Šef turske države Redžep Tajip Erdogan je danas izrazio nadu da će sa američkim predsednikom Donaldom Trampom razgovarati o mirovnom planu za okončanje rata između Rusije i Ukrajine i ocenio da "mir nije daleko".
Ruski predsednik Vladimir Putin je prošlog meseca izdao dekret kojim se od mnogih stranih muškaraca koji traže stalni boravak u Rusiji ili državljanstvo zahteva da potpišu ugovor s vojskom, u jeku rata protiv Ukrajine.
Rusija preduzima pravne korake kao odgovor na poteze evropskih saveznika Ukrajine da iskoriste zamrznutu imovinu Moskve kako bi pomogli Kijevu da finansira svoju vojsku i ekonomiju.
Evropska unija (EU) danas je na neodređeno vreme zamrznula rusku imovinu u Evropi u vrednosti od 210 milijardi evra dok ta zemlja ne plati Ukrajini ratne reparacije.
Ukrajina bi trebalo da postane članica Evropske unije do 2027. godine, prema novom predlogu koji se razmatra u okviru mirovnih pregovora uz posredovanje SAD, što bi moglo da promeni procedure prijema novih članica.
Srbija nije glasala u UN o rezoluciji kojom se osuđuje prisilna deportacija ukrajinske dece u Rusiju, a ambasada Ukrajine u Beogradu saopštila je da je razlog tome to što "Kremlj ucenjuje Beograd".
U slučaju kraja rata u Ukrajini, Rusija bi mogla da uskrati podršku Srbiji po pitanju Kosova, ekonomski bi naša zemlja mogla da se nađe u povoljnijem položaju, bezbednosno se situacija neće dramatično promeniti...
Zemlje Evropske unije će morati pojedinačno da obezbede milijarde evra da bi garantovale zajmove za Ukrajinu u iznosu do 210 milijardi evra, pri čemu se očekuje da Nemačka pokrije do 52 milijarde evra.
Zamenik državnog sekretara SAD Kristofer Landau rekao je da je hteo da sazna da li su evropske zemlje dale više novca za Ukrajinu ili za Rusiju, od početka ruske invazije do povratka Donalda Trampa u Belu kuću.