Čudnovati kljunaš ili platipus jedinstvena je vrsta sisara jer, za razliku od ostalih, na svet ne donosi žive mlade, već polaže jaja. S obzirom na to da hranu nalazi prvenstveno u vodi, platipus mora biti dobro prilagođen velikim promenama temperatura tokom godišnjih doba.
Zajedno s još četiri vrste ježa (Tachiglossidae) čini jedinu živu vrstu podrazreda prasisara, te je endemska vrsta karakteristična za istočnu Australiju i Tasmaniju, a u južnoj Australiji, gde je ovaj sisar ranije živeo, sada je "praktički istrebljen", rekao je glavni autor studije, profesor Gilad Bino.
Njegov kolega i koautor studije, profesor Ričard Kingsford kaže da je suša bila ključan razlog pada populacije čudnovatih kljunaša u Australiji, s obzirom na to da su presušile reke, njihovo prirodno stanište.
Autori istraživanja ističu da je gubitak staništa uzrokovan prvenstveno ljudskim delovanjem, izgradnjom brana i čišćenjem zemljišta, kao i klimatskim promenama.
"Do ruba istrebljenja čudnovatog kljunaša su, među ostalim dovele reke pune pepela i nedostatak kiseonika u područjima u kojima ovi sisari žive", kazao je Bino, dodajući da se što pre moraju preduzeti mere kako bi se sprečio nestanak ove endemske životinjske vrste.
Studijom se predviđa da će, zavisno od toga kakva će suša nastupiti u idućih stotinu godina, ovaj sisar izumreti u oko 40 posto područja istočne Australije u kojima trenutno živi.
Dugotrajna suša, rekordno visoke temperature i razorni požari u Australiji su rezultirali ekološkom katastrofom koja preti još nekim životinjskim vrstama. Među njima su koale i kratkorepi valabiji.
Poslednjih meseci naučnici, spasioci i grupe za zaštitu životinja upućuju pozive međunarodnoj zajednici da se angažuju na pomoći životinjama koje ginu zbog posledica suše i katastrofalnih požara koji su zahvatili Australiju.
Međunarodno udruženje za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) čudnovate kljunaše svrstalo je u kategoriju "gotovo ugroženih", što znači da je reč o vrstama kojima trenutno ne preti izumiranje, ali bi u bliskoj budućnosti mogle postati ugrožene.
Rezultati studije objavljeni su u stručnom časopisu Biological Conservation.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar