Objavljena lista najskupljih tržišta nekretnina u Evropi
Nova rang-lista pokazuje da Švajcarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim tržištima nekretnina u Evropi, pri čemu su cene stanova u Cirihu više nego dvostruko veće od onih u Parizu.
Foto: Pixabay
Najskuplja evropska tržišta stanovanja koncentrisana su u iznenađujuće malom delu kontinenta.
Novi podaci organizacije Global Property Guide pokazuju da se četiri od pet najskupljih gradova za kupovinu stambenih nekretnina nalaze u Švajcarskoj i Luksemburgu, a Cirih prednjači sa cenom većom od 18.000 evra po kvadratnom metru, piše Euronews.
Evo liste 10 najskupljih tržišta nekretnina u Evropi, od desetog do prvog mesta.
10) Stokholm: prosečna cena 8.380 evra/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 listu jednim od najupečatljivijih oporavaka tržišta nekretnina u Evropi.
Izgrađen na 14 ostrva, na mestu gde jezero Melaren susreće Baltičko more, Stokholm kombinuje jedan od najviših životnih standarda u Evropi sa jednim od najograničenijih stambenih tržišta.
Prosečna cena stana iznosi 8.380 evra po kvadratnom metru, što je rast od 7,2 odsto u odnosu na prošlu godinu i 17 odsto u odnosu na pre dve godine.
Oporavak je posebno značajan imajući u vidu snažan pad švedskog tržišta nekretnina nakon rasta kamatnih stopa 2022. godine.
Ostatak Švedske je znatno jeftiniji. Prosečne cene iznose 4.428 evra po kvadratu u Geteborgu i 3.369 evra u Malmeu.
Stokholm ostaje jedno od najskupljih mesta za kupovinu nekretnine u severnoj Evropi.
9) Kopenhagen: prosečna cena 8.405 evra/m²
Glavni grad Danske, poznat po živopisnoj luci Nihavn, razvijenoj biciklističkoj infrastrukturi i svetski poznatoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među prvih deset.
Prosečna cena stana iznosi 8.405 evra po kvadratnom metru, što predstavlja rast od 14,3 odsto u poslednjih godinu dana i čak 24 odsto u poslednje dve godine - najveći rast među svim gradovima na ovoj listi.
Razlika u odnosu na ostatak Danske je velika.
U Orhusu, drugom najvećem gradu u zemlji, cene su pale za 16,7 odsto na 4.128 evra po kvadratu, dok su u Odenseu i Olborgu i dalje ispod 2.800 evra.
8) Oslo: prosečna cena 9.332 evra/m²
Glavni grad Norveške zabeležio je jedan od najjačih oporavaka tržišta nekretnina u Evropi.
Smešten na čelu Oslofjorda, grad kombinuje nordijsku modernu arhitekturu sa jednim od najviših prihoda domaćinstava na kontinentu.
Prosečna cena stana iznosi 9.332 evra po kvadratnom metru, što je povećanje od 6,3 odsto u odnosu na prošlu godinu i 14 odsto u odnosu na pre dve godine.
Ipak, najveći zamah na tržištu sada se vidi van prestonice.
U Bergenu su cene porasle za 22,4 odsto i dostigle 6.160 evra po kvadratu, dok je Trondhajm zabeležio rast od 12,8 odsto na 5.275 evra.
7) Amsterdam: prosečna cena 9.437 evra/m²
Amsterdamski kanalni pojas iz 17. veka postao je jedna od najskupljih stambenih adresa u Evropi.
Hronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja nastavljaju da podižu cene.
Prosečna cena stana iznosi 9.437 evra po kvadratnom metru, što je rast od 13 odsto u poslednjih godinu dana i 19,2 odsto u poslednje dve godine.
Za kupce nekretnina, holandska prestonica sve više liči na retku luksuznu imovinu nego na klasično stambeno tržište.
6) Pariz: prosečna cena 9.490 evra/m²
Pariz ostaje jedno od najprepoznatljivijih tržišta nekretnina na svetu.
Međutim, za razliku od većine gradova na ovoj listi, cene ovde padaju.
Prosečna cena stana iznosi 9.490 evra po kvadratnom metru, što je pad od 0,3 odsto na godišnjem nivou i 7,3 odsto u odnosu na pre dve godine.
Time je Pariz najslabiji učesnik među prvih deset.
Očekivani postolimpijski oporavak još nije nastupio, dok više kamatne stope i dalje utiču na potražnju.
Uprkos tome, cene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske, gde Lion beleži prosečno 4.551 evro po kvadratu, Bordo 4.443 evra, a Nant 3.376 evra.
5) Bern: prosečna cena 9.952 evra/m²
Bern predstavlja najdiskretnije luksuzno tržište nekretnina u Švajcarskoj.
Savezna prestonica, poznata po starom gradskom jezgru pod zaštitom UNESCO-a, najjeftiniji je od četiri švajcarska grada na ovoj listi, iako su cene i dalje blizu 10.000 evra po kvadratu.
Prosečna cena iznosi 9.952 evra po kvadratnom metru, uz pad od 0,7 odsto tokom poslednje godine, ali rast od 4,5 odsto tokom dve godine.
4) Luksemburg: prosečna cena 10.941 evro/m²
Luksemburg, najbogatija evropska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U gradu Luksemburgu, jednom od vodećih evropskih finansijskih centara, prosečna cena stana iznosi 10.941 evro po kvadratnom metru.
To je pad od 0,9 odsto u odnosu na prošlu godinu i 6,9 odsto u odnosu na pre dve godine, dok se tržište prilagođava nakon decenije izuzetnog rasta.
Čak i nakon ove korekcije, Luksemburg ostaje jedan od retkih gradova u Evropi gde jednosoban stan lako može koštati više od milion evra.
3) Lucern: prosečna cena 12.066 evra/m²
Lucern je možda najveće iznenađenje na listi.
Grad se nalazi na jednoj od najlepših lokacija u Evropi, gde se Lucernsko jezero susreće sa podnožjem Alpa.
Iako je znatno manji od Ciriha ili Ženeve, prosečna cena stana iznosi 12.066 evra po kvadratnom metru, uz godišnji rast od 7,3 odsto.
Ograničena ponuda, izuzetna lokacija i snažna potražnja domaćih i stranih kupaca nastavljaju da održavaju visoke cene.
2) Ženeva: prosečna cena 16.819 evra/m²
Ženeva se nalazi pri samom vrhu liste zahvaljujući stalnoj potražnji na jednom od najbogatijih tržišta rada u Evropi.
Grad je sedište Ujedinjenih nacija, Svetske zdravstvene organizacije, Crvenog krsta i velikog broja privatnih banaka.
Prosečna cena stana iznosi 16.819 evra po kvadratnom metru, što je rast od 3,4 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Uprkos ovim cenama, ponuda ostaje izuzetno ograničena, što Ženevu održava među najekskluzivnijim tržištima nekretnina u Evropi.
1) Cirih: prosečna cena 18.229 evra/m²
Cirih ostaje najskuplji grad u Evropi za kupovinu stambenih nekretnina, sa prosečnom cenom od 18.229 evra po kvadratnom metru.
Cene su porasle za 4,2 odsto tokom poslednje godine i 11,7 odsto tokom poslednje dve godine, iako su već polazile sa izuzetno visokog nivoa.
Kao sedište najvećih švajcarskih banaka, berze i ogromne industrije upravljanja bogatstvom, Cirih kombinuje finansijsku moć, političku stabilnost i hronični nedostatak stanova.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo ne postoji nigde drugde u Evropi.
Cirih nije samo najskuplje stambeno tržište Evrope u 2026. godini, on dodatno povećava prednost u odnosu na ostatak kontinenta.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Otkrivena Kanada, prvo svedočanstvo o "letećem tanjiru", umro Mika Antić
24.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 24. jun.
Kako se gradi sistem koji donosi upite, pozive i prodaju
23.06.2026.•
0
Jedan od najvećih problema u digitalnom marketingu je to što se previše stvari radi bez jasnog razloga. Pusti se kampanja, jer "treba biti prisutan". Objavljuje se sadržaj, jer "treba nešto da ide na Instagram".
Na današnji dan: Umrli tvorac vakcine protiv dečije paralize, Aron Speling i Pavle Ugrinov
23.06.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 23. jun.
Neobično zujanje, slabiji protok vazduha i miris zagorelog: Znakovi da bi mogao da izbije požar na klimi
22.06.2026.•
2
Dolaskom toplijih dana klima uređaji u stanovima i kućama rade gotovo neprekidno, a sa povećanom upotrebom raste i rizik od kvarova koji u pojedinim slučajevima mogu dovesti i do požara.
Na fosilu pećinskog lava starog do 190.000 godina otkriveni tragovi teškog preloma
22.06.2026.•
0
Međunarodni tim naučnika otkrio je na fosilu pećinskog lava starom između 160.000 i 190.000 godina jednu od najstarijih do sada poznatih zaraslih teških povreda kod životinja, saopštio je Univerzitet u Padovi.
Na današnji dan: Rođen Remark, umrli Džudi Garland i Fred Aster
22.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 22. jun.
Studija: 10 odsto najbogatijih ljudi na svetu košta Zemlju bilione dolara
21.06.2026.•
1
Već dugo slušamo da je najbogatijih 10 odsto svetske populacije nesrazmerno odgovorno za štetu nanetu životnoj sredini.
Sa koliko godina Evropljani kupuju prvi stan ili kuću? Velike razlike širom kontinenta
21.06.2026.•
5
Manje od sedam od deset domaćinstava u Evropskoj uniji živi u nekretninama koje su u njihovom vlasništvu.
Na današnji dan: Napravljena vinil ploča, osuđen bivši direktor RTS, opozicija bojkotovala izbore
21.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 21. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Turci osvojili Smederevo, dogovorena podela Čehoslovačke, prvi parobrod preplovio Atlantik
20.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 20. jun.
Na današnji dan: Kip slobode stigao u Njujork
19.06.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 19. jun.
Zbog prekomernog turizma i toplotnih talasa: Osušio se drevni hrast u srcu Šervudske šume star 1.200 godina
18.06.2026.•
6
Drevni hrast u Notingemširu u Velikoj Britaniji, za koji se veruje da je star 1.200 godina, osušio se zbog toplotnih talasa i prekomernog turizma.
Zubi praistorijskih ljudi u Sibiru otkrili epidemiju kuge od pre 5.500 godina
18.06.2026.•
0
Naučnici su pronašli najstariji poznati dokaz postojanja kuge, koja je izazivala ubilačke epidemije pre 5.500 godina - što je 200 godina ranije no što se ranije mislilo.
Na današnji dan: Napoleon poražen kod Vaterloa, rođeni Horti i Makartni, umrli Gorki i Saramago
18.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 18. jun, u svetu i kod nas.
Opasna ponašanja u kružnom toku: Ovo su najčešća
17.06.2026.•
28
Iako su kružni tokovi uvedeni kako bi smanjili broj nesreća, usporili saobraćaj i povećali protočnost vozila, sve je više upozorenja da deo njihovih sigurnosnih prednosti nestaje zbog lošeg ponašanja vozača.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljen antiseptik, umro Vlastimir Đuza Stojiljković
17.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 17. jun, u svetu i kod nas.
UNICEF: Klimatske promene ugrožavaju gotovo svako dete na planeti
16.06.2026.•
0
Skoro sva deca na svetu izložena su najmanje jednoj klimatskoj opasnosti, a stotine miliona suočavaju se sa višestrukim rizicima poput suša, ekstremnih vrućina i poplava, saopštio je UNICEF u novom izveštaju.
Na današnji dan: U Novom Sadu štampan "Serbski dnevnik", Aung San Su Ći primila Nobelovu nagradu
16.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 16. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Ćosić postao predsednik SR Jugoslavije, pokušan atentat na Vuka Draškovića
15.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 15. jun, u svetu i kod nas.
Drveće ipak ne može da upije onoliko CO2 koliko se mislilo
14.06.2026.•
2
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Komentari 3
9
Elf
Elmer davež
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar