Džinovska ptica proglašena izumrlom pre 150 godina zapravo nikada nije nestala
Džinovska vrsta ždrala, za koju su naučnici više od 150 godina verovali da je izumrla, možda zapravo nikada nije nestala.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Novo istraživanje drevne DNK pokazalo je da je najverovatnije reč o krupnijim precima današnjeg običnog ždrala (Grus grus).
Francuski biolog Alfons Miln-Edvards je 1870. godine proučavao izuzetno veliku kost noge ždrala pronađenu u pećini na jugu Francuske.
Kost, koja je poticala iz kasnog pleistocena, bila je znatno šira od kostiju savremenih ždralova, pa je naučnik zaključio da pripada posebnoj, izumrloj vrsti džinovske ptice koja je živela krajem poslednjeg ledenog doba.
Nazvao ju je Grus primigenia.
Međutim, nova analiza drevne DNK sugeriše da ta vrsta zapravo nikada nije izumrla, već da su ždralovi tokom vremena jednostavno postali manji.
"Prethodna istraživanja koristila su isključivo veličinu i oblik kostiju kako bi pokušala da razumeju ove velike ptice. Upotreba DNK analize omogućila nam je da dobijemo precizniju sliku o tome šta te kosti zapravo predstavljaju", objasnio je paleoekolog Džon Stjuart sa Univerziteta Bornmut u Engleskoj, prenosi ScienceAlert.
DNK analiza otkrila grešku staru 150 godina
Istraživači su analizirali 18 drevnih kostiju ždralova pronađenih u Engleskoj, Velsu, Francuskoj, Nemačkoj i na Balearskim ostrvima.
Među njima su bili primerci običnog ždrala različitih veličina, kao i nekoliko kostiju koje su ranije pripisivane izumrloj vrsti Grus primigenia.
Naučnici su iz unutrašnjosti kostiju uzimali male količine praha, iz kojeg su zatim izdvajali i analizirali drevnu DNK.
Rezultati nisu pokazali jasne genetske razlike između ispitanih primeraka. Uprkos razlikama u veličini, svi su pripadali vrsti Grus grus.
Ipak, istraživači nisu mogli da analiziraju originalnu kost koju je proučavao Miln-Edvards, jer se čuva u Nacionalnom prirodnjačkom muzeju u Parizu i smatra se previše dragocenom za uzimanje uzorka bušenjem.
Zbog toga ostaje mala mogućnost da je Grus primigenia ipak bila zasebna vrsta, mada naučnici smatraju da je to malo verovatno.
"Sumnjali smo da ovi veliki ždralovi nisu izumrli, već da predstavljaju krupnije primerke savremenog evropskog običnog ždrala", rekao je Stjuart.
On je dodao da su mužjaci ždralova prirodno krupniji od ženki, što je možda doprinelo ranijim pretpostavkama da su postojale dve različite vrste.
Zašto su ždralovi postali manji?
Novo otkriće otvorilo je pitanje zašto su obični ždralovi nakon 11. veka postepeno počeli da se smanjuju.
Istraživači pretpostavljaju da bi uzroci mogli da budu klimatske promene ili promene u načinu na koji ljudi koriste zemljište, uključujući isušivanje močvara.
Međutim, naglašavaju da za sada nema dovoljno dokaza da bi se bilo koje od tih objašnjenja potvrdilo.
Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu "Royal Society Open Science".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
VIDEO Rim pod najezdom čvoraka: Građani se kišobranima brane od ptičjeg izmeta
15.11.2026.•
0
Naoružani kišobranima i hodajući ubrzanim korakom, stanovnici jednog rimskog naselja pokušavaju da izbegnu kišu ptičjeg izmeta.
Koje životinje čovek može da prestigne, a od kojih nema šanse da pobegne?
15.11.2026.•
0
Da li biste mogli da pobedite medveda, konja ili nosoroga u trci? Naučna istraživanja pokazuju da odgovori nisu uvek onakvi kakve bismo očekivali.
I kućni ljubimci mogu da obole od demencije: Četiri načina da im pomognete
15.11.2026.•
0
Psi i mačke, baš kao i ljudi, mogu razviti oblik demencije poznat kao sindrom kognitivne disfunkcije (CDS).
Ženka grizlija i tri mladunca usmrtili majku i ćerku u Kanadi, pa i sami ubijeni
15.11.2026.•
3
Ženka grizlija i njena tri jednogodišnja mladunca odgovorni su za smrt majke i njene ćerke u napadu u zapadnoj Kanadi, što je potvrđeno DNK analizom.
Zašto mačke predu?
15.11.2026.•
0
Predenje je jedno od najprepoznatljivijih ponašanja mačaka, ali naučnici još nisu u potpunosti razjasnili sve njegove funkcije.
U Sloveniji medved napao i povredio čoveka dok je šetao psa
15.11.2026.•
0
U šumi u blizini grada Trebnja, na jugoistoku Slovenije, medved je napao muškarca koji je šetao psa, saopštilo je Ministarstvo životne sredine.
Pijani rakun pomogao azilu da prikupi 290.000 dolara
15.11.2026.•
0
Rakun koji je prošle godine provalio u prodavnicu alkoholnih pića u američkoj saveznoj državi Virdžiniji, popio alkohol iz više flaša i zaspao pored toaleta, pomogao je lokalnom azilu za životinje.
Uginuo Penalito - pas koji je 12 godina bio verni pratilac sudija, advokata i posetilaca u sudovima
15.11.2026.•
1
Penalito, pas koji je više od 12 godina bio verni pratilac sudija, advokata, zaposlenih i posetilaca u sudovima kolumbijskog grada Zipakire, uginuo je nakon zdravstvenih komplikacija.
Vaša mačka vas ne mrzi, možda je samo stidljiva: Naučnici otkrili četiri tipa ličnosti
09.11.2026.•
0
Ako ste ikada pomislili da vas vaša mačka potajno mrzi, naučnici imaju utešne vesti - možda je samo stidljiva.
Misteriozna jata džinovskih somova snimljena u Bodenskom jezeru
09.11.2026.•
0
Jedan ribolovac snimio je u Bodenskom jezeru grupu somova, čije neobično ponašanje je zbunilo naučnike, budući da se ove ribe, koje su inače poznate kao samotnjaci, okupljaju u velike grupe.
VIDEO: U Peruu zaplenjeno više od 3.000 tarantula krijumčarenih u prljavim čarapama
08.11.2026.•
0
Više od 3.000 tarantula zaplenjeno je na aerodromu u Limi, nakon što su pronađene u prljavim čarapama u tri kofera na putu za Nemačku, saopštile su peruanske vlasti.
Epidemija antraksa ubija nilske konje u Nacionalnom parku u Kongu
08.11.2026.•
0
Dok se Demokratska Republika Kongo bori sa najsmrtonosnijom epidemijom ebole u svojoj istoriji, druga bolest odnosi veliki broj životinjskih života u Nacionalnom parku Virunga, na istoku zemlje.
Psi mogu da nanjuše epileptični napad čak i kod potpuno nepoznate osobe
08.11.2026.•
0
Epileptični napadi su nepredvidivi i teško ih je otkriti, a ponekad čak ni osoba koja ih doživi nije svesna da se napad dogodio.
Plavi kitovi nestali kod Galapagosa: Naučnici sumnjaju da je uzrok El Ninjo
08.11.2026.•
0
Tokom devet meseci naučna ekspedicija tragala je za plavim kitovima u vodama oko Galapagoških ostrva, ali nije pronašla nijednog.
Otkrivena neobična seksualna veza između bika Ahila i mužjaka magarca Patrokla
08.11.2026.•
2
Naučnici su tokom terenskog istraživanja u Etiopiji slučajno otkrili neobičnu seksualnu vezu između bika i mužjaka magarca, koja je, prema njihovim zapažanjima, prevazilazila same seksualne odnose.
VIDEO: Džinovske pande iz Kine prvi put predstavljene javnosti u zoo-vrtu u Atlanti
08.11.2026.•
0
Džinovske pande Ping Ping i Fu Šuang prvi put su predstavljene javnosti u američkom zoološkom vrtu u glavnom gradu američke savezne države Džordžije, Atlanti, gde su oduševile posetioce.
Moljci razvili neobično oružje protiv slepih miševa: Koriste genitalije za proizvodnju ultrazvuka
08.11.2026.•
0
Neke evolutivne inovacije toliko su korisne da ih priroda razvija iznova i iznova.
VIDEO: Dabrovi se vratili u škotsko jezero Loh Nes posle 500 godina
08.11.2026.•
0
Porodica od šest dabrova puštena je u vode oko škotskog jezera Loh Nes, čime je ova životinjska vrsta vraćena u to područje prvi put posle oko 500 godina.
VIDEO: Hobotnice mogu da se provuku kroz neverovatno male otvore - naučnici su zadivljeni
08.11.2026.•
0
Hobotnice su poznate po sposobnosti da menjaju oblik tela, što im omogućava da se provlače kroz izuzetno uske procepe i pronalaze skloništa na skučenim mestima.
Beloglavi sup Zora iz Srbije uhvaćena u Siriji: Otmičari traže otkup
08.11.2026.•
4
Beloglavi sup Zora iz Srbije je tokom seobe stigla do Sirije i tamo je zarobljena, a za njeno oslobađanje "otmičari" traže novac, izjavio je Stefan Anđus iz Fondacije za zaštitu ptica grabljivica.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar