Dve vrane prošle psihološki test: Odluke donosile dvostruko brže od ljudi i majmuna

Dve vrane pokazale su bolje rezultate od ljudi i majmuna na klasičnom psihološkom testu koji ispituje kako mozak donosi odluke na osnovu vizuelnih informacija.
Dve vrane prošle psihološki test: Odluke donosile dvostruko brže od ljudi i majmuna
Foto: Pixabay
Ptice iz porodice vrana, kojoj pripadaju i gavrani, gačci, čavke i šojke, već su u ranijim istraživanjima pokazale izuzetne mentalne sposobnosti. Novokaledonske vrane, na primer, umeju da prave složene alate i planiraju nekoliko koraka unapred, dok pojedine vrste šojki imaju pamćenje slično ljudskom epizodičkom pamćenju, prenosi ScienceAlert.
 
Sada su neurobiolozi Filip Šmidbauer i Andreas Nider sa Univerziteta u Tibingenu u Nemačkoj ispitali sposobnost donošenja odluka kod sivih vrana (Corvus corone). Rezultati su objavljeni u naučnom časopisu "Science".
Istraživači su želeli da otkriju kako ove ptice postižu tako izuzetne rezultate iako se njihov mozak značajno razlikuje od ljudskog.
 
Za razliku od sisara, ptice nemaju slojevitu moždanu koru. Njihov mozak je manji, ali sadrži veoma gusto raspoređene neurone, što omogućava brzu obradu informacija. Mozak ptica iz porodice vrana ima čak dvostruko više neurona od mozga primata iste mase.
Kako je izgledao eksperiment?
 
U istraživanju su učestvovala dva odrasla mužjaka vrane. Svaka ptica postavljena je ispred ekrana osetljivog na dodir, na kojem su se pojavljivale brojne tačke. Deo tačaka kretao se ulevo ili udesno, a vrane su morale da prepoznaju smer kretanja i kljunom dodirnu odgovarajuću stranu ekrana.
 
Za svaki tačan odgovor dobijale su larvu brašnara kao nagradu.
 
Pre početka eksperimenta obe vrane prošle su više od 100 trening-sesija kako bi potpuno savladale zadatak. Nisu bile primorane da odgovaraju što brže, već su mogle da donesu odluku kada budu sigurne u svoj izbor.
 
Rezultati su iznenadili istraživače.
 
Vrane su odluke donosile u proseku za samo 235 milisekundi, što je približno dvostruko brže nego kod ljudi i majmuna koji su ranije rešavali isti zadatak. Pritom, veća brzina nije uticala na tačnost odgovora.
 
Šta se dešavalo u njihovom mozgu?
 
Naučnici su zatim ugradili elektrode u deo mozga vrana koji učestvuje u obradi vizuelnih informacija i donošenju odluka.
 
Tokom ponovljenog testa pratili su aktivnost 248 pojedinačnih neurona.
Otkrili su da neuroni počinju da šalju signale povezane sa predstojećom odlukom samo 70 milisekundi nakon što tačke počnu da se kreću, odnosno oko 170 milisekundi pre nego što vrana kljunom označi odgovor.
 
Prema istraživačima, ovi rezultati pokazuju da mozak vrana može da obrađuje informacije na način sličan mozgu primata, ali znatno brže, uprkos drugačijoj građi.
 
Jedno od mogućih objašnjenja leži u evoluciji. Ptice se u velikoj meri oslanjaju na vid kako bi izvodile brze i precizne manevre tokom leta i pronalazile hranu.
 
Ipak, naučnici naglašavaju da su u istraživanju učestvovale samo dve vrane, pa je potrebno dodatno ispitivanje kako bi se utvrdilo da li se rezultati mogu primeniti na ovu vrstu u celini.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Science".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

U Srbiji sve više medveda, vukova i risova

Broj medveda i vukova u Srbiji porastao je u odnosu na 2023. godinu, a lov je zabeležio blagi pad, navodi se u Biltenu šumarstva u Republici Srbiji za 2025. koji je objavio Republički zavod za statistiku.