
O zatvaranju fabrika u Srbiji: "Očekivano s obzirom da taktiku vlasti"
Očekivano, kako zbog krize u automobilskoj industriji i ekonomiji EU, tako i zbog sulude ekonomske politike naše vlasti, neke su od ocena sagovornika Danasa povodom sve češćih zatvaranja fabrika i otpuštanja radnika.

Foto: Pixabay
U poslednjih nekoliko meseci samo u Nišu i okolini u "stranim" fabrikama bez posla ostaje oko 3.200 radnika. U Benetonu i Leoniju, čiji se pogoni zatvaraju, njih 950, odnosno 1.900, a u Džonson elektriku 350. Aptiv iz Leskovca je, takođe, ponudio zaposlenima, koji su duže vreme na plaćenom odsustvu, sporazumni raskid radnog odnosa. Do kraja godine ključ u bravu staviće i nemački Drekslmajer, u čijem pogonu u Zrenjaninu radi gotovo 2.000 ljudi. I to nije kraj liste.
"Većina tih fabrika je vezana za evropsku automobilsku industriju, koja je u krizi, kao uostalom i ekonomija Evropske unije. Razlog za zatvaranje je nedostatak posla u centralama tih fabrika, koje onda žrtvuju svoje pogone na periferiji, odnosno u zemljama kao što je Srbija. Što se Benetona tiče, zatvaranje je verovatno posledica krize u njegovom poslovanju zbog sve izraženije konkurencije na tržištu. Dodatni razlog za zatvaranje svih ovih fabrika ili otpuštanje radnika je što su im istekle ugovorne obaveze stečene po osnovu stimulacija, odnosno subvencija koje su dobile od naše države. One gledaju isključivo svoje interese i to je jasno", kaže za Danas profesor na Ekonomskom fakultetu u Nišu Boban Stojanović.
Mada primećuje da se fabrike ne zatvaraju samo na jugu Srbije, Stojanović naglašava da će se to posebno loše odraziti na razvoj ovog dela zemlje, gde je najizraženija "radno intenzivna proizvodnja, uglavnom vezana za automobilsku industriju".
Dodaje da će njihovim zatvaranjem i lokalni budžeti, koje su te fabrike punile kroz poreze, ostati bez značajnih prihoda.
"Sve je to signal da će jug Srbije ponovo imati nezaposlenost, odnosno problem sa radnicima koji dobijaju otkaze. Investicije koje predsednik Srbije najavljuje za ovaj deo zemlje podrazumevaju mnogo manju zaposlenost od one koja je postojala u fabrikama koje se zatvaraju. Ovo je možda i signal da treba menjati industrijsku politiku, kao i politiku privlačenja i izbora investitora. Poželjno bi bilo da budući investitori budu sa višim nivoom obrade, sa boljom tehničkom opremljenošću, sa proizvodnjom koja obezbeđuje veći višak vrednosti, kao i zapošljavanje ljudi visoke stručnosti. Sada ljudi takvog obrazovnog profila odlaze u Beograd ili u inostranstvo, čineći situaciju na jugu Srbije još gorom i u demografskom i u ekonomskom smislu", kaže Stojanović.
Predsednik Udruženja sindikata Srbije "Sloga" Željko Veselinović dodaje da je još početkom godine govorio da će Leoni u Malošištu kod Niša biti zatvoren, kao i da je kao sindikalac učestvovao u programu rešavanja viška zaposlenih u Džonson elektriku, koji je, kako kaže, do sada najbolji i najpošteniji program te vrste, kojim su radnici na kraju bili zadovoljni.
Veselinović kaže da većina fabrika koje se zatvaraju ili otpuštaju zaposlene rade za nemačke kompanije u automobilskoj industriji kao komponentaši, te snose posledice smanjenja automobilske industrije i toj zemlji usled svetske krize. Prema njegovim rečima, ovakav proces se neće zaustaviti i do kraja godine još nekoliko hiljada ljudi ostaće bez posla.
"Teško da za ovakvu situaciju i otpuštanje radnika postoji bilo kakvo pozitivno rešenje. Mi kao država nemamo direktnu proizvodnju gotovih proizvoda, već imamo niskobudžetnu proizvodnju- radimo delove i manuelne poslove. Uostalom, takve firme i idu u zemlje gde postoji jeftina radna snaga, kao što smo mi", kaže on.
Profesor sociologije na beogradskom Filozofskom fakultetu u penziji Đokica Jovanović kaže da je ovakav razvoj situacije očekivao još od onog trenutka kad je Mlađan Dinkić počeo da vodi "suludu ekonomsku politiku" - davanja enormnih državnih subvencija stranim kompanijama, umesto da se sredstva investiraju u domaću ekonomiju, čime bi se sprečilo uništavanje naših preduzeća, pa i onih sa ugledom, kao što su niskogradnja i druga.
"Takva, jedino smislena ekonomska politika mogla je da nas drži u rangu srednje razvijenih zemalja. Umesto toga, vlasti su raznim belosvetskim mešetarima davale velike pare, milione su davale za jedno radno mesto, a radnici su primali platu na nivou ropskog rada i trpeli radni teror, koji mi pogrešno zovemo mobing. Sada, kada ti mešetari odlaze na druga takozvana tržista, naši radnici ostaju i bez kore hleba. Nekoliko hiljada ljudi ostaje bez posla samo u Nišu, a koliko ih je ili će ih biti u Srbiji? Koliko je to ugroženih porodica, uskraćenog lečenja, nemogućnosti obrazovanja? E, to je slika ružnog kraja ružne politike ružnih političara, koji su ružni u moralnom smislu", kaže Jovanović.
On dodaje da su katanci na stranim fabrikama i radnici na ulici, zapravo, konačni rezultat naše potpuno pogrešne ekonomske politike i tranzicije, koja je od samog početka pogubno postavljena".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Poslodavci do 15. januara mogu da se prijave za dualno obrazovanje
18.10.2025.•
0
Rukovodilac službe za dualno obrazovanje i obrazovnu politiku u Privrednoj komori Srbije Aleksandra Milić rekla je danas da do 15. januara svi zainteresovani poslodavci koji žele da se uključe u dualni model obrazovanja.
Prosečni mesečni prihodi domaćinstava u Srbiji prošle godine oko 98.000
18.10.2025.•
8
Prosečni mesečni prihodi u novcu i u naturi po domaćinstvu u Srbiji prošle godine su iznosili 97.705 dinara, a izdaci za ličnu potrošnju 98.165 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku.
Šoškić: Osećaćemo se u sopstvenoj zemlji kao najamna radna snaga za strance
18.10.2025.•
2
Politika u kojoj uz fiksni devizni kurs nema prirasta produktivnosti, a rastu plate, za posledicu ima kako prirast javnog duga, tako i rasprodaju naših resursa, kaže profesor Ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić.
Poljoprivrednici: Neka Glamočić uzme pare od Ekspa i Nacionalnog stadiona za pomoć poljoprivredi
18.10.2025.•
18
Predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata Dragan Kleut rekao je da će verovatno biti neminovna radikalizacija protesta u borbi za državnu pomoć poljoprivredi.
Za Fudbalski savez Srbije iz budžetske rezerve 2,5 miliona evra
18.10.2025.•
19
Vlada Srbije donela je odluku da iz budžetske rezerve prebaci 295 miliona dinara, odnosno više od 2,5 miliona evra, Fudbalskom savezu Srbije (FSS), piše Nova ekonomija.
Iz SAD stiglo upozorenje NBS zbog plaćanja dina karticom na pumpama NIS-a
17.10.2025.•
26
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras da je iz SAD, koje su uvele sankcije NIS-u zbog ruskog udela, stiglo upozorenje Narodnoj banci Srbije i za "dina karticu" zbog plaćanja na pumpama.
Objavljene nove cene goriva
17.10.2025.•
6
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Novac iz budžetske rezerve za parking na železničkoj stanici Prokop u Beogradu
16.10.2025.•
1
Upravi za zajedničke poslove republičkih organa prebačeno je nešto više od 14,4 miliona dinara preko tekuće budžetske rezerve za, između ostalog, 40 parking mesta u okviru Železničke stanice Beograd centar - Prokop.
Glamočić: Za pomoć zbog suše poljoprivrednicima treba 70 milijardi dinara, od koga uzeti taj novac
16.10.2025.•
47
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić rekao je danas da je za ispunjenje zahteva poljoprivrednika za isplatu pomoći zbog suše od 300 evra po hektaru potrebno 70 milijardi dinara.
Sistem par-nepar, aktiviranje rezerve: Država ima krizni plan u slučaju prekida snabdevanja naftom
16.10.2025.•
62
Iako se još čeka na detalje plana poslovanja NIS-a pod sankcijama, ispostavilo se da država ima akt na osnovu koga može da postupa ukoliko nastupi poremećaj na tržištu nafte i goriva.
Problem NIS-a treba da se reši do Nove godine: Koja je najrealnija opcija?
16.10.2025.•
11
Problem sa NIS-om zbog američkih sankcija trebalo bi da bude rešen najkasnije do Nove godine.
MMF: Globalni dug bi mogao da premaši 123 odsto globalnog BDP-a
16.10.2025.•
1
Svetski javni dug bi mogao da premaši 100 odsto globalnog bruto domaćeg proizvoda do kraja ove decenije.
Najavljene evropske kvote i carine na čelik uticaće negativno na Železaru: Šta ove promene znače za Srbiju?
15.10.2025.•
8
Evropska komisija predložila je novo smanjenje kvota, ali i povećanje carina na uvoz čelika iz država koje nisu članice Evropske unije.
Sijarto: MOL povećao isporuke nafte Srbiji
15.10.2025.•
5
Mađarska energetska kompanija MOL povećala je izvoz nafte u Srbiju u ime NIS-a, nakon što je hrvatski JANAF obustavio isporuke zbog američkih sankcija.
Vučić: Ne pregovaramo sa potencijalnim kupcima za NIS jer mi nismo vlasnici, niti komunisti
15.10.2025.•
22
Nemamo pregovore sa potencijalnim kupcem za NIS, jer mi nismo vlasnici, a nismo ni komunisti, i čekamo da se vlasnik, ako sankcije opstanu, a verovatno hoće, dogovori sa kim hoće.
Tramp: Zbog mojih carina svi odustaju od BRIKS-a
15.10.2025.•
10
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da su sve zemlje koje su želele da budu deo BRIKS-a odustale od tih ambicija zbog američkih carinskih tarifa.
Vučić ponudio Rusima da Srbija od njih otkupi deo NIS-a
15.10.2025.•
68
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio je ruskoj delegaciji da Srbija otkupi deo ruskog vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Dženeral motors imaće gubitak 1,6 milijardi dolara zbog Trampove politike prema električnim vozilima
15.10.2025.•
1
Najveći američki proizvođač automobila, Dženeral motors (GM), u sledećem kvartalu pretrpeće gubitak od 1,6 milijardi dolara.
Banke od danas u obavezi da omoguće olakšice u otplati kredita - ali ne svima: Evo na koga se to odnosi
15.10.2025.•
2
Banke su od danas, 15. oktobra u obavezi da građanima koji ne mogu da otplaćajuju kredite usled otežanih okolnosti omoguće lakšu otplatu.
Pod sankcijama i druga preduzeća u vlasništvu NIS-a: Kako će poslovati?
14.10.2025.•
1
Matično preduzeće NIS a.d. uvršteno je na listu specijalno označenih državljana i blokiranih lica Ministarstva finansija SAD-a.
Povećan uvoz derivata: Kako su se konkurenti pripremili za sankcije NIS-u?
14.10.2025.•
7
Naftne kompanije koje posluju u Srbiji pripremile su se za uvoz većih količina naftnih derivata zbog uvođenja sankcija NIS-u.
Komentari 11
Srecko
Vesna
Nebitan
On kao ne otpušta radnike
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar