O zatvaranju fabrika u Srbiji: "Očekivano s obzirom da taktiku vlasti"
Očekivano, kako zbog krize u automobilskoj industriji i ekonomiji EU, tako i zbog sulude ekonomske politike naše vlasti, neke su od ocena sagovornika Danasa povodom sve češćih zatvaranja fabrika i otpuštanja radnika.
U poslednjih nekoliko meseci samo u Nišu i okolini u "stranim" fabrikama bez posla ostaje oko 3.200 radnika. U Benetonu i Leoniju, čiji se pogoni zatvaraju, njih 950, odnosno 1.900, a u Džonson elektriku 350. Aptiv iz Leskovca je, takođe, ponudio zaposlenima, koji su duže vreme na plaćenom odsustvu, sporazumni raskid radnog odnosa. Do kraja godine ključ u bravu staviće i nemački Drekslmajer, u čijem pogonu u Zrenjaninu radi gotovo 2.000 ljudi. I to nije kraj liste.
"Većina tih fabrika je vezana za evropsku automobilsku industriju, koja je u krizi, kao uostalom i ekonomija Evropske unije. Razlog za zatvaranje je nedostatak posla u centralama tih fabrika, koje onda žrtvuju svoje pogone na periferiji, odnosno u zemljama kao što je Srbija. Što se Benetona tiče, zatvaranje je verovatno posledica krize u njegovom poslovanju zbog sve izraženije konkurencije na tržištu. Dodatni razlog za zatvaranje svih ovih fabrika ili otpuštanje radnika je što su im istekle ugovorne obaveze stečene po osnovu stimulacija, odnosno subvencija koje su dobile od naše države. One gledaju isključivo svoje interese i to je jasno", kaže za Danas profesor na Ekonomskom fakultetu u Nišu Boban Stojanović.
Mada primećuje da se fabrike ne zatvaraju samo na jugu Srbije, Stojanović naglašava da će se to posebno loše odraziti na razvoj ovog dela zemlje, gde je najizraženija "radno intenzivna proizvodnja, uglavnom vezana za automobilsku industriju".
Dodaje da će njihovim zatvaranjem i lokalni budžeti, koje su te fabrike punile kroz poreze, ostati bez značajnih prihoda.
"Sve je to signal da će jug Srbije ponovo imati nezaposlenost, odnosno problem sa radnicima koji dobijaju otkaze. Investicije koje predsednik Srbije najavljuje za ovaj deo zemlje podrazumevaju mnogo manju zaposlenost od one koja je postojala u fabrikama koje se zatvaraju. Ovo je možda i signal da treba menjati industrijsku politiku, kao i politiku privlačenja i izbora investitora. Poželjno bi bilo da budući investitori budu sa višim nivoom obrade, sa boljom tehničkom opremljenošću, sa proizvodnjom koja obezbeđuje veći višak vrednosti, kao i zapošljavanje ljudi visoke stručnosti. Sada ljudi takvog obrazovnog profila odlaze u Beograd ili u inostranstvo, čineći situaciju na jugu Srbije još gorom i u demografskom i u ekonomskom smislu", kaže Stojanović.
Predsednik Udruženja sindikata Srbije "Sloga" Željko Veselinović dodaje da je još početkom godine govorio da će Leoni u Malošištu kod Niša biti zatvoren, kao i da je kao sindikalac učestvovao u programu rešavanja viška zaposlenih u Džonson elektriku, koji je, kako kaže, do sada najbolji i najpošteniji program te vrste, kojim su radnici na kraju bili zadovoljni.
Veselinović kaže da većina fabrika koje se zatvaraju ili otpuštaju zaposlene rade za nemačke kompanije u automobilskoj industriji kao komponentaši, te snose posledice smanjenja automobilske industrije i toj zemlji usled svetske krize. Prema njegovim rečima, ovakav proces se neće zaustaviti i do kraja godine još nekoliko hiljada ljudi ostaće bez posla.
"Teško da za ovakvu situaciju i otpuštanje radnika postoji bilo kakvo pozitivno rešenje. Mi kao država nemamo direktnu proizvodnju gotovih proizvoda, već imamo niskobudžetnu proizvodnju- radimo delove i manuelne poslove. Uostalom, takve firme i idu u zemlje gde postoji jeftina radna snaga, kao što smo mi", kaže on.
Profesor sociologije na beogradskom Filozofskom fakultetu u penziji Đokica Jovanović kaže da je ovakav razvoj situacije očekivao još od onog trenutka kad je Mlađan Dinkić počeo da vodi "suludu ekonomsku politiku" - davanja enormnih državnih subvencija stranim kompanijama, umesto da se sredstva investiraju u domaću ekonomiju, čime bi se sprečilo uništavanje naših preduzeća, pa i onih sa ugledom, kao što su niskogradnja i druga.
"Takva, jedino smislena ekonomska politika mogla je da nas drži u rangu srednje razvijenih zemalja. Umesto toga, vlasti su raznim belosvetskim mešetarima davale velike pare, milione su davale za jedno radno mesto, a radnici su primali platu na nivou ropskog rada i trpeli radni teror, koji mi pogrešno zovemo mobing. Sada, kada ti mešetari odlaze na druga takozvana tržista, naši radnici ostaju i bez kore hleba. Nekoliko hiljada ljudi ostaje bez posla samo u Nišu, a koliko ih je ili će ih biti u Srbiji? Koliko je to ugroženih porodica, uskraćenog lečenja, nemogućnosti obrazovanja? E, to je slika ružnog kraja ružne politike ružnih političara, koji su ružni u moralnom smislu", kaže Jovanović.
On dodaje da su katanci na stranim fabrikama i radnici na ulici, zapravo, konačni rezultat naše potpuno pogrešne ekonomske politike i tranzicije, koja je od samog početka pogubno postavljena".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
0
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
4
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
5
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
29
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
11
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
7
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Predsednica Venecuele: Energetski sporazum sa SAD će ostati na snazi 25 godina
30.08.2026.•
3
Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da će energetski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ostati na snazi 25 godina.
Maldivi uvode porez za strane turističke operatere
30.08.2026.•
0
Parlament Maldiva usvojio je zakon da strani turistički operateri moraju da se registruju kod poreske uprave te zemlje i plaćaju turistički porez.
Komentari 11
Srecko
Vesna
Nebitan
On kao ne otpušta radnike
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar