
Podizanje Venecije na viši nivo: Spas od poplava ili odlaganje neminovnog?
Venecija je "plutajući grad", ali i grad koji tone. U prošlom veku, Venecija se spustila za oko 25 centimetara, dok je u međuvremenu prosečni nivo mora porastao skoro 30 centimetara od 1900. godine.

Foto: Pixabay
Redovne poplave nisu više slučajnost već stvarnost, a grad tone u vodene dubine njegove čuvene lagune.
Za posetioce, nesigurni status Venecije je i deo njene privlačnosti, ali i potreba da se se ona poseti pre nego što bude prekasno.
Profesor Pjetro Teatini ima plan
Šta ako Venecija može da se podigne na novu visinu? To možda zvuči kao naučna fantastika, ali je zapravo ideja veoma cenjenog inženjera koji misli da bi to mogao biti ključ za spas "plutajućeg grada", prenosi klix.ba.
Dok italijanska vlada trenutno troši milione evra svake godine na podizanje barijera kako bi sprečila ulazak izuzetno visoke plime u lagunu, Pjetro Teatini, vanredni profesor hidrologije i hidrauličkog inženjerstva na obližnjem Univerzitetu u Padovi, kaže da bi ispumpavanje vode u zemlju duboko ispod grada podiglo morsko dno.
Da li bi to podiglo i grad iznad talasa? Ili bi sve moglo da krene strašno po zlu, uzrokujući rušenje zgrada?
Teatini kaže da bi njegov plan Veneciji dao grejs period, odnosno odlaganje od oko 50 godina, radeći u tandemu sa trenutnim barijerama od poplava, što bi omogućilo vlastima da pronađu trajno rešenje. On veruje da bi njegov sistem mogao da podigne grad za 30 centimetara.
Podvizi za očuvanje Venecije
Inženjerski podvizi za očuvanje Venecije nisu ništa novo.
Tokom hiljadugodišnje istorije grada kao republike, zvaničnici "La Serenissime", "najmirnije" države, kako je bila ranije poznata, neprestano su preusmeravali reke, kopali nove kanale i preusmeravali vode lagune kako bi najbolje služile gradu.
Međutim, u 20. veku stvari su krenule po zlu. Tokom 1960-ih i 1970-ih godina, podzemne vode su crpljene iz industrijske zone Margera, na kopnu okrenutom prema laguni.
Velika greška prouzrokovala je potonuće celog područja. Od 1950. do 1970. godine, dragoceni centar Venecije slegao se skoro pet centimetara.
Danas je glavna zaštita grada od plime i oseke - "MOSE" - skup barijera od poplava, koji se uzdiže s morskog dna kako bi odsekao lagunu od Jadrana za vreme izuzetno visokih plima.
Sistem, koji je prvi put isproban 2020. godine, planiran je 1980-ih, kada se predviđalo da će barijere morati da se podižu oko pet puta godišnje.
Međutim, s obzirom da klimatske promene doprinose porastu plima, sada je sasvim drugačija slika.
U proteklih 20 godina, plima u laguni je premašila 110 centimetara, u suštini, nivo na kom može pruzrokovati katastrofalne, a ne redovne poplave grada - više od 150 puta.
Umesto da se barijere podižu pet puta godišnje, MOSE je već radio oko 100 puta otkako je pokrenut u oktobru 2020. godine.
Ipak, barijere su još u fazi testiranja i nisu zvanično operativne. Do sada se procenjuje da je taj projekat koštao oko šest milijardi evra.
U međuvremenu, svaki put kada se podignu barijere, laguna je efektivno zatvorena - što ne samo da utiče na saobraćaj koji dolazi u Veneciju (druga najprometnija luka u Italiji, a peta na Mediteranu), već sprečava prirodnu akciju lagune da se ispira plimama.
Što se više barijere podižu, to je veći rizik da se ekosistem promeni.
Venecija i dalje nastavlja da tone brzinom od oko dva milimetra svake godine, dok nivoi plime rastu za oko pet milimetara godišnje.
Podizanjem nivoa grada za 30 centimetara, profesor Teatini veruje da bi Veneciji mogao da pokloni dve ili tri decenije - za to vreme grad bi mogao da osmisli trajni način da se bori protiv rastuće plime.
"Možemo reći da imamo pred sobom 50 godina (uključujući životni vek MOSE-a) da razvijemo novu strategiju. Moramo razviti mnogo drastičniji projekat", rekao je Teatini.
Ubrizgavanje vode u grad koji već pati od previše vode - zvuči kao recept za katastrofu, ali Teatini kaže da je sve u tome gde se voda dodaje. On cilja na vodonosne slojeve koji se protežu duboko ispod površine zemlje - na nivoima od oko 600 do 1.000 metara.
Ideja je proizašla iz posmatranja rezervoara ugljovodonika u dolini Po na severu Italije u toku dve decenije - bunara za skladištenje, gde se gas koji dolazi iz spoljnih cevovoda pumpa i skladišti tokom leta, kako bi se stvorile rezerve za Italiju tokom zime.
Inženjeri su uočili sezonsku fluktuaciju nivoa zemljišta. Tokom leta, kada se rezerve pune gasom, zemlja bi se podigla; tokom zime dok se rezerve koriste, zemljište opada.
Projektom se predlaže bušenje desetak bušotina u krugu od 10 kilometara oko grada Venecije, vodeći računa da se sve one drže u laguni - da se ne protežu u Jadran ili ispod kopna.
Debeli sloj gline ispod površine lagune znači da nema šanse da voda prodre prema gore.
Projekat bi započeo s test-bušotinom prečnika 20 cm i dubine 1.000 metara. U nju bi se umetnuo filter kroz koji bi voda lagano tekla u tlo. Postupak je sličan onom kod vađenja podzemne vode, samo u suprotnom smeru.
Teatini ističe da nije reč o frakturisanju, tehnici koja koristi visoki pritisak za razbijanje stena, već o kontrolisanom ubrizgavanju pod niskim pritiskom, bez pucanja stena. Ako se voda pumpa prebrzo, mogu da se stvore pukotine, što bi bilo izuzetno opasno. Testiranje bi trajalo dve do tri godine, a koštalo bi između 30 i 40 miliona evra.
Ukupna cena projekta bila bi tri puta jeftinija od MOSE-a.
Neki stručnjaci sumnjaju u Teatinijev plan, ali on tvrdi da je to zbog ograničenog znanja o dubinskim geološkim strukturama. Oni koji se bave geomehanikom dubokog tla, kaže profesor, smatraju da projekat može da se izvede.
Teatini se ovom idejom bavi decenijama. Njegov mentor Đuzepe Gambolati još je 70-ih godina prošlog veka predložio ubrizgavanje vode duboko u tlo.
Ali, projekat nikad nije ozbiljno razmotren.
"Moramo početi nešto da radimo, i to odmah. Ovo je jedini predlog koji je već razrađen i može se testirati sutra, samo je potrebna politička odluka", kaže Teatini.
On dodaje da bi prepuštanje grada sudbini bila - najradikalnija opcija.
"Venecija je jedinstvena, ne postoji drugo mesto poput nje. I zato je moramo očuvati, ako je ikako moguće, u njenom prirodnom okruženju: laguni, s gondolama, vaporetima i svim onim što čini njen duh", kazao je Teatini.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Rođena Agata Kristi, umrla Orijana Falači, počeo rad Saveta za štampu
15.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 15. septembar.
VIDEO Da li je zlato sve što sija: Tramp pozlatio Ovalnu sobu, kamin, trofeje, pa i tepih
14.09.2025.•
1
Oslanjajući se na svoju karijeru investitora u nekretnine i hotelijera, predsednik SAD je, po sopstvenim rečima, dodao malo "Trampovih detalja" u dekor Ovalne sobe.
VIDEO: Pijan vozio dečji "Barbi" autić, pa kažnjen
14.09.2025.•
2
Kanadski mediji izveštavaju o nesvakidašnjem incidentu u kom je muškarac, obučen u majicu s natpisom "Učinimo to na najgluplji mogući način", seo za volan dečjeg električnog automobila i krenuo u kupovinu pića.
Studija: Krajnji levičari i desničari pokazuju slične moždane obrasce
14.09.2025.•
1
Ljudi sa ekstremnim političkim stavovima, bilo krajnje levice ili krajnje desnice, imaju iznenađujuće slične moždane reakcije.
Finska zabranila telefone na nastavi - ovo su prvi rezultati
14.09.2025.•
0
Nastavnici ujutro skupljaju telefone učenika i zaključavaju ih do kraja školskog dana u srednjoj školi Kungsvagens, za učenike od 13 do 14 godina, u Sipoou, severoistočno od Helsinkija.
U Nemačkoj traže da se svim vozačima potpuno zabrani alkohol
14.09.2025.•
1
Nemački savet za bezbednost u saobraćaju (DVR) ponovo je uputio poziv za potpunu zabranu alkohola za volanom.
Na današnji dan: Umrli Dante Aligijeri, Isidora Dankan i Grejs Keli, počela svetska ekonomska kriza
14.09.2025.•
0
Pregled najbitnijih dešavanja na današnji dan, 14. septembar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Aleksandar Karađorđević postao knez, Izrael i PLO potpisali mirovni sporazum
13.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 13. septembar.
Na današnji dan: Bitka kod Maratona, na Kajmakčalanu počela ofanziva srpske vojske, svrgnut Haile Selasije
12.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 12. septembar.
FOTO, VIDEO: Benksijev mural kako sudija tuče čekićem demonstranta uklonjen sa suda u Londonu
11.09.2025.•
3
Benksijevo umetničko delo na zidu suda u Londonu - sudija tuče demonstranta, moralo je da nestane.
Na današnji dan: Teroristi srušili kule bliznakinje, ubijen Aljende, Bitlsi snimili prvi singl
11.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 11. septembar.
Na današnji dan: Umro Rade Marković, prestala da postoji Austrougarska, Kvisling osuđen na smrt
10.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 10. septembar.
Na današnji dan: Rođeni Tolstoj i Joakim Vujić, preminuli Malarme, Lotre i Mao Cedung
09.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 9. septembar.
Na današnji dan: Visarion Pavlović otvorio školu u Novom Sadu, počela opsada Lenjingrada, umra Elizabeta II
08.09.2025.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 8. septembar, u Srbiji i svetu.
Violina Alberta Ajnštajna ide na aukciju: Očekuje se da će biti prodata za 350.000 evra
07.09.2025.•
0
Prva violina naučnika Alberta Ajnštajna, koju je bio primoran da sakrije od nacista, naći će se na aukciji u Velikoj Britaniji za 300.000 funti (oko 345.800 evra).
Ometanje GPS-a aviona se sve češće dešava: Kako to funkcioniše?
07.09.2025.•
0
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen letela je u Bugarsku kada je GPS sistem njenog aviona ometen u operaciji za koju se sumnja na Rusiju, primoravajući pilote da se oslanjaju na rezervnu navigaciju.
Na današnji dan: Rođena kraljica Elizabeta, zarobljen Kapetan Koča, prvi put SAD nazvane "Ujka Sem"
07.09.2025.•
1
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 7. septembra, u Srbiji i svetu.
Na današnji dan: Umrli Pavaroti, Kurosava i Belmondo, Lenjingradu vraćen naziv Sankt Peterburg
06.09.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 6. septembar.
Na današnji dan: Ubijeno 11 izraelskih sportista na OI u Minhenu, umrla Majka Tereza
05.09.2025.•
2
Pregled dešavanja na današnji dan, 5. septembar u istoriji, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Osnovan Los Anđeles, rođen Mihailo Obrenović, umro Bora Čorba
04.09.2025.•
0
Pregled dešavanja na današnji dan, 4. septembar u istoriji, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umri Kromvel i Turgenjev, u Jugoslaviji proglašen oktroisani Ustav
03.09.2025.•
0
Pregled dešavanja na današnji dan, 3. septembar u istoriji, u svetu i kod nas.
Komentari 1
...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar