društvenih mreža.
Komentari 1
Nemojte
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar