O zatvaranju fabrika u Srbiji: "Očekivano s obzirom da taktiku vlasti"

Očekivano, kako zbog krize u automobilskoj industriji i ekonomiji EU, tako i zbog sulude ekonomske politike naše vlasti, neke su od ocena sagovornika Danasa povodom sve češćih zatvaranja fabrika i otpuštanja radnika.
O zatvaranju fabrika u Srbiji: "Očekivano s obzirom da taktiku vlasti"
Foto: Pixabay
U poslednjih nekoliko meseci samo u Nišu i okolini u "stranim" fabrikama bez posla ostaje oko 3.200 radnika. U Benetonu i Leoniju, čiji se pogoni zatvaraju, njih 950, odnosno 1.900, a u Džonson elektriku 350. Aptiv iz Leskovca je, takođe, ponudio zaposlenima, koji su duže vreme na plaćenom odsustvu, sporazumni raskid radnog odnosa. Do kraja godine ključ u bravu staviće i nemački Drekslmajer, u čijem pogonu u Zrenjaninu radi gotovo 2.000 ljudi. I to nije kraj liste.
"Većina tih fabrika je vezana za evropsku automobilsku industriju, koja je u krizi, kao uostalom i ekonomija Evropske unije. Razlog za zatvaranje je nedostatak posla u centralama tih fabrika, koje onda žrtvuju svoje pogone na periferiji, odnosno u zemljama kao što je Srbija. Što se Benetona tiče, zatvaranje je verovatno posledica krize u njegovom poslovanju zbog sve izraženije konkurencije na tržištu. Dodatni razlog za zatvaranje svih ovih fabrika ili otpuštanje radnika je što su im istekle ugovorne obaveze stečene po osnovu stimulacija, odnosno subvencija koje su dobile od naše države. One gledaju isključivo svoje interese i to je jasno", kaže za Danas profesor na Ekonomskom fakultetu u Nišu Boban Stojanović.
Mada primećuje da se fabrike ne zatvaraju samo na jugu Srbije, Stojanović naglašava da će se to posebno loše odraziti na razvoj ovog dela zemlje, gde je najizraženija "radno intenzivna proizvodnja, uglavnom vezana za automobilsku industriju".
 
Dodaje da će njihovim zatvaranjem i lokalni budžeti, koje su te fabrike punile kroz poreze, ostati bez značajnih prihoda.
 
"Sve je to signal da će jug Srbije ponovo imati nezaposlenost, odnosno problem sa radnicima koji dobijaju otkaze. Investicije koje predsednik Srbije najavljuje za ovaj deo zemlje podrazumevaju mnogo manju zaposlenost od one koja je postojala u fabrikama koje se zatvaraju. Ovo je možda i signal da treba menjati industrijsku politiku, kao i politiku privlačenja i izbora investitora. Poželjno bi bilo da budući investitori budu sa višim nivoom obrade, sa boljom tehničkom opremljenošću, sa proizvodnjom koja obezbeđuje veći višak vrednosti, kao i zapošljavanje ljudi visoke stručnosti. Sada ljudi takvog obrazovnog profila odlaze u Beograd ili u inostranstvo, čineći situaciju na jugu Srbije još gorom i u demografskom i u ekonomskom smislu", kaže Stojanović.
Predsednik Udruženja sindikata Srbije "Sloga" Željko Veselinović dodaje da je još početkom godine govorio da će Leoni u Malošištu kod Niša biti zatvoren, kao i da je kao sindikalac učestvovao u programu rešavanja viška zaposlenih u Džonson elektriku, koji je, kako kaže, do sada najbolji i najpošteniji program te vrste, kojim su radnici na kraju bili zadovoljni.
 
Veselinović kaže da većina fabrika koje se zatvaraju ili otpuštaju zaposlene rade za nemačke kompanije u automobilskoj industriji kao komponentaši, te snose posledice smanjenja automobilske industrije i toj zemlji usled svetske krize. Prema njegovim rečima, ovakav proces se neće zaustaviti i do kraja godine još nekoliko hiljada ljudi ostaće bez posla.
 
"Teško da za ovakvu situaciju i otpuštanje radnika postoji bilo kakvo pozitivno rešenje. Mi kao država nemamo direktnu proizvodnju gotovih proizvoda, već imamo niskobudžetnu proizvodnju- radimo delove i manuelne poslove. Uostalom, takve firme i idu u zemlje gde postoji jeftina radna snaga, kao što smo mi", kaže on.
 
Profesor sociologije na beogradskom Filozofskom fakultetu u penziji Đokica Jovanović kaže da je ovakav razvoj situacije očekivao još od onog trenutka kad je Mlađan Dinkić počeo da vodi "suludu ekonomsku politiku" - davanja enormnih državnih subvencija stranim kompanijama, umesto da se sredstva investiraju u domaću ekonomiju, čime bi se sprečilo uništavanje naših preduzeća, pa i onih sa ugledom, kao što su niskogradnja i druga.
 
"Takva, jedino smislena ekonomska politika mogla je da nas drži u rangu srednje razvijenih zemalja. Umesto toga, vlasti su raznim belosvetskim mešetarima davale velike pare, milione su davale za jedno radno mesto, a radnici su primali platu na nivou ropskog rada i trpeli radni teror, koji mi pogrešno zovemo mobing. Sada, kada ti mešetari odlaze na druga takozvana tržista, naši radnici ostaju i bez kore hleba. Nekoliko hiljada ljudi ostaje bez posla samo u Nišu, a koliko ih je ili će ih biti u Srbiji? Koliko je to ugroženih porodica, uskraćenog lečenja, nemogućnosti obrazovanja? E, to je slika ružnog kraja ružne politike ružnih političara, koji su ružni u moralnom smislu", kaže Jovanović.
 
On dodaje da su katanci na stranim fabrikama i radnici na ulici, zapravo, konačni rezultat naše potpuno pogrešne ekonomske politike i tranzicije, koja je od samog početka pogubno postavljena".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Nebitan

    14.07.2025 09:49
    X
    A gde je Bosch
    On kao ne otpušta radnike
  • Milutin Mijajlović

    14.07.2025 09:07
    Istina
    Prvo sve subvencije su ograničenog vremenskog trajanja.
    Drugo kriza firmi je direktno vezana sa stanjem u Zemlji odakle dolaze i na to mi ne možemo uticati i veoma je Nekorektno o tome raspravljati na ovaj vaš Način.
    Tačno je da nije država korektno odradila Subvencionisanje radne snage, jer da su dali Našim ljudima moguće je da bismo imali veći dobitak
    Ali ne bismo imali IMENA VELIKA ZA EVROPU.
    I to je to i tekako Diskutabilno.
  • znamo se odavno

    14.07.2025 06:48
    Subvencije su se delile na 5 godina i taj rok je istekao. Pride su isle uz naprednjacku ruku izmedju. Zato se zatvaraju fabrike.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mogu li stranci dobiti stambeni kredit u Srbiji?

Kupovina nekretnine u Srbiji, naročito kada se finansira kreditom, predstavlja veliki korak u životu, bilo da je reč o povratnicima iz dijaspore ili stranim državljanima koji žele da stvore dom u našoj zemlji.