Kako lakše prebroditi odlazak u penziju?
Penzionisanje nije izuzetak. Odlazak u penziju predstavlja krupnu prekretnicu i svojevrsno raskršće u životu. Čekamo ga sa nestrpljenjem, ali često i sa nejasnim životnim planovima.
Penzionisanje za većinu ljudi je vreme velikih promena i često najdubljih kriza. Promene zahvataju različite sfere života, dolazi do menjanja navika, menjanja socijalne sredine i pogoršanja materijalnih uslova. Posle nekoliko decenija rada, kada je osoba provodila trećinu svog vremena u radu, dolazi do naglog prekida rada. Poznato je da se u vezi sa penzionisanjem otvaraju mnoga pitanja koja su dobrim delom psihološke prirode: krizna stanja, depresije, postpenzioni sindrom i slično. Ako se za odlazak u penziju ne izvrše adekvatne pripreme i ako se penzionerski život ne kompenzuje nekim drugim aktivnostima, dolazi do određenog stepena pogoršanja i fizičkog i mentalnog zdravlja – psihološki "lapot", odnosno socijalna smrt. Penzioner mora da promeni svoj način života i navike i da ispuni vreme koje je provodio u radu novim aktivnostima.
Sa penzionisanjem menja se socijalna sredina, socijalne potrebe, potrebe za druženjem i kontaktima koje su jednim delom bile zadovoljene na poslu. Kada ode u penziju čovek se oseća usamljeno, napušteno i odbačeno u najboljem slučaju to je samo u period prilagođavanja na novi status.
Druga važna činjenica je da sa jedne strane penzionisanjem dolazi do pogoršanja materijalnih uslova, a sa druge da mi nemamo jasnu sliku i podatke koliko je sredstava potrebno za zadovoljenje osnovnih potreba za život penzionera. To ne uključuje samo hranu i stan, već i odeću, zdravstvenu zaštitu (koliko koštaju usluge zdravstvene zaštite, participacija, lekovi, pelene za odrasle), transport, sigurnost, fizički komfor, zabavu i rekreaciju. Sa smanjenjem prihoda mnogi smanjuju izdatke, iako sa starenjem dolazi do njihovog uvećanja. Finansijka sigurnost je važna za samopoštovanje i dobrobit.
Penzionisanje donosi i pad društvenog ugleda. Podaci pokazuju da su i sami penzioneri manje zadovoljni sobom nego njihovi vršnjaci koji rade.
Sa penzionisanjem menja se na neki način i Vaš identitet: više niste osoba čije je ime ispisano na vizit karti, niti ste više osoba čiji je potpis ispod e-maila. Morate misliti i prilagoditi se novom identitetu.
Penzionisanje znači i prilagođavanje na porodicu, decu prijatelje, jer se sa penzionisanjem menja i dinamika porodičnog života, menja se odnos sa partnerom. Važno je spomenuti još jednu činjenicu koja stresno utiče na pojedince, a to je odlazak u prinudnu penziju, jer najčešće njega osoba doživljava kao nesreću.
Bilo bi lepo da svako ko se sprema za ovaj važan korak u svom životu na jednostavan način dobije od svog poslodavca neophodne informacije o socijalnim, materijalnim, zdravstvenim, psihološkim, porodičnim, stambenim i drugim promenama do kojih najčešće dolazi u životu svakog budućeg penzionera i za koje se treba blagovremeno pripremiti. Na žalost, na našim prostorima ovakvi programi su retki. Budući penzioneri su i dalje prepušteni sami sebi i svako se za sebe priprema, ili bolje reći, pribojava odlaska u penziju.
U mnogim razvijenim zemljama postoje organizovane pripreme ljudi za odlazak u penziju, pri čemu se budući penzioneri uče veštinama kako reorganizovati svoje aktivnosti. Pruža se pomoć budućim penzionerima i nudi im se mogućnost da otkriju i povećaju svoje lične potencijale za aktivnost i život posle rada sa punim radnim vremenom. Prvo, treba im pomoći i olakšati pravno i finansijsko planiranje budućnosti, zatim, poboljšati planiranje u oblasti zdravlja i socijalnog statusa. Treba uključiti osobe pred penzionisanjem u nova učenja, edukacije i aktivnosti od kojih će imati koristi i, na kraju – pomoći im da se pravovremeno prilagode novim ulogama i statusu u porodici i zajednici. Smisao ovakvih obuka je da osobe ostanu i dalje aktivne u skladu sa svojim interesovanjima, a ne da se prepuste osećanju beskorisnosti i bespomoćnosti. Mnogo je lakše onima koji su imali neke hobije, pa posle penzionisanja imaju čime da se bave.
Preporuke budućim penzionerima, koje će im biti od velike koristi, pročitajte na sajtu Danasa.
Komentari 3
Terješkova
Remzi Zecirovic
Zivan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar