Ni po čemu naročito upadljivo, reklo bi se, sve dok ne shvatite da tu živi više stogodišnjaka na broj stanovnika nego igde u svetu.
Čak se i jedan od trgova zove Piazza Longevità, Trg dugovečnosti. Sada je u selu devetoro stogodišnjaka na 1.780 stanovnika, što im priznaje i Ginisova knjiga rekorda.
Najmlađa stogodišnjakinja u Perdasdefoguu je Anucjata Stori, koja je trocifreni rođendan proslavila u avgustu. Za sebe kaže da je "zdrava kao dren". Živahna i vesela, Anucjata ne pije nikakve ekove i kuva minestrone s domaćim fregulama, sardinijskim testom.
Da li je hrana tajna dugovečnosti meštana? Pjetro Mereu, reditelj dokumentarca "Klub stogodišnjaka", kaže da su ljudi na istoku Sardinije teško živeli, ali s mnogo manje stresa nego danas. Oni prate ritam prirode umesto da stalno brinu o telefonima i mejlovima.
Antonio Brundu potvrđuje da je zemljoradnja oduvek tu bila glavno zanimanje.
"Ljudi su uvek radili na svežem vazduhu", kaže Burdu koji je sa 104 godine najstariji u selu. Njegova koža i dalje je zategnuta i blago osunčana i samo mu manjak prednjih zuba ukazuje na godine.
Salvatore Mura, istoričar i opštinski većnik, kaže da nekoliko faktora može objasniti dugovečnost meštana. Jedno je genetika. Uz to, jedu hranu koja je uzgojena "na udaljenosti od nula metara", odnosno u njihovim baštama.
Važno je i društvo.
"Sve do poslednjeg dana okruženi su članovima porodice. I to ih čini fizički i mentalno zdravim."
Svačiji stoti rođendan selo slavi zajednički. Ove godine ih više neće biti, ali moglo bi da ih bude sledeće.
Konobar Masimo, koji poslužuje goste na središnjem trgu, tvrdi da je "jednostavno sardinijski način života" zaslužan za dug život.
"Ovde ne piju lekove, jedu zdravo i žive mirno."
Svoje zaključke o sardinijskoj dugovečnosti pokušaće da naprave i naučnici. Univerzitet "Sassari" planira da sekvencionira 13.000 DNK uzoraka iz pokrajine Oligastre, objavila je nedavno Ansa.
"Nadamo se da ćemo pokazati da ljudi na Sardiniji dobro žive, a bio bi to i način da 'izreklamiramo' naš kraj", rekao je zamenik rektora Gavino Marioti.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ateroskleroza, nakupljanje masnih naslaga u arterijama koje ograničavaju protok krvi, odgovorna je za većinu srčanih i moždanih udara, ali se često razvija polako i bez simptoma.
Britanski poslanici nisu usvojili zakon kojim bi neizlečivo bolesnim odraslim osobama u Engleskoj i Velsu bilo omogućeno da, pod određenim uslovima, izaberu potpomognutu smrt, odnosno eutanaziju.
Oko 1.000 pacijenata sa karcinomom pluća u Srbiji od 1. oktobra dobiće novu mogućnost lečenja koja može da im produži život i pomogne da bolest duže bude pod kontrolom.
U okviru novog dela Univerzitetskog kliničkog centra Srbije u Beogradu danas je počeo da radi prvi Centar za multiplu sklerozu i srodne bolesti, koji obolelima pruža multidisciplinarni pristup lečenju na jednom mestu.
Bangladeš je pogođen epidemijom malih boginja koja je odnela skoro 1.000 života, a situaciju otežava nedostatak vakcina i prenatrpanost bolnica, objavio je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar