Šoškić: Osećaćemo se u sopstvenoj zemlji kao najamna radna snaga za strance
Politika u kojoj uz fiksni devizni kurs nema prirasta produktivnosti, a rastu plate, za posledicu ima kako prirast javnog duga, tako i rasprodaju naših resursa, kaže profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić.
Srbiju ovakva politika, kako kaže, može dovesti do toga da pokolenjima ostavimo zemlju u stanju u kome ne bi trebalo.
Šoškić za N1 navodi da će politika težnje jakom dinaru bez jake privrede koju sprovodi Srbija dovesti do toga da će procentualno u našem privrednom miljeu sve veći i veći procenat biti stranih kompanija u odnosu na domaće.
"Stranci će sve više biti vlasnici nekretnina u odnosu na domaće građane. Stranci će sve više biti vlasnici resursa u odnosu na domaće građane. I to vodi prosto jednoj situaciji, posle izvesnog vremena, ako tako slobodno kolokvijalno mogu da kažem, mi ćemo se osećati u sopstvenoj zemlji kao najamna radna snaga za strance koji će biti u posedu najvećeg dela imovine na teritoriji ove zemlje", ukazuje Šoškić.
Dodaje da, ako država nema privredu koja će svojim izvozom generisati priliv, mora ga generisati na drugi način - novim dugom ili prodajom onoga što ima.
Komentarišući situaciju sa NIS-om, odnosno sankcije koje su uvedene ovoj naftnoj kompaniji, ovaj profesor Ekonomskog fakulteta ističe da posledice neće biti samo u potencijalnim cenama energenata, već i u tome da će, ukoliko jedna tako velika firma za srpski privredni ambijent počne da posustaje, ostaviti svoj trag na sve kooperante.
"Recesija i efekti smanjivanja ekonomske aktivnosti NIS-a bi sigurno bili prisutni i dobro je da se ovaj problem pokušava rešiti na neki način koji će to ublažiti, ako ne izbeći. Moje pitanje je samo zašto to nije urađeno pre tri godine, 2022, kad se znalo u kom pravcu idu stvari u geopolitičkim odnosima, a iskreno i pre 10 ili 15 godina. Znači, od starta je bilo pogrešno i mislim da je svaki put pogrešno ukoliko mi prodajemo preduzeće od nacionalnog značaja strancima. Da li su oni u potpunosti vlasnici ili dominantni vlasnici, mislim da je i jedno i drugo pogrešno. Ovo je dobar primer zbog čega to može biti pogrešno", objašnjava on.
Mišljenja je i da država i domaći preduzetnici treba da ostanu vlasnici vitalnih privrednih sistema u našoj zemlji.
"Država treba da bude vlasnik svega onoga što je prirodni monopol, gde praktično od privatizacije teško možete očekivati nekakav porast efikasnosti u poslovanju. To su ti prirodni monopoli i uslov za to je naravno da smo uradili ono što nismo uradili već više od 20-30 godina, a to je da uvedemo red u državna preduzeća. Da državna preduzeća nisu partijska preduzeća, da su to preduzeća svih poreskih obveznika da se moraju čuvati i uvećavati. I ako se taj princip usvoji, onda, naravno, jedan segment privrede treba da bude i takav, ne dovodeći u pitanje da dominantno treba da bude prisutno privatno vlasništvo u državnoj privredi", zaključuje Dejan Šoškić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
0
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
0
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
5
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
29
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
11
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
7
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Predsednica Venecuele: Energetski sporazum sa SAD će ostati na snazi 25 godina
30.08.2026.•
3
Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da će energetski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ostati na snazi 25 godina.
Maldivi uvode porez za strane turističke operatere
30.08.2026.•
0
Parlament Maldiva usvojio je zakon da strani turistički operateri moraju da se registruju kod poreske uprave te zemlje i plaćaju turistički porez.
Komentari 5
Minka
Neca
dacic
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar