VIDEO: Prvi put snimljena čudna riba sa zlatnom krljušti i providnom glavom
Duboko ispod uzburkane površine okeana krije se svet koji izgleda neuporedivo neobičnije od svega što većina ljudi može da zamisli.
Na dnu Atlantskog okeana nalazi se megatransformna i rasedna zona Doldrums, udaljeni lavirint tektonskih pukotina u kojem se Zemljina kora neprekidno preoblikuje na granici dve tektonske ploče.
Naučnici su sada prvi put uspeli da zavire u njegovu jezivu i neočekivanu lepotu.
Koristeći daljinski upravljano podvodno vozilo SuBastian i autonomno podvodno vozilo The Childlike Empress, sa istraživačkog broda Falkor, tim predvođen morskim biologom Aronom Mikalefom iz Istraživačkog instituta Akvarijuma zaliva Monterej u Kaliforniji zabeležio je prizore koje ljudske oči nikada ranije nisu videle.
"Ovo otkriće pokazuje zašto istraživanje i dalje ima veliki značaj. Čak i u Atlantskom okeanu, gde se granice tektonskih ploča proučavaju decenijama, i dalje postoje mesta na kojima prvi detaljan pogled može da otkrije nešto potpuno novo. Ova ekspedicija pokazala je da čak i u jednom od najudaljenijih delova okeana naša planeta ostaje živa, dinamična i puna iznenađenja", rekao je Mikalef, prenosi ScienceAlert.
Područje Doldrums prostire se na oko 60.000 kvadratnih kilometara dna Atlantskog okeana, što je približno površina američkog jezera Mičigen. Preseca Srednjoatlantski greben, deo najdužeg planinskog lanca na Zemlji, i spušta se hiljadama metara u duboku bezdanu zonu okeana.
Kao i veći deo dubokog okeana, ovo područje do sada je bilo veoma slabo istraženo.
Međutim, upravo zato što preseca Srednjoatlantski greben, predstavlja idealnu prirodnu laboratoriju za proučavanje geoloških procesa koji oblikuju najduži planinski lanac na planeti.
Mikalef i njegove kolege proveli su mesec dana na brodu Falkor, koristeći vozila SuBastian i The Childlike Empress za istraživanje morskog dna. Naučni radovi o rezultatima još nisu objavljeni, ali prvi nalazi već su izazvali veliko uzbuđenje.
Tim je otkrio ne jedno, već dva do sada nepoznata hidrotermalna polja na dubini od gotovo 4.000 metara. To su mesta na kojima toplota i hemijske supstance iz unutrašnjosti Zemlje izbijaju u okean, stvarajući oaze života daleko od Sunčeve svetlosti.
Još značajnije je to što se čini da su oba hidrotermalna izvora povezana sa procesom serpentinizacije. Reč je o hemijskoj reakciji između morske vode i magmatske stene peridotita, pri kojoj nastaju vodonik i druga hemijska jedinjenja koja predstavljaju izvor energije za mikroorganizme u dubokom moru.
Do danas je poznato svega nekoliko hidrotermalnih polja nastalih ovim procesom, među kojima je i čuveno hidrotermalno polje Izgubljeni grad.
Pošto predstavljaju izuzetno bogata staništa života, naučnici ih proučavaju ne samo kako bi bolje razumeli Zemlju, već i zbog mogućnosti da slični uslovi postoje na drugim svetovima, poput ledenih okeanskih meseca Evrope i Enkelada.
"Serpentinizacija je proces u kojem morska voda reaguje sa mineralima u stenama, pri čemu nastaju toplota i hemijska energija koje omogućavaju život u dubokom okeanu bez Sunčeve svetlosti. Zato bolje razumevanje ovih sistema može pomoći u potrazi za životom na drugim planetama", rekla je Đotika Virmani, izvršna direktorka Šmit instituta za okeane.
Hidrotermalni izvori bili su prepuni života. Oko njih su se rojili škampi, kretali sablasni rakovi, dok su nežne morske sase njihale svoje pipke na morskim strujama, a vrela voda izlazila kroz otvore u dimnjacima na kojima su živeli.
Međutim, iz tame su se pojavila i druga iznenađenja.
Posebnu pažnju privuklo je prvo ikada snimanje jedne vrste ribe sa providnom glavom iz porodice riba sa cevastim očima, koja živi u zoni sumraka okeana, na dubinama od nekoliko stotina do nekoliko hiljada metara.
For the "Awesomely Peculiar Hall of Fame" — extremely rare sighting of a barreleye fish & first footage of this species, Winteria telescopa, alive in situ. Filmed during the #Doldrums expedition at 710 m. Read more about tubular eyes & a light organ here: https://t.co/oqf0OT4mlr pic.twitter.com/wmIKhJ3SoX
— Schmidt Ocean (@SchmidtOcean) June 29, 2026
Riba je snimljena na dubini od 710 metara i pripada vrsti Winteria telescopa, koja prema navodima Šmit instituta za okeane, nikada ranije nije bila snimljena u svom prirodnom staništu.
Ovo otkriće veoma je značajno.
Ribe iz ove grupe poznate su po izuzetno neobičnim očima - imaju dve cevaste oči sa svetlosno osetljivim sočivima koje se nalaze unutar providne kupole ispunjene tečnošću na vrhu glave. Ta providna kupola veoma je krhka i urušava se kada se riba izvuče na površinu.
Zbog toga naučnici dugo nisu ni znali da ona postoji. Tek posmatranjem ovih životinja u njihovom prirodnom okruženju moguće je razumeti ovu neobičnu evolutivnu prilagodbu.
Na još većoj dubini, od 3.634 metra, istraživači su dva puta naišli na jednog od najjezivijih stanovnika dubokog mora - džinovsku lignju iz roda Magnapinna.
Za detaljnije rezultate biće potrebno još vremena.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Šri Lanka pokrenula nacionalnu akciju zaštite slonova
03.11.2026.•
0
Šri Lanka je pokrenula akciju na celoj teritoriji zemlje čiji je cilj zaštita slonova i smanjenje sukoba između ljudi i ovih životinja, saopštilo je Ministarstvo životne sredine te zemlje.
VIDEO: Turisti u Poljskoj hvatali jelene za rogove i rvali se s njima
03.11.2026.•
2
Dva snimka na kojima se vidi kako turisti hvataju divlje jelene za rogove i pokušavaju da se sa njima fizički obračunaju na planinarskoj stazi u poljskim Tatrama izazvala su negodovanje.
I morske ptice imaju svoj "džet-leg"
02.11.2026.•
0
Morske ptice selice mogu da skrenu sa kursa i do nekoliko stotina kilometara usled svojevrsne vremenske dezorijentacije, "džet-lega".
Svaki šesti pas možda nosi parazit koji se obično nalazi u ljudskim ustima
01.11.2026.•
0
Postoji rasprostranjen mit da su pseća usta čistija od ljudskih. Međutim, istina je da sadrže podjednako mnogo mikroorganizama kao i naša, a neke od njih čak i delimo.
VIDEO Prvi put dokazano: Paukovi nadoknađuju izgubljeni san kao i ljudi
01.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da paukovi ne samo da prolaze kroz fazu sna sličnu REM fazi kod ljudi, već i pokušavaju da je nadoknade kada im je uskraćena.
Brazil zaplenio 17 tona peraja ajkula
01.11.2026.•
0
Brazilske vlasti zaplenile su više od 17 tona peraja ajkula namenjenih izvozu u Maleziju, a procenjuje se da je za ovu pošiljku ubijeno oko 5.700 ajkula.
Zašto su tigrovi narandžasti?
01.11.2026.•
0
Boje i šare životinja imaju različite funkcije, od privlačenja partnera do upozoravanja predatora.
Dve vrane prošle psihološki test: Odluke donosile dvostruko brže od ljudi i majmuna
01.11.2026.•
0
Dve vrane pokazale su bolje rezultate od ljudi i majmuna na klasičnom psihološkom testu koji ispituje kako mozak donosi odluke na osnovu vizuelnih informacija.
VIDEO: Džinovska panda valja se i uživa u jesenjem lišću
01.11.2026.•
2
Džinovska panda u Bečkom zoološkom vrtu uživala je u sezonskoj aktivnosti, valjajući se i igrajući u jesenjem lišću koje je postavljeno u njen prostor.
U Srbiji sve više medveda, vukova i risova
31.10.2026.•
4
Broj medveda i vukova u Srbiji porastao je u odnosu na 2023. godinu, a lov je zabeležio blagi pad, navodi se u Biltenu šumarstva u Republici Srbiji za 2025. koji je objavio Republički zavod za statistiku.
Vuk napao dete u zoo vrtu u Nemačkoj
29.10.2026.•
1
Osmogodišnje dete povređeno je kada ga je napao vuk u Zoološkom vrtu u nemačkoj pokrajini Brandenburg, saopštila je policija.
U Turskoj pronađeni otisci psećih šapa stari četiri hiljade godina
28.10.2026.•
0
Tokom arheoloških iskopavanja u Turskoj pronađeni su otisci psećih šapa stari oko 4.000 godina, izjavio je turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoj.
Otkriven prvi vodozemac koji nije izlazio iz vode: Živeo pre 237 miliona godina
28.10.2026.•
0
Naučnici su otkrili fosile vodozemca koji je pre oko 237 miliona godina živeo isključivo u moru, što predstavlja prvi poznati dokaz o postojanju vodozemca prilagođenog životu u potpuno slanoj vodi, prenosi Rojters.
VIDEO: Medvedica Oso osvojila nagradu "Mama medvedica"
28.10.2026.•
0
Crna medvedica Oso, prepoznatljiva po karakterističnoj "mullet" frizuri, osvojila je nagradu "Mama medvedica" za 2026. godinu, koju dodeljuje američka Služba za šume.
VIDEO: Jedna vrsta zmije kotrlja se četiri puta brže nego što gmiže
26.10.2026.•
0
Sićušne zmije koje žive u jugoistočnoj Aziji razvile su neobičan način bekstva od predatora.
Pronađen otrovni primat za kog se strahovalo da je izumro pre skoro jedan vek
26.10.2026.•
0
Spori loris sa ostrva Bangka, jedan od najneobičnijih primata na svetu, ponovo je otkriven u Indoneziji nakon što gotovo čitav vek nije bio naučno dokumentovan.
Orangutani više vole hranu koju povezuju sa smehom
26.10.2026.•
0
Orangutani radije biraju hranu koju povezuju sa zvucima smeha drugih pripadnika svoje vrste.
Maženje psa može da nas zaštiti od stresa koji tek dolazi
26.10.2026.•
1
Maženje psa ne samo da može da poboljša raspoloženje već bi moglo i da ublaži reakciju organizma na stresne situacije koje tek predstoje.
Tramp dozvolio da se medvedi love uz pomoć slanine i krofni
26.10.2026.•
1
Nova pravila administracije američkog predsednika Donalda Trampa omogućavaju lovcima da na saveznim zemljištima na Aljasci koriste slaninu, krofne, ostatke mesa i drugu ljudsku hranu kao mamac za privlačenje medveda.
Arheolozi u Peruu otkrili mumificiranog psa bez dlake starog 1.200 godina
25.10.2026.•
0
Arheolozi su u Peruu pronašli izuzetno dobro očuvane ostatke pasa bez dlake, stare više od 1.200 godina.
Policijski psi pobegli iz kuće trenera u Britaniji i ujeli ljude na ulici
25.10.2026.•
0
Dve osobe su povređene nakon što su policijski psi pobegli sa imanja svog trenera u Lesterširu, u Velikoj Britaniji, a policijske snage su potvrdile da je istraga u toku.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar