Plavi kitovi nestali kod Galapagosa: Naučnici sumnjaju da je uzrok El Ninjo

Tokom devet meseci naučna ekspedicija tragala je za plavim kitovima u vodama oko Galapagoških ostrva, ali nije pronašla nijednog.
Plavi kitovi nestali kod Galapagosa: Naučnici sumnjaju da je uzrok El Ninjo
Foto: Pixabay
Između oktobra 2025. i jula 2026. godine istraživači su pretraživali područja ekvadorskog arhipelaga u kojima su ove životinje ranije viđane, nadajući se da će im postaviti satelitske uređaje za praćenje i saznati više o njihovim migracionim rutama.
 
Njihovo odsustvo poklopilo se sa neuobičajeno toplim okeanskim uslovima tokom El Ninja. Temperatura površine mora dostizala je 28 stepeni Celzijusa, dok je na dubini od 100 metara bila i do pet stepeni viša od uobičajene.
 
Naučnici pretpostavljaju da je El Ninjo promenio područja u kojima plavi kitovi pronalaze hranu, zbog čega su se možda preselili u hladnije vode.
"Pretpostavka je da kitovi ostaju u područjima sa više hrane, dalje na jugu, u vodama sa nešto nižim temperaturama", rekla je za Live Science Danijela Alarkon, vođa ekspedicije i istraživačica na Univerzitetu San Francisko de Kito.
 
Moguće je da su kitovi otišli u vode kod Perua ili u udaljenija okeanska područja, gde ih je teško uočiti. Neuobičajeno tople vode oko Galapagosa mogle bi da predstavljaju "temperaturnu barijeru" koja ih sprečava da se hrane u ovom području.
 
Zašto je temperatura vode važna?
 
Plavi kitovi (Balaenoptera musculus) mogu dnevno da pojedu do 5.500 kilograma krila, sitnih rakova koji predstavljaju njihov glavni izvor hrane.
"To su veoma velike životinje koje moraju da se kreću prema područjima u kojima mogu da nastave da se hrane", objasnila je Alarkon.
 
Još nije jasno da li je El Ninjo izazvao nestašicu krila oko Galapagosa, ali neki posredni dokazi ukazuju na tu mogućnost.
 
Prethodne ekspedicije pokazale su da se plavi kitovi uglavnom hrane u slojevima vode temperature oko 21,7 stepeni Celzijusa. Tokom ove sezone takva temperatura zabeležena je na dubini od približno 92 metra.
 
Međutim, najveće koncentracije hlorofila, pokazatelja prisustva fitoplanktona kojim se kril hrani, zabeležene su znatno bliže površini, između 12 i 37 metara dubine. To sugeriše da je možda došlo do nepodudaranja između dubine na kojoj kitovi traže hranu i područja u kojima se ona nalazi, mada količina krila nije direktno merena.
 
"Nikada ranije nismo se susreli sa tako neobičnim uslovima", rekao je Huan Pablo Munjos, morski biolog koji je učestvovao u ekspediciji.
 
Kitovi su počeli da nestaju još 2025. godine
 
Broj opažanja plavih kitova počeo je da opada između avgusta i septembra 2025. godine, pre početka ekspedicije.
 
U maju i junu 2026. zabeležene su dve nepotvrđene prijave njihovog prisustva, ali istraživači nisu uspeli da pronađu nijednu životinju.
 
"Mislili smo da bismo, ako uložimo više napora, mogli da pronađemo neke jedinke. Međutim, tražili smo, tražili i tražili - i nismo pronašli ništa", rekla je Alarkon.
 
Za razliku od grbavih kitova, koji se na pojedinim mestima mogu videti čak i sa obale, plavi kitovi uglavnom se zadržavaju daleko od naseljenih područja, što dodatno otežava njihovo pronalaženje.
 
Slično se dogodilo i pre četiri decenije
 
Fernando Feliks, morski biolog sa Papinskog katoličkog univerziteta Ekvadora, podsetio je da su tokom snažnog El Ninja 1982-1983. godine plavi kitovi i druge vrste, uključujući velike kitove perajare i Brajdove kitove, takođe promenili migracione pravce i pomerili se prema jugu.
 
Prema njegovim rečima, kitovi mogu da prepoznaju nepovoljne uslove i usmere se ka područjima u kojima ima više hrane.
 
"Ne mislim da su kitovi uginuli. Jednostavno nisu otišli u područje Galapagosa. Otišli su negde drugde, gde su uslovi bili bolji", rekao je Feliks.
Promene temperature možda su uticale i na delfine, koji su se mogli preseliti u hladnije vode ili razdvojiti u manje grupe.
 
Kada će se plavi kitovi vratiti?
 
Posledice El Ninja verovatno će se osećati i tokom narednih meseci. Feliks upozorava da će između januara i maja 2027. godine tople vode pristizati sa severa i zapada, dodatno otežavajući uslove za morski život.
 
Ipak, stručnjaci očekuju da će se plavi kitovi, grbavi kitovi, delfini i brojne vrste riba vratiti kada se okeanski uslovi normalizuju.
 
Populacije krila mogu da se oporave za samo jedan do tri meseca nakon što hladne vode bogate hranljivim materijama ponovo počnu da izbijaju na površinu.
 
Veći broj opažanja kitova zabeležen je u godinama nakon El Ninja 2015. i 2023. godine, pa istraživači smatraju da bi 2028. mogla da bude povoljna za njihov povratak.
 
"Sistem se oporavlja", rekao je Munjos.
 
Feliks je El Ninjo uporedio sa ponovnim pokretanjem računara, jer se nakon njega ekološki procesi postepeno obnavljaju.
 
"Mogu da garantujem da će u ovo doba 2028. godine ovde biti veliki broj plavih kitova", zaključio je.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Brazil zaplenio 17 tona peraja ajkula

Brazilske vlasti zaplenile su više od 17 tona peraja ajkula namenjenih izvozu u Maleziju, a procenjuje se da je za ovu pošiljku ubijeno oko 5.700 ajkula.

U Srbiji sve više medveda, vukova i risova

Broj medveda i vukova u Srbiji porastao je u odnosu na 2023. godinu, a lov je zabeležio blagi pad, navodi se u Biltenu šumarstva u Republici Srbiji za 2025. koji je objavio Republički zavod za statistiku.