Istraživanje: Omega 3 kiseline smanjuju agresiju za 28 odsto a mogu da umanje i rizik od šizofrenije
Prošlogodišnje istraživanje sugeriše da omega 3 kiseline takođe mogu da smanje agresiju a naučnici ih povezuju i sa smanjenjem rizika od šizofrenije.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Omega-3 masne kiseline, koje su dostupne kao suplementi u obliku kapsula ribljeg ulja, već su poznate po svojim blagodetima za mentalno i fizičko zdravlje.
Popularni suplement možda deluje na mozak više nego što se mislilo, piše Danas.
Istraživanje iz 2024. godine sugeriše da ove kiseline mogu takođe smanjiti agresiju. Iako ovo nije potpuno novo otkriće omega-3 se već povezuje sa smanjenjem rizika od šizofrenije i smatra se da manjak nutritivnih sastojaka može doprineti agresivnom i antisocijalnom ponašanja.
Naučnici sada potvrđuju da ono što jedemo zaista može uticati na hemiju našeg mozga.
Agresija smanjena do 28%
Tim istraživača sa Univerziteta u Pensilvaniji analizirao je rezultate manjih studija koje su ispitivale uticaj omega-3 na agresiju.
Njihova meta-analiza obuhvatila je 29 kontrolisanih istraživanja sa ukupno 3.918 učesnika. Rezultati su pokazali skroman, ali očigledan kratkoročni efekat, sa smanjenjem agresivnog ponašanja do 28% u različitim varijablama (poput starosti, pola, medicinskih dijagnoza, trajanja tretmana i doza).
Neurokriminolog Adrijan Rejn, autor studije, smatra da je vreme da se omega-3 suplementacija primeni kao preventivna metoda za smanjenje agresije u različitim okruženjima, bilo da se radi o zajednici, klinici ili čak sistemu krivičnog pravosuđa.
Istraživanja koja su uključena u ovu meta-analizu sprovedena su između 1996. i 2024. godine, a prosečan period trajanja studija bio je 16 nedelja. Učesnici su bili raznoliki, uključujući decu mlađu od 16 godina, ali i starije osobe između 50 i 60 godina.
Osim toga, smanjenje agresije obuhvatilo je i reaktivnu agresiju (odgovor na provokaciju) i proaktivnu agresiju (planirano ponašanje), što je do ove studije bilo nesigurno. Kako izveštava Science Alert, istraživači su sada utvrdili da omega-3 može imati uticaj na oba tipa agresije.
Riblja ishrana može da pomogne kod dečje agresije
Iako će biti potrebna dalja istraživanja kako bi se u potpunosti razjasnio ovaj odnos, rezultati doprinose boljem razumevanju kako omega-3 masne kiseline mogu koristiti mozgu.
"Roditelji koji se bore sa agresivnim ponašanjem svog deteta treba da znaju da, pored bilo kog tretmana koji koriste, dodatak ribe u ishranu može imati pozitivan efekat", izjavio je Rejn.
Stručnjaci smatraju da omega-3 može smanjiti upalu i podržati ključne moždane procese, što može doprineti boljoj regulaciji agresivnog ponašanja. Iako još ima mnogo neodgovorenih pitanja, istraživači veruju da postoji dovoljno dokaza da bi trebalo nastaviti sa daljim ispitivanjima.
"Omega-3 nije čarobni lek koji će u potpunosti eliminisati nasilje u društvu, Ali može li pomoći? Na osnovu naših nalaza, čvrsto verujemo da može, i smatramo da bi trebalo da počnemo da primenjujemo ovo novo znanje", kaže Rejn.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Aggression and Violent Behavior.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Za nedelju dana zabeleženo skoro 6.800 slučajeva oboljenja sličnih gripu
15.03.2026.•
0
U Srbiji je od 2. do 8. marta zabeleženo 6.759 slučajeva oboljenja sličnih gripu, što je nešto manje u poređenju sa prethodnom nedeljom, objavio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Namirnice koje vas goje, a da toga možda niste svesni
15.03.2026.•
2
Gojenje često nije rezultat jedne nezdrave namirnice, već kombinacije svakodnevnih izbora i navika.
Skidate li onaj beli sloj pomorandže? Možda ne bi trebalo
15.03.2026.•
1
Kada jedu pomorandžu, mnogi ljudi uklanjaju beli, vlaknasti sloj, koji se zove i srž ili medula, često zbog njegovog gorkog ukusa, teksture ili jednostavno zbog izgleda.
Koliko sna nam je potrebno? Zavisi od godina i drugih faktora
15.03.2026.•
0
San je jedan od ključnih stubova zdravlja, ali potreba za snom menja se tokom života.
Javorov sirup ili šećer: Šta je zdravije?
15.03.2026.•
2
Javorov sirup se često smatra zdravijom alternativom belom rafinisanom šećeru jer je minimalno prerađen.
Genetika i zdravlje: Koja stanja možete naslediti od roditelja?
14.03.2026.•
1
Iako su brojna zdravstvena stanja posledica načina života ili jednostavno loše sreće, genetika igra ključnu ulogu u sklonosti određenim bolestima.
Kako pravilna ishrana može pomoći u borbi protiv prolećnog umora?
13.03.2026.•
0
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u proleće uobičajeno da ljudi osećaju manjak energije, jer je organizmu potrebno vreme da se prilagodi na duže dane i više sunčeve svetlosti.
Psiholozi i psihoterapeuti: U čemu je problem?
13.03.2026.•
4
Već godinu dana vodi se rasprava između Saveza društava psihoterapeuta Srbije i Društva psihologa Srbije.
Često dišemo kroz samo jednu nozdrvu - evo zašto
13.03.2026.•
1
Jedna od najneugodnijih stvari kod bolesti ili sezonskih alergija jeste to što nam se nos začepi.
Srpska naučnica dobitnica je regionalne nagrade u oblasti medicine: Tableta namenjena bebama
13.03.2026.•
2
Srpska naučnica Milica Bajčetić dobitnica je regionalne nagrade u oblasti medicine "International Medis Awards for Medical Research" za prvu inovativnu tabletu namenjenu bebama.
Udruženje pacijenata: Bolest bubrega ima 700.000 ljudi u Srbiji, bitno rano otkrivanje i lečenje
12.03.2026.•
0
Hronična bolest bubrega pogađa oko deset odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji sa tim oboljenjem živi oko 700.000 građana, saopštilo je Udruženja pacijenata "Zajedno za novi život".
Fotografija vaše ruke mogla bi otkriti redak zdravstveni poremećaj
12.03.2026.•
0
Gatanje iz dlana možda ne može predvideti vašu budućnost, ali ako okrenete ruku, to bi moglo otkriti ključne informacije o tome koliko dugo biste mogli živeti.
U Srbiji počinje sprovođenje TAVI procedure kod dece o trošku RFZO
12.03.2026.•
0
Minimalno invazivna TAVI metoda zamene aortnog zaliska prvi put u Srbiji će početi da se primenjuje kod dece.
Koliko jagode zapravo imaju vitamina?
12.03.2026.•
2
Jagode su jedno od najpopularnijih prolećnih voća, a osim što su slatke i osvežavajuće, poznate su i po visokom udelu vitamina.
Šta je zdravije: Zeleni čaj ili mača?
12.03.2026.•
2
I zeleni čaj i mača su bogati izvori antioksidanata, sićušnih ali moćnih jedinjenja koja štite vaše ćelije od oštećenja izazvanih reaktivnim jedinjenjima koja se zovu slobodni radikali.
Šta se dešava sa vašim krvnim pritiskom kada smanjite unos soli
12.03.2026.•
0
Većina ljudi konzumira previše soli - oko devet grama dnevno. Smanjenje unosa soli može pomoći u snižavanju krvnog pritiska.
I previše sna može biti štetno po zdravlje
12.03.2026.•
1
Iako se stalno upozorava na opasnosti nedovoljnog sna, retko kad se govori o tome da i previše sna može biti štetno.
Savet gastroenterologa: Ovo je najbolja večera za zdravlje creva
11.03.2026.•
0
Ako želite da unapredite zdravlje creva, saveti gastroenterologa mogu biti od velike pomoći.
U koje vreme treba da prestanete da jedete pre spavanja? Evo šta kaže nauka
11.03.2026.•
2
Obično, kada stručnjaci govore o zdravijim izborima u ishrani, obično se odnose na to šta stavljate - ili ne stavljate - na svoj tanjir.
Ekstremne vrućine sada ograničavaju aktivnosti trećine ljudi na planeti
10.03.2026.•
1
Ekstremne vrućine sada utiču na jednu od tri osobe širom sveta i ograničavaju količinu vremena koju ljudi mogu bezbedno da provode u aktivnostima na otvorenom, pokazala su najnovija istraživanja.
Mart posvećen multiplom mijelomu: Važnost prve linije terapije i rane dijagnostike
10.03.2026.•
0
U Beogradu će od 13. do 14. marta, po prvi put u ovom delu Balkana, biti održan edukativni sastanak Internacionalnog društva za multipli mijelom.
Komentari 1
Kilo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar