Morske vrste nestaju pre nego što ih naučnici uopšte otkriju

Brojne vrste u okeanima nestaju sve brže, a neke iščezavaju pre nego što ih naučnici uopšte uspeju da identifikuju, upozorava novo istraživanje.
Kako prenosi ScienceDaily, međunarodni tim naučnika pokrenuo je ambiciozan projekat sa ciljem da identifikuje i dokumentuje slabo istražene morske organizme - pre svega morske prstenaste crve - i tako spreči njihov tihi nestanak. 
 
Istraživači sa Univerziteta u Getingenu, zajedno sa partnerima iz Instituta Libnic za analizu promena biodiverziteta i Društva Zenkenberg za istraživanje prirode, planiraju da naprave opsežnu, javno dostupnu genetsku bazu podataka evropskih morskih vrsta.
Naučnici upozoravaju da klimatske promene, uništavanje staništa i invazivne vrste ubrzano smanjuju biodiverzitet širom sveta, dok su manje poznate grupe organizama, poput morskih crva, posebno ugrožene.
 
Ovi organizmi imaju ključnu ulogu u morskim ekosistemima - mešaju sedimente, recikliraju hranljive materije, ukazuju na zagađenje i predstavljaju važan deo lanca ishrane. Uprkos tome, mnoge njihove vrste ostaju neistražene.
U okviru projekta "EuroWorm", istraživači će prikupljati uzorke širom Evrope, posebno na lokacijama gde su pojedine vrste prvi put opisane. Uzorci će zatim biti analizirani na osnovu fizičkih karakteristika, fotografisani u visokoj rezoluciji i podvrgnuti savremenim genetskim analizama.
 
Cilj je da se napravi detaljan genomski katalog koji će omogućiti bolje razumevanje evolucije ovih organizama, njihovih međusobnih odnosa, kao i načina na koji su se prilagođavali različitim uslovima života.
Prikupljeni uzorci i podaci biće dostupni naučnicima širom sveta putem digitalnih platformi, što bi trebalo da ubrza otkrivanje novih vrsta i unapredi globalna istraživanja biodiverziteta.
 
"Upoređivanjem podataka o evropskim vrstama želimo da ubrzamo otkrivanje novih vrsta i istraživanja biodiverziteta na globalnom nivou - i time se suprotstavimo 'tihom izumiranju' morskih organizama", izjavila je Džena Mur, rukovodilac projekta.
 
Kako navodi Marija Tereza Aguado Molina, istorijske zbirke imaju poseban značaj u ovom procesu.
 
"Takve kolekcije su svojevrsne naučne vremenske kapsule - kombinacija starih uzoraka i savremenih genetskih metoda omogućava otkrivanje skrivenog biodiverziteta brže nego ikada ranije", rekla je ona.
 
Projekat okuplja istraživače iz više institucija i predstavlja pokušaj da se sistematski dokumentuje raznovrsnost morskih organizama, ali i da se preciznije odrede pravci budućih istraživanja.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Čivave su zapravo delom kojoti

Novo istraživanje porekla pasa pokazalo je da čivave dele više segmenata svog genoma sa divljim kojotima (Canis latrans).

Svaka deveta ptica selica je pred izumiranjem

Svaka deveta ptica selica je pred izumiranjem, dok je brojnost 45 odsto migratornih vrsta, poput kukavica, grlica i arktičkih čigri, u opadanju, pokazuju podaci izneti na samitu u Keniji.