
"Crna rupa" u ledu Antarktika ponekad se otvara: Napokon rešena misterija ove pojave
U ledenoj kori iznad antarktičkog Vedelovog mora, u blizini potopljenog vrha po imenu Mod rajz, ponekad se otvara i zjapi ogromna rupa.

Foto: Pixabay
Prvi put je primećena 1974. godine. Ne pojavljuje se svake godine, što je navelo naučnike da se zapitaju o specifičnim uslovima koji dovode do ovog fenomena, prenosi RTS.
Od ponovnog pojavljivanja rupe 2016. i 2017. godine, naučnici su uspeli da polako sklope slagalicu.
Kombinujući satelitske snimake, plutajuće autonomne instrumenate, računarske modele i najviše, podatke koje su sakupile foke koje su nosile ogrlice za praćenje, odgovori su konačno stigli, a u njima se javlja i pojava poznata kao Ekmanova spirala.
"Ekmanov transport", kaže okeanograf Alberto Naveira Garabato sa Univerziteta Sautempton u Velikoj Britaniji, "bio je ključni element koji je nedostajao, a koji je bio neophodan za povećanje salaniteta vode i održavanje podizanja soli i toplote prema površinskoj vodi".
Rupe u antarktičkom morskom ledu, poznate kao polinije, često se vide u blizini obale, koje morski sisari kao što su foke i kitovi koriste kao prozore da dođu do daha.
Dalje od kopna, one su mnogo ređe. U stvari, rupa koja se stalno otvarala, poznata kao polinija Mod rajz, otkako je prvi put primećena na satelitskom snimku pre pola veka, naterala je naučnike da se zamisle.
Pola veka zbunjuje naučnike
Godine 1974. džinovska rupa je bila veličine Novog Zelanda. Ponovo se pojavila 1975. i 1976. godine, a nakon toga se vraćala samo nakratko i mnogo manja, sve dok naučnici nisu pomislili da je možda nestala zauvek.
Zatim se 2016. i 2017. osvetnički pojavila ponovo i to veličine američke države Mejn (91.646 km²).
Polinija Mod rajz iz 2017. godine označila je najveći i najdugovečniji primer ovog fenomena od sedamdesetih, pa su naučnici prionuli na posao.
Kompilacija podataka, koje su prikupili iz pomenutih izvora, otkrila je da je veliki broj različitih faktora doprineo, i da su svi morali da se postave na pravo mesto da bi nastala polinija.
Jedan od faktora je bila kružna struja oko Vedelovog mora koja je bila posebno jaka 2016. i 2017. godine, što je dovelo do toga da se toplija voda, posebno slana, podigne na površinu.
"Ovo uzdizanje pomaže da se objasni kako se morski led može otopiti. Ali kako se morski led topi, to dovodi do osvežavanja površinske vode, što bi zauzvrat trebalo da zaustavi mešanje. Dakle, mora da se desi još jedan proces da bi polinija opstala. Mora da postoji dodatni unos soli odnekud", objašnjava okeanograf Fabijen Roke sa Univerziteta u Geteborgu.
Ekmanova spirala
So može značajno da snizi tačku smrzavanja vode, tako da ako je voda u poliniji posebno slana, to bi moglo da objasni uporno opstajanje rupe.
Tako se tim vratio na podatke, kao i na računarske modele okeana, kako bi otkrio odakle dolazi dodatna so.
Utvrdili su da turbulentni vrtlozi koji nastaju dok Vedelova struja teče oko Mod rajza iskaču na vrh.
Odatle ih preuzima Ekmanov transport. Ovo se dešava kada vetar duva po površini okeana, stvarajući otpor. Voda se ne samo povlači, već se i odbija u stranu, uzrokujući da se voda spiralno vrti poput šrafa. Kako se gornji sloj vode udaljava sa vetrom, voda izlazi odozdo da bi ga zamenila.
U slučaju polinije Mod rajz, ova voda koja se uzdiže donosi sa sobom nakupljanje soli koja lebdi oko ove okeanske visoravni, sprečavajući da se rupa zamrzne.
Polinije i klimatske promene
Ovaj ključ može pomoći naučnicima da predvide šta će se desiti sa antarktičkim morskim ledom u budućnosti, što je veoma važno pitanje vezano za globalnu klimu.
Klimatolozi već predviđaju da će antarktički zimski vetrovi postajati sve jači i češći, što znači da bi u narednim godinama moglo da dođe sve češćih ogromnih polinija.
Isto tako, ovo bi moglo imati implikacije na svetske okeane.
"Polinija može opstati u vodi više godina nakon što se formira. One mogu da promene način na koji se voda kreće okolo i kako struje prenose toplotu ka kontinentu. Gustina vode koje se ovde formira može da se proširi preko svetskog okeana", kaže klimatolog Sara Džajl sa Univerziteta Kalifornije u San Dijegu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Donet Dušanov zakonik, umro Kolumbo, rođen Balzak
20.05.2025.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 20. maj.
Na današnji dan: Rođeni Malkolm X, Pol Pot i Ho Ši Min, umro Vangelis, poginuo Lorens od Arabije
19.05.2025.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 19. maj.
Sve češće krađe kaldrme u Brižu: Svakog meseca nestane i do 70 komada kamenja
18.05.2025.•
1
Delovi kaldrme se sve više kradu u istorijskom centru Briža, a zvaničnici sumnjaju da kamenje uzimaju turisti kao suvenire i pozivaju ih da to više ne čine.
Katalizator i dalje na meti lopova, ali sve češće kradu mnogo skuplje delove
18.05.2025.•
1
Nekad su se s automobila skidali znakovi i antene, ali oni su stvar prošlosti. Ono što zanima lopove može vam napraviti štetu od nekoliko hiljada evra.
Satelitski snimci pokazali: 28 gradova u SAD-u tone
18.05.2025.•
1
Novo istraživanje je pokazalo da 28 najnaseljenijih gradova u SAD-u, među kojima su Njujork, Čikago, Dalas i Denver, tonu između dva i 10 milimetara godišnje.
Kako se u Belgiji bore protiv usamljenosti: Poštari svakodnevno obilaze starije osobe
18.05.2025.•
1
Nije retkost da su starije osobe usamljene i često prepuštene same sebi. Taj društveni problem pojačao se tokom pandemije kada su mnogi stariji izgubili kontakt sa zajednicom i porodicom.
Porez na plavo svetlo: Svaki izlazak policije na mesto nesreće u Austriji se uglavnom plaća
18.05.2025.•
0
Kada putujete u inostranstvo treba da znate da pravila nisu ista u raznim državama pa i državama Evropske unije. U Austriji, na primer, postoji tzv. porez na plavo svetlo.
Na današnji dan: Počela da važi evropska konvencija o ljudskim pravima, umro Dobrica Ćosić
18.05.2025.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 18. maj.
Pogled u svemir: Vojadžer 1 dobio novu šansu nakon pola veka, potisnici ponovo rade
17.05.2025.•
0
Nasina svemirska letelica "Vojadžer 1" nalazi se u svemiru već skoro 50 godina, dok timovi na Zemlji pronalaze načine da održe njegovu zastarelu hardversku opremu u funkciji.
Zašto je potrebno zameniti zimsku tečnost za pranje stakla - letnjom?
17.05.2025.•
1
Nije svejedno koju tečnost koristite za pranje vetrobranskih stakala.
Na današnji dan: Poginuo Kraljević Marko, umro vojvoda Putnik, počela istraga o aferi Votergejt
17.05.2025.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 17. maj.
Na današnji dan: Poginuo Dis, Tito proglašen za doživotnog predsednika, "Đerdap" pušten u rad
16.05.2025.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 16. maj.
Na današnji dan: Umrli Skerlić, Hejvort i Janketić, u Srbiji proglašeno vanredno stanje zbog poplava
15.05.2025.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 15. maj.
Preminuo Robert Benton, trostruki oskarovac, reditelj filma "Kramer protiv Kramera"
14.05.2025.•
0
Robert Benton, Oskarom nagrađeni reditelj filma "Kramer protiv Kramera" i scenarista filma "Boni i Klajd", umro je u 93. godini.
Na današnji dan: Proglašen Izrael, osnovan Varšavski pakt, umro Sinatra, žene nastupile na OI
14.05.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. maj.
Na današnji dan: Rođeni Marija Terezija i Dimitrije Tucović, počelo zasedanje Majske skupštine
13.05.2025.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 13. maj.
Na današnji dan: Rođena Florens Najtingejl, umro Smetana, završena sovjetska blokada Berlina
12.05.2025.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 12. maj.
Sadnjom više drveća od 2000. do 2019. moglo se spasiti 1,16 miliona ljudi
11.05.2025.•
2
Drveće u gradovima nije samo nešto što je samo lepo imati, već ima i veliki uticaj na naše zdravlje jer nas i rashlađuje.
Novozelandski premijer: Moramo zabraniti društvene mreže mlađima od 16 godina
11.05.2025.•
0
Novozelandski premijer Kristofer Lakson predložio je da se mlađima od šesnaest godina zabrani pristup društvenim mrežama.
Zbog prevara s vraćanjem kilometraže: EU predlaže objedinjeni kontrolni registar
11.05.2025.•
1
Evropska komisija predlaže stvaranje baze podataka o pređenoj kilometraži zabeleženoj na vozilima tokom tehničkih pregleda, koju bi delile sve države članice EU.
Ovo je način na koji Temu "tera" mnoge da troše novac bez razmišljanja
11.05.2025.•
2
Kupci koji osećaju uzbuđenje kada pronađu najbolju ponudu na Temuu možda su postali žrtve popularne aplikacije za kupovinu, koja koristi taktike inspirisane kockarnicama.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar