
Letnje računanje vremena počinje 30. marta
Letnje računanje vremena ove godine počinje 30. marta. To znači da ćemo tog dana u 02.00 časa posle ponoći pomeriti sat na 03.00 časa, odnosno za jedan sat unapred.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Letnje računanje vremena, kao i zimsko, svake godine izaziva dosta pažnje, iako se danas sve uglavnom odvija automatski, pa ne moramo brinuti o pomeranju kazaljki na satovima. Ipak, prelazak na letnje računanje vremena može uticati na naše svakodnevne aktivnosti, kao što su saobraćaj, san i poslovni planovi.
Takođe, poznato je da promena vremena može nositi određene zdravstvene rizike, kao što su problemi sa snom, umor i smanjenje produktivnosti u danima nakon pomeranja sata.
Iako se često govori o mogućnosti ukidanja pomeranja sata, trenutni raspored nas i dalje drži u ritmu sa dve promene godišnje - na proleće i na jesen, piše Danas.
Letnje računanje vremena započinje krajem marta, ali tačni datumi se svake godine menjaju. Ove godine, dakle, sat ćemo pomeriti unapred 30. marta u 2 sata ujutru, što znači da ćemo izgubiti sat vremena sna, ali će večeri postati duže.
Za razliku od toga, na zimsko računanje vremena vraćamo se 26. oktobra, kada ćemo sat pomeriti unazad sa 03.00 na 02.00 ujutru.
Tada ćemo dobiti sat vremena sna, ali će dani biti kraći.
Istorijat "promene"
Pomeranje vremena uveo je Bendžamin Frenklin 1784. godine, kao deo plana za uštedu energije, smatrajući da će ljudi u letnjim mesecima trošiti manje svetla i energije ako iskoriste više dnevne svetlosti.
Međutim, ozbiljnija primena letnjeg računanja vremena započela je u Prvom svetskom ratu, kada su mnoge evropske zemlje, uključujući i Veliku Britaniju, usvojile ovu praksu kako bi uštedele energiju tokom rata.
Letnje računanje vremena prva je uvela Nemačka 1916. godine, a nekoliko nedelja kasnije i Velika Britanija.
Obe su tada bile u jeku Prvog svetskog rata i bilo im je vrlo značajno da što bolje iskoriste dnevnu svetlost, a sačuvaju ugalj.
Sledeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države. Ipak, u mirnodopskim uslovima to nije zaživelo u Americi.
Pod pritiskom farmera, američki predsednik Vudro Vilson ubrzo je ukinuo letnje vreme, navodeći da se zemlja ponovo vraća "Božjem vremenu".
U Drugom svetskom ratu, letnje računanje vremena je ponovo postalo obavezno, a nakon rata mnoge zemlje nastavile su sa njegovom primenom.
U Sjedinjenim Američkim Državama, praksa letnjeg računanja vremena postala je obavezna 1966. godine Zakonom o standardnom vremenu, dok su evropske zemlje to uvele u periodu nakon 1970-ih.
Danas, mnoge zemlje širom sveta i dalje primenjuju letnje računanje vremena, dok neke zemlje, poput Rusije, Argentine i Japana, nisu usvojile ovu praksu.
Zanimljivo je da postoji sve više debate o tome da li je pomeranje vremena još uvek korisno, jer se pokazalo da u nekim slučajevima više donosi štete nego koristi, posebno zbog njegovog uticaja na zdravlje.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Prema jednom istraživanju ovo je najružniji automobil na svetu
16.09.2025.•
8
Kompanija Vanarama sprovela je zanimljivo istraživanje u kojem su, koristeći matematiku, nauku i zlatni rez, pokušali da otkriju koji automobil je najmanje estetski dizajniran.
Na današnji dan: Rođeni Mihailo Obrenović i Kutuzov, umrli Dušan Ivković, Farenhajt i Marija Kalas
16.09.2025.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 16. septembar, u Srbiji i svetu.
Na današnji dan: Rođena Agata Kristi, umrla Orijana Falači, počeo rad Saveta za štampu
15.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 15. septembar.
VIDEO Da li je zlato sve što sija: Tramp pozlatio Ovalnu sobu, kamin, trofeje, pa i tepih
14.09.2025.•
1
Oslanjajući se na svoju karijeru investitora u nekretnine i hotelijera, predsednik SAD je, po sopstvenim rečima, dodao malo "Trampovih detalja" u dekor Ovalne sobe.
VIDEO: Pijan vozio dečji "Barbi" autić, pa kažnjen
14.09.2025.•
2
Kanadski mediji izveštavaju o nesvakidašnjem incidentu u kom je muškarac, obučen u majicu s natpisom "Učinimo to na najgluplji mogući način", seo za volan dečjeg električnog automobila i krenuo u kupovinu pića.
Studija: Krajnji levičari i desničari pokazuju slične moždane obrasce
14.09.2025.•
1
Ljudi sa ekstremnim političkim stavovima, bilo krajnje levice ili krajnje desnice, imaju iznenađujuće slične moždane reakcije.
Finska zabranila telefone na nastavi - ovo su prvi rezultati
14.09.2025.•
0
Nastavnici ujutro skupljaju telefone učenika i zaključavaju ih do kraja školskog dana u srednjoj školi Kungsvagens, za učenike od 13 do 14 godina, u Sipoou, severoistočno od Helsinkija.
U Nemačkoj traže da se svim vozačima potpuno zabrani alkohol
14.09.2025.•
1
Nemački savet za bezbednost u saobraćaju (DVR) ponovo je uputio poziv za potpunu zabranu alkohola za volanom.
Na današnji dan: Umrli Dante Aligijeri, Isidora Dankan i Grejs Keli, počela svetska ekonomska kriza
14.09.2025.•
0
Pregled najbitnijih dešavanja na današnji dan, 14. septembar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Aleksandar Karađorđević postao knez, Izrael i PLO potpisali mirovni sporazum
13.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 13. septembar.
Na današnji dan: Bitka kod Maratona, na Kajmakčalanu počela ofanziva srpske vojske, svrgnut Haile Selasije
12.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 12. septembar.
FOTO, VIDEO: Benksijev mural kako sudija tuče čekićem demonstranta uklonjen sa suda u Londonu
11.09.2025.•
3
Benksijevo umetničko delo na zidu suda u Londonu - sudija tuče demonstranta, moralo je da nestane.
Na današnji dan: Teroristi srušili kule bliznakinje, ubijen Aljende, Bitlsi snimili prvi singl
11.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 11. septembar.
Na današnji dan: Umro Rade Marković, prestala da postoji Austrougarska, Kvisling osuđen na smrt
10.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 10. septembar.
Na današnji dan: Rođeni Tolstoj i Joakim Vujić, preminuli Malarme, Lotre i Mao Cedung
09.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 9. septembar.
Na današnji dan: Visarion Pavlović otvorio školu u Novom Sadu, počela opsada Lenjingrada, umra Elizabeta II
08.09.2025.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 8. septembar, u Srbiji i svetu.
Violina Alberta Ajnštajna ide na aukciju: Očekuje se da će biti prodata za 350.000 evra
07.09.2025.•
0
Prva violina naučnika Alberta Ajnštajna, koju je bio primoran da sakrije od nacista, naći će se na aukciji u Velikoj Britaniji za 300.000 funti (oko 345.800 evra).
Ometanje GPS-a aviona se sve češće dešava: Kako to funkcioniše?
07.09.2025.•
0
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen letela je u Bugarsku kada je GPS sistem njenog aviona ometen u operaciji za koju se sumnja na Rusiju, primoravajući pilote da se oslanjaju na rezervnu navigaciju.
Na današnji dan: Rođena kraljica Elizabeta, zarobljen Kapetan Koča, prvi put SAD nazvane "Ujka Sem"
07.09.2025.•
1
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 7. septembra, u Srbiji i svetu.
Na današnji dan: Umrli Pavaroti, Kurosava i Belmondo, Lenjingradu vraćen naziv Sankt Peterburg
06.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 6. septembar.
Na današnji dan: Ubijeno 11 izraelskih sportista na OI u Minhenu, umrla Majka Tereza
05.09.2025.•
2
Pregled dešavanja na današnji dan, 5. septembar u istoriji, u svetu i kod nas.
Komentari 1
Vi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar