Polovina peščanih plaža mogla bi nestati do kraja veka

Polovina svetskih peščanih plaža mogla bi nestati do kraja veka zbog porasta nivoa mora i drugih posledica klimatskih promena, a najpogođenije bi mogle biti obale Australije, Kanade, Čilea, Meksika, Kine i SAD, objavili su naučnici.
 Polovina peščanih plaža mogla bi nestati do kraja veka
Foto: Pixabay
Mnoge plaže koje privlače turiste mogle bi se pretvoriti u kamene s porastom nivoa mora, vremenskim promenama i zbog drugih faktora koji odnose pesak s peščanih plaža koje sada čine trećinu svih obala. Procenjuje se da bi veliki delovi plaža u gusto naseljenim područjima mogli nestati.
 
"Turistička odredišta kojima su peščane plaže glavni turistički proizvod verovatno će biti suočena s teškim posledicama", kaže obalni okeanograf Mihalis Vusdukas iz zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije u italijanskoj Ispri i vođa istraživanja objavljenog u časopisu Nature Climate Change.
 
Osim što predstavljaju izvor prihoda, peščane obaje igraju i ključnu ulogu u očuvanju životne sredine.
 
"Peščane plaže važna su staništa koja pružaju utočište velikom broju životinjskih vrsta. One uz to i štite obale od delovanja oluja, pa bi bez peščanih plaža drugi delovi životne sredine mogli biti pogođeni delovanjem talasa i nadiranjem slane vode", dodaje Vusdukas.
 
Porast nivoa mora ubrzao se proteklih decenija, a kao glavni uzrok izdvaja se termalna ekspanzija - širenje ugrejane vode i otapanje leda na kopnu poput lednika i ledenih ploča.
 
Naučnici su analizirali satelitske snimke koje pokazuju promene na obalama tokom protekle tri decenije i te su trendove primenili na dva moguća scenarija klimatskih promena od kojih jedan uključuje umereni uticaj emisije gasova staklene bašte koji izazivaju klimatske promene, a drugi visok nivo emisije gasova staklene bašte koji rezultiraju snažnijim klimatskim promenama.
 
Naučnici su procenili da će do 2050. nastupiti gubitak od 13,6 odsto do 15,2 odsto svih plaža, što odgovara gubitku peščanih plaža u dužini od 36.097 do 40.511 kilometara. Do 2100. godine procenjuju da će nestati 35,7 odsto do 49,5 odsto plaža koje obuhvataju 95.061 do 131.745 kilometara obale.
 
Australija bi po takvih scenarijima mogla izgubiti najviše peščanih plaža - do 14.849 kilometara plaža do 2100. što predstavlja polovinu njenih današnjih plaža. Kanada bi mogla biti druga po gubicima peščanih plaža s izgubljenih do 14.425 kilometara. Sledi Čile s gubitkom do 6.659 kilometara peščanih plaža, Meksiko (do 5.488 km), Kina (do 5.440 km), SAD (do 5.530 km), Rusija (do 4.762 km) i Argentina (do 3.739 km). 
  • Anonimus

    05.03.2020 08:10
    Čovečanstvo hrli u katastrofu...
  • Predviđanje

    03.03.2020 21:20
    Još pre 20-30 godina sam...
    I nestaće.
    Sanjao sam tačno, kako će izgledati Crna Gora i obala, kada nadođe voda.

    Imaće turizam iz baraka, privremenih objekata podignutim na strmim obroncima planine.
    Mislim da će magiostrala svakako biti poplavljena.
    A da ne pričamo o hotelima.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Putovanja

Airbnb zabranjuje kamere u stanovima za izdavanje

Digitalna platforma za iznajmljivanje smeštaja Airbnb saopštila je da će do kraja sledećeg meseca zabraniti upotrebu unutrašnjih sigurnosnih kamera u zajedničkim prostorima smeštajnih objekata.

VIDEO: Grom udario u avion pun putnika

Pilot Itan Vest koji se u nedelju nalazio u blizini aerodroma u Vankuveru uspeo je da snimi kamerom svog telefona redak i opasan incident kada je grom udario u avion.

VIDEO: Izabran najgori aerodrom na svetu

Aerodrom Šarlroa, poznata destinacija niskotarifnih avio-kompanija zbog blizine Briselu, najgori je aerodrom na svetu po broju putnika, objavio je portal Business Financing.