Vlasti na indonežanskom ostrvu Baliju pustile su u okean 33 zelene morske kornjače u sklopu napora da se ojača populacija tih životinja koje ugrožavaju krijumčari i ilegalna trgovina.
Kornjače zaštićene vrste Chelonia mydas puštene su na plaži u Kuti nakon što su u operaciji indonežanske mornarice u decembru oslobođene iz ruku krijumčara.
Brojni turisti okupili su se na plaži kako bi gledali oslobađanje kornjača i bodrili te morske divove dok su se polako kretali po peščanoj plaži prema vodama okeana.
Indonezija je u poslednje vreme postala središte ilegalne trgovine kornjačama, za koje postoji potražnja u zemljama poput Malezije, Vijetnama i Kine. Trgovina tim životinjama strogo je zabranjena, a svi uključeni u krijumčarenje suočavaju se s kaznama zatvora do pet godina.
Pre nego što su puštene u okean, kornjače su bile na oporavku u centru za očuvanje i negu kornjača na Baliju.
Populaciju zelenih kornjača, jedne od najvećih vrsta morskih kornjača, dodatno ugrožavaju gubitak staništa, zagađenje mora plastikom i klimatske promene.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Japansko ostrvo Hokaido bori se sa najezdom bubašvaba usled globalnog zagrevanja, a rast temperatura i "veštačka okruženja" omogućavaju ovim insektima da se namnože u tom regionu, prenosi danas sajt Scmp.
U Velikoj Britaniji sve je veći broj napuštenih zmija i drugih egzotičnih kućnih ljubimaca, saopštila je britanska organizacija za spasavanje životinja "Pet Encounter".
Narvali, kitovi poznati po neobičnim kljovama nalik rogu jednoroga, veliki deo života provode u nekim od najudaljenijih i najnepristupačnijih ledenih područja Arktika.
Čileanski istraživači osmislili su terapeutsko odelo od bakra i cinka kako bi ubrzali oporavak pingvina nakon operacija zbog rana koje često zadobijaju kada se zapletu u ribarske mreže.
Službenici za zaštitu divljih životinja uspavali su medveda i zajedno sa policajcima Policijske uprave Denvera pokušali da ga uhvate dok je padao sa drveta, saopštio je CPW.
Tokom leta od ostrva Lampeduza na jugu Italije do Palerma na Siciliji, u trenutku dok je avion započinjao spuštanje, iz pretinca za ručni prtljag izašla je zmija izazvavši paniku među putnicima.
Gladni medvedi u rekordnom broju zalaze u gradove i naseljena mesta na zapadu Sjedinjenih Američkih Država, privučeni hranom nakon zime sa veoma malo padavina, koja je uništila veliki deo biljaka kojima se hrane.
Policija u Hongkongu istražuje snimke objavljene na društvenim mrežama na kojima se, kako se sumnja, vidi pas zatvoren u veš-mašini koja je uključena, saopšteno je iz policije.
Najređa ptica grabljivica u Velikoj Britaniji uspešno se razmnožila na tajnoj lokaciji drugu godinu zaredom, a zaštitnici prirode zasluge za povratak vrste sa ivice nestanka pripisuju jednom poligamnom mužjaku.
Nova studija pokazala je da psi češće trepću kada vide svog vlasnika kako trepće, što ukazuje na to da ovo jednostavno ponašanje može imati i određenu društvenu ulogu.
Japan se suočava sa rekordnim brojem sukoba ljudi i medveda. Prošle godine medvedi su napali više od 230 ljudi, a 13 osoba je poginulo, što je bila najsmrtonosnija godina do sada.
Mače rase mejn kun iz Viskonsina preživelo je opasnu upalu pluća, a zatim oborilo svetski rekord star 24 godine za najveći broj prstiju kod mačke, postavivši novi rekord sa čak 29 prstiju.
Više od 1.000 malih pingvina u australijskoj državi Viktorija primilo je prvu dozu vakcine protiv ptičjeg gripa, u okviru programa za koji se veruje da je najveća akcija vakcinacije divljih ptica na svetu.
Aktivisti za zaštitu životinja u Francuskoj pokrenuli su kampanju za zabranu lova na alpske mrmote, uz najavljene proteste i peticije, tvrdeći da klimatske promene već utiču na njihovu brojnost.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar