Signal Parkinsonove bolesti možda se krije u vašoj kosi
Istraživači iz Kine pronašli su potencijalni novi biomarker Parkinsonove bolesti skriven u ljudskoj kosi.
Foto: Pixabay
Kada je tim analizirao kosu 60 pacijenata sa Parkinsonovom bolešću i uporedio rezultate sa zdravim ispitanicima iste starosne dobi, uočena je jasna razlika.
Prema radu objavljenom u inicijalnoj verziji, uzorci kose pacijenata sa Parkinsonovom bolešću pokazali su značajno niže nivoe gvožđa i bakra, uz više nivoe mangana i arsena.
Autori studije, koje je predvodio biolog Ming Li sa Univerziteta Hebej, smatraju da njihovo otkriće ima "visok dijagnostički potencijal za Parkinsonovu bolest", prenosi ScienceAlert.
Neinvazivan, ali pouzdan način za dijagnostikovanje Parkinsonove bolesti do sada je predstavljao izazov. Neki nedavni biomarkeri zasnovani na analizi krvi deluju obećavajuće, ali ljudska kosa je jedinstvena nova meta sa osobinama koje krv nema.
Poznato je da kosa akumulira teške metale iz naše ishrane ili okruženja, i za razliku od pljuvačke, znoja, krvi, urina ili stolice, može da zabeleži duži istorijski zapis o zdravlju.
Pravi uzrok Parkinsonove bolesti i dalje je misterija, ali prethodne studije povezale su bolest sa poremećajem crevnih bakterija i nezdravom ishranom, poput one bogate visoko prerađenom hranom. Dokazi takođe sugerišu da je ova neurodegenerativna bolest tesno povezana sa zagađivačima iz okruženja, poput pesticida.
Ako nešto u tim oblastima nije u redu, naša kosa bi to mogla da pokaže.
U dodatnim eksperimentima na modelima miševa, Li i kolege su takođe pronašli niže nivoe gvožđa u kosi, a ova promena bila je tesno povezana sa poremećajem funkcije creva.
Crevna barijera kod miševa sa bolešću nalik Parkinsonovoj delovala je oštećeno. Njihovi geni uključeni u apsorpciju gvožđa bili su smanjeno aktivni, dok je zabeležena povećana aktivnost gena uključenih u mikrobiološko preuzimanje gvožđa, što je verovatno dovelo do opšteg nedostatka gvožđa u organizmu.
Kod ljudi sa Parkinsonovom bolešću promene u crevnim bakterijama javljaju se godinama pre postavljanja dijagnoze. Kao i druge neurološke bolesti, Parkinsonova izgleda počiva na bliskoj komunikaciji između creva i mozga. Moguće je da je naša kosa "prisluškivala" i beležila ono što se dešava.
Nedostatak gvožđa u kosi kod pacijenata sa Parkinsonovom bolešću i kod modela miševa bio je najdoslednija i najuočljivija promena.
Istraživački tim smatra da je veza između crevnog mikrobioma i gena uključenih u metabolizam gvožđa "osnovni dokaz koncepta da su ovi sistemi povezani u kontekstu patologije slične Parkinsonovoj bolesti".
Povišeni nivoi arsena u kosi takođe zaslužuju dalja istraživanja, jer mogu biti posledica izloženosti iz okruženja. Studija je mala, ali osobe sa Parkinsonovom bolešću prijavile su da češće konzumiraju iznutrice i školjke, koje verovatnije sadrže arsen.
"Uzimajući u obzir sve ove rezultate zajedno, predlažemo da pad nivoa gvožđa u kosi može biti povezan sa gastrointestinalnom disfunkcijom kod pacijenata sa Parkinsonovom bolešću, kao što je pokazano u mnogim drugim studijama, kao i sa neravnotežom crevne mikrobiote, koja pokazuje pojačanu sposobnost preuzimanja gvožđa", zaključuju autori.
Ovi nalazi podržavaju studiju iz 2025. godine koja je pregledala dostupnu literaturu i pronašla dokaze o poremećaju regulacije gvožđa u mozgu, krvi i crevima kod pacijenata sa Parkinsonovom bolešću.
Sada su potrebna dalja istraživanja na većim grupama ispitanika kako bi se ovaj obrazac potvrdio i kako bi se ispitali mehanizmi koji povezuju nedostatak gvožđa i Parkinsonovu bolest.
Studija je objavljena u časopisu "iScience".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Studija: Mirisi, zvukovi i boje mogu da ublaže osećaj toplote
25.06.2026.•
1
Osećaj toplote u prostoru moguće je ublažiti bez korišćenja električnih sistema za hlađenje, uz dopunu zvaničnih preporuka Federalne kancelarije za javno zdravlje.
Leto, imunitet i jod: Šta treba da znamo?
25.06.2026.•
0
Leto je period odmora, putovanja, kupanja, ali i vreme kada je organizam izložen većem riziku od različitih infekcija.
Stručnjaci upozoravaju: Ekstremne vrućine pojačavaju anksioznost, agresiju i depresiju
25.06.2026.•
3
Toplotni talasi ne utiču samo na fizičko zdravlje već i na funkcionisanje mozga i emocionalnu stabilnost, upozoravaju francuski stručnjaci.
Starenje i onkološke bolesti: Zašto su prevencija, pregledi i pravilan izbor terapije važni u starijem dobu
24.06.2026.•
2
Onkološke bolesti češće se javljaju u starijem životnom dobu, jer se tokom godina u organizmu nakupljaju promene koje mogu dovesti do nastanka malignih ćelija.
Koliko vode treba piti tokom toplotnog talasa?
24.06.2026.•
3
Leto je stiglo, a sa njim i prvi ozbiljniji toplotni talasi.
Prvi put u Holandiji izvršena eutanazija teško bolesnog deteta
23.06.2026.•
3
U Holandiji je prvi put sprovedena eutanazija neizlečivo bolesnog deteta otkako su početkom 2024. godine stupila na snagu pravila koja to omogućavaju, saopštila je ministarka javnog zdravlja te zemlje Sofi Hermans.
Lekovi mogu da budu manje efikasni ako stoje na vrućini, premestite ih u frižider
23.06.2026.•
0
Lekovi mogu da izgube efikasnost ako su izloženi visokoj temperaturi, a optimalna temperatura ne bi smela da bude viša od 25 stepeni Celzijusa.
Šta se dešava sa mozgom kada jedete banane?
22.06.2026.•
0
Ako vam je zdravlje mozga prioritet, verovatno već znate da je smanjenje unosa hrane bogate šećerom jedna od najboljih navika u ishrani.
Supstanca prisutna u kupusnjačama mogla bi da pomogne protiv gojaznosti i povišenog šećera
22.06.2026.•
0
Supstanca prisutna u rukoli i drugim kupusnjačama, među kojima su brokoli i kupus, mogla bi da pomogne u sprečavanju gojaznosti i ublažavanju posledica ishrane bogate mastima.
Korisnici Ozempika su manje skloni nasilničkom ponašanju
21.06.2026.•
1
GLP-1 lekovi, kao što su Ozempik i Vigovi, mogli bi da smanje rizik od nasilničkog ponašanja kod osoba koje ih trenutno koriste.
Aleksitimija - skriveno iskustvo miliona ljudi
21.06.2026.•
0
Zamislite da osećate knedlu u stomaku ili ubrzano lupanje srca, a da ne možete da odredite da li osećate bes, anksioznost ili uzbuđenje. Za milione ljudi širom sveta, to je svakodnevno iskustvo.
Studija: Nanočestice pokazale obećavajuće rezultate u borbi protiv raka prostate
21.06.2026.•
0
Nanočestice napravljene od silicijum-dioksida pokazale su visok nivo efikasnosti u uništavanju ćelija raka prostate i podsticanju imunološkog odgovora organizma, pokazala je studija objavljena u "Cancer Research".
Malo poznata bolest zuba možda pogađa milione dece
21.06.2026.•
0
Mlečni zubi vašeg deteta, mali, nežni i kredasto beli, ispadaju. Na njihovom mestu niču žućkasto-smeđi, krhki zubi - na iznenađenje svih.
Voće koje najviše čuva srce
21.06.2026.•
0
Poznata preporuka o "pet porcija voća i povrća dnevno" decenijama se smatra zlatnim standardom zdrave ishrane.
Studija otkrila optimalan broj koraka dnevno za ublažavanje posledica dugotrajnog sedenja
21.06.2026.•
1
Verovatno ste već čuli da bi odrasli trebalo da naprave 10.000 koraka dnevno.
Ako ne možete da spavate bez pokrivača, čak ni kad je vruće - evo šta stoji iza toga
21.06.2026.•
2
Ako ste i leti jedna od onih osoba koje ne mogu da zaspu bez pokrivača, čak ni kada je u sobi veoma toplo, niste jedini.
Srčane bolesti u starijem dobu: Kako prepoznati simptome i smanjiti rizik od oboljevanja
20.06.2026.•
2
Starije osobe češće obolevaju od bolesti srca i krvnih sudova, ali se rizik može smanjiti zdravijim navikama i redovnim kontrolama. Važno je i na vreme prepoznati simptome koji ukazuju na srčane probleme.
Zaspite čim legnete? Evo šta vam telo poručuje
19.06.2026.•
1
Većini ljudi treba 10 do 20 minuta da utonu u san, dok neki zaspe gotovo odmah čim legnu.
Zašto treba izbegavati tuširanje hladnom vodom tokom vrućina?
19.06.2026.•
2
Kada krenu vrućine, mnogi spas traže pod hladnim tušem. Međutim, iako takvo osveženje pruža trenutno olakšanje, ono zapravo ne pomaže telu da se rashladi, a za neke može biti i rizično.
Zašto je opasno piti antibiotike na svoju ruku: Šta ako postanemo otporni na njih?
18.06.2026.•
0
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u istoriji medicine. Zahvaljujući njima, danas uspešno lečimo brojne bakterijske infekcije koje su nekada odnosile milione života.
Studija: Svaki treći zaposleni pati od naprezanja očiju zbog ekrana
17.06.2026.•
2
Zamućen vid, svrab u očima, glavobolje - mnogi zaposleni pate od naprezanja očiju zbog dugog provedenog vremena ispred ekrana, ali preventivne mere mogu pomoći u njegovom ograničavanju, ističu oftalmolozi i ortoptisti.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar