Biljke zaista "vrište", evo zašto to do sada nismo čuli
Kao što ljudi ponekad vrisnu, biljke umesto toga emituju zvukove puckanja ili kliktanja, ali na ultrazvučnim frekvencijama izvan opsega ljudskog sluha, i to kada je biljka pod stresom.
Foto: Pixabay
Prema studiji objavljenoj prošle godine, to bi mogao biti jedan od načina na koji biljke saopštavaju "da su na neki način u nevolji".
"To su zvuci koje mi ne čujemo, ali nose informacije. Postoje životinje koje mogu da čuju te zvukove, tako da postoji mogućnost da se dešava mnogo akustične interakcije", rekla je evolucionista, biološkinja Lila Hadani sa Univerziteta u Tel Avivu.
"Biljke su u interakciji sa insektima i drugim životinjama sve vreme, a mnoge od njih koriste zvuk za komunikaciju, tako da bi bilo zapravo neobično da biljke uopšte ne koriste zvuk", objasnila je evolucionista Hadani.
Dok su pod stresom, biljke nisu nimalo pasivne. One prolaze kroz neke prilično dramatične promene, od kojih je jedna od najuočljivijih (bar za nas ljude) oslobađanje moćnih aroma. Takođe mogu promeniti svoju boju i oblik.
Ove promene mogu signalizirati opasnost za druge biljke u blizini, koje kao odgovor pojačavaju sopstvenu odbranu; ili mogu privući životinje koje uništavaju štetočine koje mogu naneti štetu biljci.
Međutim, da li biljke emituju druge vrste signala, kao što su klasični zvukovi na koje je čovek navikao i koji su mu poznati i koje bi možda mogao da detektuje, nije u potpunosti istraženo. Pre nekoliko godina, Hadani i njene kolege otkrile su da biljke mogu da otkriju, odnosno da detektuju zvuk. Sledeće logično pitanje bilo je da li i one mogu da ga proizvedu.
Da bi saznali, snimili su biljke paradajza i duvana u raznim uslovima. Prvo su snimili biljke bez stresa, da bi dobili osnovnu liniju. Zatim su snimili biljke koje su bile dehidrirane i biljke kojima su odsečene stabljike. Snimci su se prvo pravili u zvučno izolovanoj akustičnoj komori, a zatim u okruženju staklenika.
Potom su kreirali i primenili algoritam koji je uz pomoć mašinskog učenja mogao da razlikuje zvuk koji proizvode biljke bez stresa, posečene biljke i dehidrirane biljke.
Zvukovi koje biljke emituju su poput zvukova pucketanja ili kliktanja na frekvenciji koja je previsoka da bi ljudi mogli da je razaznaju, i koja se može otkriti u radijusu od preko metara. Biljke bez stresa uopšte ne prave mnogo buke; njihovo kliktanje i pucketanje je izuzetno retko i slabo.
Nasuprot tome, biljke pod stresom su mnogo bučnije, emituju u proseku do oko 40 "klikova" na sat u zavisnosti od vrste. I biljke lišene vode imaju takođe primetan zvučni profil. Počinju da klikću još pre nego što pokažu vidljive znake dehidracije, a kako biljka postaje sve više isušena, kliktanja su sve učestalija.
Algoritam je bio u stanju da razlikuje ove zvukove, kao i vrste biljaka koje ih emituju. I to nisu samo biljke paradajza i duvana. Tim istraživača je testirao razne biljke i otkrio da je proizvodnja zvuka prilično uobičajena aktivnost biljaka. Pšenica, kukuruz, grožđe, kaktus, takođe su snimljeni kako proizvode zvuk.
Ipak, još ima nekoliko nepoznanica. Na primer, nije jasno kako se biljni zvuci proizvode. U prethodnim istraživanjima otkriveno je da dehidrirane biljke doživljavaju kavitaciju, proces u kome se mehurići vazduha u stabljici šire i pucaju. Ovo bi se, na primer, moglo uporediti sa pucketanjem zglobova kod ljudi.
Ko reaguje na oglašavanje biljaka?
Još nije poznato ni da li i drugi nepovoljni uslovi mogu izazvati zvuk u biljnom svetu. Patogeni, izlaganje UV zračenju, ekstremni temperaturni uslovi i drugi nepovoljni uslovi takođe mogu dovesti do toga da se biljke oglašavaju.
Takođe, nije jasno da li je proizvodnja zvuka kod biljaka njihov adaptivni razvoj, ili je to proces koji se svakako podrazumeva. Tim istraživača je pokazao da algoritam može da identifikuje i razlikuje zvukove biljaka.
Pored toga, utvrđeno je da su i neki drugi organizmi mogli da nauče da na različite načine reaguju na buku uznemirenih biljaka.
"Na primer, moljac koji namerava da položi jaja na biljku ili životinja koja namerava da jede biljku, mogla bi da koristi zvukove kako bi pomogao u njihovoj odluci", rekla je Hadani.
To da li druge biljke osećaju zvuke i reaguju na njih ili ne, nije poznato.
"Sada kada znamo da biljke emituju zvukove, sledeće pitanje za istraživače se odnosi na to ko bi mogao da ih čuje", kaže Hadani.
"Trenutno istražujemo odgovore drugih organizama, i životinja i biljaka, na ove zvukove, a takođe istražujemo našu sposobnost da identifikujemo i interpretiramo biljne zvuke u potpuno prirodnom okruženju", dodala je ona.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Cell".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Sve više ljudi, naročito mladih, izbegava da telefonira - ovo su razlozi
16.02.2026.•
2
Nakon prvog telefonskog razgovora u istoriji prošlo je 150 godina i nikada nije bilo lakše pozvati nekoga, ali za neke ljude podizanje slušalice i dalje je veoma teška stvar.
Na današnji dan: Rođena Isidora Sekulić, umro Karduči, Kastro postao premijer Kube
16.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 16. februar, u svetu i kod nas.
Eurostat: Prosečna starost stanovnika EU i Srbije povećala se za dve godine
15.02.2026.•
2
Prosečna starost građana Evropske unije bila je 1. januara ove godine 44,9 godina, i taj medijalni prosek je bio 2,1 godinu veći nego 2015. godine, kada je iznosio 42,8 godina.
Italija ide ka demografskom slomu: Mladi osuđeni na starost u siromaštvu
15.02.2026.•
6
Italija se suočava sa ozbiljnom demografskom krizom koja drastično ugrožava standard budućih generacija, a današnji mladi su osuđeni na starost u siromaštvu zbog sve manjeg broja radnika koji će uplaćivati doprinose.
Putnik dao članovima avio-posade bombone sa kanabisom
15.02.2026.•
0
Članovi posade kompanije Britiš ervejz navodno su doživeli "osećaj odvojenosti od tela" nakon što su nehotice pojeli gumene bombone sa kanabisom koje im je poklonio putnik.
Na današnji dan: Usvojen Sretenjski ustav, umrli Aleksandar Tišma, Stanislav Binički i Nat King Kol
15.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 15. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Spaljen Sveti Valentin, osnovano prvo pozorište u Srbiji
14.02.2026.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 14. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umrli Stefan Nemanja i Ruđer Bošković
13.02.2026.•
1
Šta se dogodilo na današnji dan, 13. februar?
Uhapšeno devet osoba zbog masovne prevare sa ulaznicama za Luvr
12.02.2026.•
0
Parisko tužilaštvo saopštilo je danas da je devet ljudi uhapšeno u okviru istrage o, kako se sumnja, prevari od 10 miliona evra oko ulaznca za Luvr koja je trajala deceniju.
Na današnji dan: Umro Kant, rođen Linkoln, ubijen Lumumba, uhapšen Solženjicin
12.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 12. februar, u svetu i kod nas.
Superboul ove godine drugi najgledaniji u istoriji u SAD
11.02.2026.•
1
Gledaniji od ovogodišnjeg Superboula bio je prošlogodišnji, s prosečnom gledanošću od 127,7 miliona.
VIDEO: Ovako izgleda život u šest metara kvadratnih
11.02.2026.•
5
Studentkinja Lidija Rauka (27) iz Nemačke živi u jednom od najmanjih stanova na svetu.
Na današnji dan: Rođen Edison, umrle Desanka Maksimović i Vitni Hjuston
11.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 11. februar, u svetu i kod nas.
Naučnici laserima utvrdili u čemu se čuvaju neprocenjivi primerci Čarlsa Darvina
10.02.2026.•
7
Redovi tegli sa očuvanim primercima sa čuvene Darvinove ekspedicije na Galapagos stajali su, neotvoreni, u arhivama Prirodnjačkog muzeja u Londonu (NHM) 200 godina. Sada su laseri omogućili pogled unutra.
EU zabranjuje uništavanje neprodate odeće i obuće
10.02.2026.•
5
Evropska komisija je usvojila mere kojima se sprečava uništavanje neprodate odeće, modnih dodataka i obuće kako bi se podstaklo recikliranje i smanjila šteta po životnu sredinu.
Na današnji dan: Puškin ubijen u dvoboju, umrli Milan Obrenović, Kardelj, Artur Miler i Širli Templ
10.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 10. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umrli Dostojevski, Horti, Minimaks i Glogovac, izbio Toplički ustanak
09.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 9. februar, u svetu i kod nas.
Kancelarija Dalaj Lame negira da se on sastao sa Epstinom
08.02.2026.•
1
Duhovni vođa budizma, 14. Dalaj Lama Tenzin Gjaco, nikada se nije sastao sa osuđenim američkim finansijerom i seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, saopštila je danas njegova kancelarija.
Požar na mestu komemoracije žrtvama požara u Kran Montani
08.02.2026.•
0
Na mestu komemoracije žrtvama požara u Kran-Montani, švajcarskom skijalištu u kojem je u novogodišnjoj noći poginulo više od 40 ljudi, rano jutros je izbio požar, saopštila je lokalna policija.
Amsterdam zabranjuje reklamiranje mesa, avio-letova i dizelaša na javnim površinama
08.02.2026.•
5
Gradska uprava Amsterdama jednoglasno je izglasala zabranu svih reklama za meso na javnim površinama, pet godina nakon što je započela s ograničavanjem promocije životinjskih proizvoda.
Nemačka spalila tri milijarde neiskorišćenih maski kupljenih tokom pandemije kovida
08.02.2026.•
1
Nemačka vlada je objavila da je spalila otprilike tri milijarde neiskorištenih zaštitnih maski za lice kupljenih početkom pandemije kovida19, javlja nemačka agencija dpa.
Komentari 1
Nemojte
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar