Studija: 10 odsto najbogatijih ljudi na svetu košta Zemlju bilione dolara
Već dugo slušamo da je najbogatijih 10 odsto svetske populacije nesrazmerno odgovorno za štetu nanetu životnoj sredini.
Sada su naučnici procenili kolika je vrednost te štete izražena u konkretnom novcu.
Teško je odrediti cenu prirode, a neki naučnici čak smatraju da je to pogrešan pristup, jer priroda ima sopstvenu, unutrašnju vrednost koja prevazilazi koristi koje pruža ljudima.
Ipak, u nekim situacijama korisno je pokušati da se problem izrazi ekonomskim jezikom, naročito kada je reč o ljudima koji su navikli da razmišljaju upravo kroz novac.
To su uradili naučnici za zaštitu životne sredine Inge Shrajver, Rutger Hukstra i Pol Berens sa Univerziteta u Lajdenu u Holandiji. Prema njihovim proračunima, najbogatijih 10 odsto potrošača na svetu duguje društvu bilione dolara zbog svog uticaja na životnu sredinu.
Ovo otkriće je posebno zanimljivo u trenutku kada je, na primer, Ilon Mask proglašen prvom osobom na svetu čije se bogatstvo procenjuje na bilion dolara.
"Naš cilj je da istaknemo različitu odgovornost najbogatije desetine društva i da pokažemo koliki bi prihod mogao da se ostvari kada bi oni platili svoj ekološki račun. Utvrdili smo da godišnja šteta koju globalnih 10 odsto najbogatijih duguje iznosi između 1,7 i 5,7 biliona dolara, što odgovara iznosu od 2.300 do 7.500 dolara po osobi (u američkim dolarima iz 2017. godine). To prevazilazi međunarodne finansijske manjkove za klimatske promene i zaštitu biodiverziteta", navode Shrajver i njen tim u novom recenziranom naučnom radu.
Drugim rečima, ekološki porezi usmereni na ovu grupu mogli bi pomoći finansiranje velikih promena potrebnih da bi se društva zaštitila od ekološkog kolapsa, a istovremeno bi mogli poboljšati životni standard domaćinstava sa nižim prihodima, piše ScienceAlert.
Na primer, istraživači su izračunali da bi čak i konzervativne procene za najbogatijih 10 odsto stanovnika SAD-a i Kine pojedinačno bile dovoljne da pokriju manjak od 675 milijardi dolara za finansiranje zaštite biodiverziteta do 2030. godine.
Srednje procene za najbogatijih 10 odsto Amerikanaca premašuju i 993 milijarde dolara godišnje, koliko je potrebno za ostvarivanje ciljeva postavljenih na konferenciji COP30 do 2035. godine.
Da bi izračunali ovaj ogroman dug, istraživači su krenuli od potrošačkih "otisaka" najbogatijih 10 odsto stanovnika sveta iz 2017. godine. Nažalost, to su najnoviji dostupni podaci, pa su već skoro deset godina stari.
Na osnovu njih procenjeno je koliko ugljen-dioksida emituje ova grupa, koliki gubitak biodiverziteta izaziva, kao i koliko azota, fosfora i slatke vode troši ili preusmerava.
Zatim su koristili Priručnik o ekološkim cenama 2024 kako bi svakoj vrsti štete dodelili novčanu vrednost koja odražava gubitak za ljudsko društvo. Sve vrednosti su potom preračunate u američke dolare iz 2017. godine kako bi odgovarale dostupnim podacima.
Rezultati su se značajno razlikovali od zemlje do zemlje.
Shrajver i saradnici utvrdili su da dva najveća izvora "računa za štetu" najbogatijih 10 odsto čine gubitak biodiverziteta, koji predstavlja između 47 i 56 odsto ukupne štete, i klimatske promene, koje čine između 36 i 45 odsto ukupnog iznosa.
Najbogatijih 10 odsto američkih potrošača, koji čine najveći deo globalne najbogatije desetine, dobilo je procenjene račune od 19.000 do 63.000 dolara po osobi. To predstavlja svega šest do 20 odsto njihovih prihoda, odnosno između 0,8 i tri odsto njihovog ukupnog bogatstva.
Prema procenama studije, upravo ova grupa ima najveći "ekološki dug" na svetu.
Poređenja radi, u Indiji je račun za najbogatijih 10 odsto iznosio između 410 i 1.400 dolara po osobi, što odgovara približno 0,8 do 2,8 odsto njihovih prihoda, odnosno 0,2 do 0,5 odsto bogatstva.
"Razlike u visini računa među državama odražavaju nejednakosti u potrošnji i emisijama", navode istraživači.
U praksi, ekološko oporezivanje verovatno nije univerzalno rešenje za ozbiljne globalne probleme poput klimatskih promena i gubitka biodiverziteta.
Ipak, kako ističu Shrajver i njene kolege, sredstva za rešavanje tih problema moraju odnekud doći, a ovo bi mogao biti važan deo prelaska na održivije modele potrošnje.
"Ovi troškovi naglašavaju odgovornost najbogatijih 10 odsto za ublažavanje posledica i pokazuju koliki bi prihod mogli doneti ekološki porezi ukoliko bi se primenjivao princip da zagađivač plaća", zaključuju autori studije.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Communications Sustainability".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Meksiko se bori sa rekordnom količinom algi, do sada uklonjeno više od 100.000 tona
16.08.2026.•
0
Meksiko pokušava da obuzda rekordnu količinu sargasa, morske alge neprijatnog mirisa, koja je prekrila plaže duž karipske obale, saopštili su zvaničnici.
Švajcarska gradi podzemne mega-trezore za superbogate klijente
16.08.2026.•
0
Podzemni mega-trezor za superbogate klijente gradi se u švajcarskim Alpima, ispod planine Brinig Pas, u blizini varošice Lungern.
Vozači u Italiji će svaki kilometar prekoračenja brzine plaćati po 10 evra
16.08.2026.•
6
Italija planira veliko pooštravanje saobraćajnih propisa, a jedna od najvažnijih promena odnosi se na kazne za prekoračenje brzine.
Na današnji dan: Umrli Duško Radović, Elvis i Bela Lugoši, rođena Madona
16.08.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 16. avgust.
Na kneževski presto Lihtenštajna od danas će moći da stupe i žene
15.08.2026.•
1
Kneževska kuća Lihtenštajna saopštila je danas da menja pravila nasleđivanja i da će na presto kneževine ubuduće moći da stupe žene.
Preminula glumica Milena Zupančič
15.08.2026.•
2
Slovenačka glumica Milena Zupančič, jedna od najvećih umetničkih ličnosti slovenačkog pozorišta, filma i televizije, preminula je danas u 79. godini, javlja Radio-televizija Slovenije.
Na današnji dan: Bitlsi oborili rekord u Njujorku, ubijen Magbet, rođen Napoleon, otvoren Panamski kanal
15.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja na današnji dan, 15. avgust kroz istoriju u svetu i kod nas.
Američki stručnjaci saopštili šta se desilo na letu Rajanera kada je putnik iz Srbije umalo ispao kroz prozor
14.08.2026.•
12
Delovi avionskog motora odlomljeni verovatno zbog udara u ptice su razbili prozor aviona kompanije "Rajaner" prošlog meseca ubrzo po poletanju iz Soluna za Nemačku, kada je povređen putnik iz Srbije Ljubiša Karović.
Na današnji dan: Umro Ferari, uvedene prve registarske tablice u svetu
14.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. avgust.
Na današnji dan: Umrla Florens Najtingejl, rođeni Hičkok i Kastro, počela gradnja Berlinskog zida
13.08.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 13. avgust.
Više od 200 Mocartovih statua nestalo iz Salcburga, umetnik sumnja na organizovanu krađu
12.08.2026.•
0
Više od 200 zlatnih statueta austrijskog kompozitora Volfganga Amadeusa Mocarta nestalo je iz njegovog rodnog Salcburga, saopštili su danas zvaničnici.
Na današnji dan: Umro Tomas Man, potonula ruska podmornica Kursk, masovno ubistvo na Cetinju
12.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja na današnji dan, 12. avgust kroz istoriju u svetu i kod nas.
Da li ljudi zaista postaju gluplji?
11.08.2026.•
8
Pre nešto više od sto godina u Francuskoj je razvijen Bineov test inteligencije (IQ), koji je ubrzo potom prenet u Sjedinjene Američke Države, gde su ga polagali učenici državnih škola, lekari i imigranti na ostrvu Elis.
Naučnici: Smanjenje populacije moglo bi da uspori klimatske promene
11.08.2026.•
3
Smanjenje globalne populacije na oko četiri milijarde do 2200. godine moglo bi da smanji pritisak na prirodne resurse, uspori klimatske promene i stvori uslove za oporavak divljih životinja.
Podstanari u ovoj zemlji moraju da uklone laminat pre nego što se isele iz stana
11.08.2026.•
0
U Holandiji se stanovi često iznajmljuju "goli", odnosno bez postavljenog parketa ili laminata.
Stručnjaci kažu da ne bi trebalo kuvati sa toplom vodom iz česme: Objasnili i zašto
11.08.2026.•
2
Kada kuvamo testeninu, pirinač ili druge namirnice, primamljivo je sipati toplu vodu iz česme kako bismo uštedeli vreme.
Kako se led topi, Antarktik ispušta živu u okean
11.08.2026.•
1
Iako je Antarktik jedan od najmanje zagađenih delova planete, tokom poslednjih 200 godina u njegovom ledu nagomilala se velika količina žive.
Na današnji dan: Registrovana prva vakcina protiv kovida, poginuo Polok
11.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja na današnji dan, 11. avgust kroz istoriju u svetu i kod nas.
Turista iz Srbije preminuo na Halkidikiju
10.08.2026.•
0
Turista iz Srbije star 56 godina preminuo je nakon što je izvučen iz mora u Sartiju, na Halkidikiju, prenose grčki mediji.
Rekordna vlažnost vazduha u Italiji, u Liguriji čak 97 odsto
10.08.2026.•
0
Vlažnost vazduha u italijanskoj pokrajini Liguriji dostigla je rekordnih 97 odsto.
U Nemačkoj pronađena tisa stara više od 1.100 godina
10.08.2026.•
0
Na zabačenoj alpskoj livadi u regionu Algej na jugu Nemačke pronađena je tisa za koju stručnjaci veruju da je najstarije drvo u toj zemlji, staro oko 1.100 godina.
Komentari 1
Zemlja čudesa
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar