VIDEO: Jedna vrsta zmije kotrlja se četiri puta brže nego što gmiže
Sićušne zmije koje žive u jugoistočnoj Aziji razvile su neobičan način bekstva od predatora.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Umesto da se kreću uobičajenim vijuganjem tela, patuljaste trščane zmije mogu velikom brzinom da se kotrljaju po zemlji, dostižući brzinu čak četiri puta veću od one kojom inače gmižu.
Naučnici su sada otkrili kako ovi mali gmizavci uspevaju da izvedu tako neobičan podvig, iako nemaju fizičke strukture koje bi im omogućile rotaciju poput točka, piše Science Daily.
Kako zmije uspevaju da se kotrljaju?
Patuljaste trščane zmije iz roda Pseudorabdion spadaju među retke životinje za koje je poznato da namerno koriste kotrljanje kako bi pobegle od opasnosti.
Ovakav način kretanja predstavlja veliki izazov jer životinje, za razliku od točkova, nemaju osovinu koja bi omogućila rotaciju tela bez istovremenog okretanja glave.
Ako bi se celo telo okretalo zajedno, životinja bi teško održavala ravnotežu, kontrolisala pravac i koristila svoja čula.
Da bi otkrili kako zmije prevazilaze ovaj problem, istraživači su ih snimali iz više uglova i detaljno analizirali njihove pokrete. Rezultati su pokazali da tokom kotrljanja dostižu brzinu od 1,72 do 3,69 metara u sekundi, što je približno četiri puta brže od njihovog uobičajenog vijugavog kretanja.
Uprkos velikoj brzini, zmije su uspevale da prate stazu široku svega 20 centimetara, što pokazuje da njihovo kretanje nije nekontrolisano prevrtanje.
Glava ostaje stabilna dok se telo okreće
Analiza snimaka otkrila je da se zmije ne kotrljaju tako što istovremeno okreću celo telo. Umesto toga, naizmenično se oslanjaju na jednu pa na drugu stranu tela, dok zakrivljenim delom tela izvode pokret naniže, pored glave.
Ovaj pokret, koji su istraživači nazvali "zamah", smenjuje se sleva nadesno i zdesna nalevo, omogućavajući neprekidno napredovanje.
Najzanimljivije otkriće bilo je da glava zmije ostaje gotovo nepomična u odnosu na pravac kretanja, dok se zadnji delovi tela brzo okreću. Zmije pritom održavaju približno istu visinu glave iznad tla, naročito pri većim brzinama, kada je drže blago podignutom i svode njeno pomeranje gore-dole na minimum.
Naučnici smatraju da im ovakva stabilizacija omogućava da zadrže kontrolu nad pravcem i efikasno izbegnu opasnost.
Šta ovo otkriće govori o evoluciji?
Istraživanje pokazuje da životinje mogu da razviju načine kretanja koji na prvi pogled deluju nemoguće s obzirom na njihovu anatomiju.
Patuljaste trščane zmije praktično koriste različite delove tela za različite zadatke: zadnji deo obezbeđuje rotaciju i brzinu, dok glava ostaje stabilna radi kontrole kretanja.
Prema istraživačima, ovo otkriće pokazuje da fizička građa životinje ne određuje u potpunosti njene sposobnosti.
Precizna koordinacija mišića i specifični obrasci ponašanja mogu da omoguće izuzetne načine kretanja, čak i bez anatomskih struktura koje bi se naizgled smatrale neophodnim.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Pronađen otrovni primat za kog se strahovalo da je izumro pre skoro jedan vek
26.10.2026.•
0
Spori loris sa ostrva Bangka, jedan od najneobičnijih primata na svetu, ponovo je otkriven u Indoneziji nakon što gotovo čitav vek nije bio naučno dokumentovan.
Orangutani više vole hranu koju povezuju sa smehom
26.10.2026.•
0
Orangutani radije biraju hranu koju povezuju sa zvucima smeha drugih pripadnika svoje vrste.
Maženje psa može da nas zaštiti od stresa koji tek dolazi
26.10.2026.•
1
Maženje psa ne samo da može da poboljša raspoloženje već bi moglo i da ublaži reakciju organizma na stresne situacije koje tek predstoje.
Tramp dozvolio da se medvedi love uz pomoć slanine i krofni
26.10.2026.•
1
Nova pravila administracije američkog predsednika Donalda Trampa omogućavaju lovcima da na saveznim zemljištima na Aljasci koriste slaninu, krofne, ostatke mesa i drugu ljudsku hranu kao mamac za privlačenje medveda.
Arheolozi u Peruu otkrili mumificiranog psa bez dlake starog 1.200 godina
25.10.2026.•
0
Arheolozi su u Peruu pronašli izuzetno dobro očuvane ostatke pasa bez dlake, stare više od 1.200 godina.
Policijski psi pobegli iz kuće trenera u Britaniji i ujeli ljude na ulici
25.10.2026.•
0
Dve osobe su povređene nakon što su policijski psi pobegli sa imanja svog trenera u Lesterširu, u Velikoj Britaniji, a policijske snage su potvrdile da je istraga u toku.
VIDEO: Više od 50 mladunaca sibirskog tigra rođeno u najvećem centru za uzgoj na svetu
25.10.2026.•
0
Više od 50 mladunaca sibirskog tigra došlo je na svet od početka prolećne sezone parenja u Centru za uzgoj mačaka Hengdaohezi u severoistočnoj kineskoj provinciji Hejlongđang.
Medonosne pčele maltretiraju druge oprašivače i otimaju im hranu
25.10.2026.•
0
Medonosne pčele često koriste agresiju kako bi oterale druge insekte sa cvetova i obezbedile sebi pristup hrani, pokazalo je novo istraživanje britanskih naučnika.
VIDEO: Redak ružičasti delfin primećen kod obale Omana
25.10.2026.•
0
Neobičan ružičasti delfin primećen je u vodama kod plaže Kantab, nedaleko od Maskata, glavnog grada Omana.
VIDEO: Ekspedicija otkrila morsku zvezdu nalik Patriku iz Sunđer Boba i još 57 novih vrsta
25.10.2026.•
0
Morska zvezda koja neobično podseća na Patrika iz crtanog filma "Sunđer Bob Kockalone" privukla je veliku pažnju tokom prošlogodišnje podvodne ekspedicije kod obale Argentine.
Otkrivena neobična hormonska povezanost između mačaka i njihovih vlasnika
25.10.2026.•
1
Mačke i njihovi vlasnici mogli bi da budu povezani i na hormonskom nivou, pokazalo je novo istraživanje japanskih naučnika.
Da bi se zaštitilo drveće: Vlasnici pasa u Beču pozvani da nose flašicu vode kada šetaju ljubimce
25.10.2026.•
1
Jedna bečka četvrt pokrenula je kampanju kojom poziva vlasnike pasa da tokom šetnje nose flašicu vode i njome ispiraju mesta na kojima su njihovi ljubimci mokrili.
VIDEO: Finski javni servis uživo prenosi prve dane štenaca, milioni ljudi prate
25.10.2026.•
0
Finski javni servis Ile (Yle) privukao je milione gledalaca neobičnim programom "Pentulive", odnosno "Štenci uživo".
VIDEO: Ajkula vraćena u more kod Južne Koreje iz trećeg pokušaja
22.10.2026.•
0
Ajkula koja je više od mesec dana provela u kanalu u južnokorejskom lučkom gradu Busanu vraćena je u otvoreno more, nakon dva neuspešna pokušaja spasavanja.
Naučnici korak bliže otkrivanju tajne razmnožavanja dinosaurusa
21.10.2026.•
0
Naučnici i dalje pokušavaju da utvrde kako su se dinosaurusi parili i razmnožavali, a fosilni ostaci, tragovi u stenama i povrede na kostima pružaju nove naznake o njihovom reproduktivnom ponašanju.
Nepoznata vrsta drevnog jaka otkrivena u Sibiru
21.10.2026.•
0
Naučnici su u Denisovoj pećini na planini Altaj u južnom delu Sibira otkrili ranije nepoznatu vrstu drevnog jaka, koja je živela na istom području kao denisovci i neandertalci.
Dabrovi u SAD spasavaju imanja od suše
20.10.2026.•
0
Na porodičnom ranču Džeksona Remzija malo šta ukazuje da je Vajoming imao rekordno vruće leto, i to posle zime s najviše snega dosad, koji se naglo otopio.
VIDEO Džinovska "fantomska" meduza snimljena sa neobičnom pratnjom: Ribe je koriste kao pokretno sklonište
20.10.2026.•
0
Tokom istraživanja dubokih voda kod obale Argentine, naučnici su zabeležili redak prizor - džinovsku fantomsku meduzu (Stygiomedusa gigantea) koju je pratilo čitavo jato mladih riba.
VIDEO Održana trka "kobasičica" u Minhenu: Jazavičarka Bazuka među pobednicima
19.10.2026.•
1
Luitpold je četvrti put zaredom osvojio prvu nagradu u kategoriji pasa težih od osam kilograma na trci jazavičara u Minhenu.
VIDEO: Pčelinja žaoka nastavlja da ubrizgava otrov čak i nakon što se odvoji od njenog tela
18.10.2026.•
1
Naučnici su prvi put detaljno snimili kako funkcioniše pčelinja žaoka nakon što se odvoji od tela pčele, otkrivši složen mehanizam koji omogućava neprekidno ubrizgavanje otrova čak i kada žaoka više nije deo pčele.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar