Nova studija o ultra-prerađenoj hrani: Čips i instant nudle kao okidač za preranu smrt
Novo istraživanje sugeriše da su ljudi koji konzumiraju više ultra-prerađenih namirnica izloženi većem riziku od prevremene smrti.
Ultra-prerađeni proizvodi poput čipsa, instant nudli, zaslađenih muslija i kobasica obično sadrže veštačke boje i arome, a često su bogati šećerom, zasićenim mastima i soli.
Nedavno istraživanje, objavljeno u Američkom časopisu za preventivnu medicinu, pokazuje da je sa svakim povećanjem u udelu ultra-prerađene hrane u ishrani za 10 procenata, rizik od prevremene smrti porastao za 2,7 procenata, prenosi Euronews.
Analiza je obuhvatila osobe uzrasta od 30 do 69 godina u osam zemalja: Kolumbiju i Brazil, koje imaju relativno niske nivoe konzumacije ultra-prerađene hrane, kao i Čile i Meksiko, gde je potrošnja "srednja“, te Australiju, Kanadu, Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države, gde mnogi ljudi konzumiraju velike količine ultra-prerađene hrane.
"Zabrinjavajuće je to što, dok je u zemljama sa visokim prihodima konzumacija ultra-prerađene hrane već visoka i relativno stabilna već više od decenije, u zemljama sa niskim i srednjim prihodima potrošnja kontinuirano raste", izjavio je Eduardo Augusto Fernandes Nilson, vodeći autor studije i istraživač na Oswaldo Cruz fondaciji u Brazilu.
Korelacija, ali ne i uzročna veza?
Nezavisni istraživači upozorili su da nalazi ne ukazuju na to da ultra-prerađeni proizvodi direktno povećavaju rizik od prevremene smrti, iako su naglasili da ove namirnice zaslužuju dalja istraživanja.
"Moguće je da pravi uzročni faktor rizika nisu ultra-prerađeni proizvodi, već povezani faktor rizika, kao što je bolja fizička kondicija, a ultra-prerađeni proizvodi su samo nevini posmatrači", rekao je Stiven Berdžes, statističar sa Kembridža.
"Međutim, kada vidimo da se ove veze ponavljaju u mnogim zemljama i kulturama, postavlja se sumnja da ultra-prerađeni proizvodi možda nisu samo posmatrači", dodaje on.
Ultra-prerađeni proizvodi su već ranije povezivani sa zdravstvenim problemima.
Početkom ove godine, Agencija za istraživanje raka Svetske zdravstvene organizacije (SZO) utvrdila je da veći unos ultra-prerađene hrane povećava rizik od smrti usled bolesti srca, aneurizmi, problema sa varenjem i Parkinsonove bolesti, ali ne i od raka ili Alchajmerove bolesti.
Naučnici još uvek ne znaju da li su očigledne zdravstvene štete povezane sa ultra-prerađenom hranom rezultat njenog nutritivnog sadržaja ili industrijskog procesa obrade.
Takođe, ne postoji jasna definicija šta tačno čini ultra-prerađenu hranu, što može otežati upoređivanje.
Neris Astburi, vanredna profesorka ishrane i gojaznosti na Oksfordu u Velikoj Britaniji, izjavila je da još uvek nije vreme da se ažuriraju nutricionističke smernice koje bi posebno upozoravale na ultra-prerađene proizvode.
"Mnoge nacionalne smernice za ishranu već preporučuju smanjenje konzumacije hrane bogate energijom, sa visokim udelom masti i šećera, koja obično spada u grupu ultra-prerađene hrane", zaključuje ona.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
9
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
1
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba
12.11.2026.•
0
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
11.11.2026.•
2
Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
"Dobra" telesna mast povezana sa manjim rizikom od anksioznosti i depresije
11.11.2026.•
1
Novo istraživanje pokazalo je da osobe kod kojih je prisutno aktivno smeđe masno tkivo imaju manje zabeleženih dijagnoza anksioznosti i depresije.
Prekrštene noge, kreme, sunčanje: U koje od ovih mitova o venama verujete?
10.11.2026.•
3
U Srbiji se počinje sa istraživanjem o tome šta građani znaju od zdravlju vena.
Od početka 2026. godine 27 slučajeva malih boginja u Srbiji
10.11.2026.•
3
Od početka 2026. godine, zaključno sa 8. novembrom, na teritoriji Srbije registrovano je 27 slučajeva morbila, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Kamen u urinarnom traktu: Kako se uklanja i kada je potrebno lasersko razbijanje?
10.11.2026.•
0
Kamen u urinarnom traktu jedan je od čestih uroloških problema koji može izazvati intenzivan bol, nelagodnost i otežano mokrenje.
Za samo 1 evro dnevno: Onlajn kamp koji spaja trening, ishranu i svakodnevni rad na sebi uz Nemanju Milovića
09.11.2026.•
0
Zašto je ovaj onlajn kamp drugačiji? Pored programa treninga za žene i muškarce, on sadrži i program ishrane za svačije ciljeve individualno, vežbe disanja, jutarnje i večernje rutine i ceo deo posvećen radu na sebi.
Nova terapija mogla bi da ublaži simptome depresije za samo dva dana
08.11.2026.•
0
Naučnici iz Rumunije istraživali su novi terapijski pristup koji bi mogao da ublaži simptome depresije tako što ljudima pomaže da svoj emocionalni bol razumeju iz evolucione perspektive.
Najveće istraživanje do sada pokazalo povezanost uskog donjeg veša i lošijeg kvaliteta sperme
08.11.2026.•
0
Najveće istraživanje te vrste do sada pokazalo je da je nošenje uskog donjeg veša povezano sa lošijim kvalitetom sperme.
Komentari 1
debeli
(sto ja upravo nisam rekao da NE valja)
Ali druga grupa, ta koja krlja cips i pivo se verovatno ne makne sa kauca po nedelju dana, ne paze ni na ostalo sto jedu, mozebiti da su depresivni (realno, ako biras da ti je zivot tv+grickalice, jesi).
I tako istovremeno poredimo 4-5 odvojenih faktora, i tabloid "izvuce zakljucak" da je cips los. Realno, nije da je zdrav, ali dajte ga onome iz prve grupe i onda da vidimo - samo sto taj nece da jede cips, a nije humano traziti mu ili mu savetovati da NE trci 50km dnevno.
Iz ovakvih studija se izvlaci zakljucak "da su konzumenti kravljeg mleka 5cm visi" - 2007, studija sponzorisana od strane Udruzenja stocara USA, na primer
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar