VIDEO: Kina je posadila toliko drveća da je promenila raspodelu vode u celoj zemlji

Ogromni napori Kine na "ozelenjavanju" tokom poslednjih nekoliko decenija aktivirali su vodeni ciklus u zemlji i preusmerili vodu na načine koje naučnici tek sada počinju da razumeju.
VIDEO: Kina je posadila toliko drveća da je promenila raspodelu vode u celoj zemlji
Foto: Pixabay
Kineski pokušaji da uspore degradaciju zemljišta i klimatske promene sadnjom drveća i obnavljanjem pašnjaka pomerili su vodu širom zemlje na velike, nepredviđene načine, pokazuje novo istraživanje.
 
Između 2001. i 2020. godine, promene u vegetaciji smanjile su količinu sveže vode dostupne ljudima i ekosistemima u istočnoj monsunskoj i severozapadnoj sušnoj regiji, koje zajedno obuhvataju 74 odsto teritorije Kine, prema studiji objavljenoj u časopisu "Earth's Future". U istom periodu, količina dostupne vode povećala se na Tibetskoj visoravni, koja čini preostali deo teritorije.
"Otkrili smo da promene u pokrivenosti zemljišta redistribuiraju vodu. Kina je sprovela ozelenjavanje ogromnih razmera tokom prethodnih decenija. Aktivno su obnovili vitalne ekosisteme, posebno na Loesovoj visoravni. To je takođe ponovo aktiviralo vodeni ciklus", rekao je za Live Science koautor studije Arije Stal, docent za otpornost ekosistema na Univerzitetu Utreht u Holandiji.
 
Tri glavna procesa pomeraju vodu između kontinenata i atmosfere: isparavanje i transpiracija (isparavanje kroz biljke) podižu vodu u atmosferu, dok padavine vraćaju vodu nazad na tlo. Zajedno se ovi procesi nazivaju evapotranspiracija, i ona zavisi od pokrivenosti zemljišta biljkama, dostupnosti vode i količine sunčeve energije koja dopire do tla, kaže Stal.
"I pašnjaci i šume generalno povećavaju evapotranspiraciju. To je posebno izraženo kod šuma, jer drveće može imati duboko korenje koje dostiže vodu i tokom suvih perioda", rekao je Stal.
 
Najveći kineski projekat pošumljavanja je Veliki zeleni zid na sušnom i polusušnom severu zemlje. Pokrenut 1978. godine, ovaj projekat ima za cilj da uspori širenje pustinja. Tokom poslednjih 50 godina pomogao je da se površina pod šumom poveća sa oko 10 odsto teritorije Kine 1949. na više od 25 odsto danas - što je površina veličine Alžira. Prošle godine predstavnici vlade su objavili da je zemlja završila "opkoljavanje" svoje najveće pustinje vegetacijom, ali će nastaviti sa sadnjom drveća kako bi sprečila dalju dezertifikaciju.
 
Drugi veliki projekti ozelenjavanja u Kini uključuju program "Zrno za zelenilo" i program zaštite prirodnih šuma, oba pokrenuta 1999. godine. Program "Zrno za zelenilo" podstiče farmere da pretvore obradivo zemljište u šume i pašnjake, dok program zaštite prirodnih šuma zabranjuje seču u primarnim šumama i promoviše pošumljavanje.
 
 
Zajedno, kineske inicijative za obnovu ekosistema čine 25 odsto globalnog neto povećanja površine pod lišćem između 2000. i 2017.
 
Ali, ozelenjavanje je dramatično promenilo vodeni ciklus Kine, povećavajući i evapotranspiraciju i padavine. Kako bi istražili ove promene, naučnici su koristili visoko precizne podatke o evapotranspiraciji, padavinama i promenama u korišćenju zemljišta, kao i model za praćenje atmosferske vlage.
 
Rezultati su pokazali da je evapotranspiracija porasla više nego padavine, što znači da je deo vode izgubljen u atmosferu, rekao je Stal. Međutim, taj trend nije bio ujednačen širom Kine, jer vetrovi mogu transportovati vodenu paru do 7.000 kilometara od izvora - što znači da evapotranspiracija u jednom delu često utiče na padavine u drugom.
 
 
Naučnici su otkrili da je širenje šuma u istočnom monsunskom regionu i obnova pašnjaka u ostatku zemlje povećala evapotranspiraciju, ali da su padavine porasle samo na Tibetskoj visoravni, pa su ostali regioni doživeli pad dostupne vode.
 
"Iako je vodeni ciklus aktivniji, na lokalnom nivou se gubi više vode nego ranije", rekao je Stal.
To ima važne posledice za upravljanje vodama, jer je voda u Kini već neravnomerno raspoređena. Sever ima oko 20 odsto vode zemlje, ali u njemu živi 46 odsto stanovništva i nalazi se 60 odsto obradivog zemljišta, prema studiji. Kineska vlada pokušava da reši taj problem, ali će mere verovatno propasti ako se ne uzme u obzir uticaj ozelenjavanja na redistribuciju vode, tvrde Stal i njegove kolege.
 
Obnavljanje ekosistema i pošumljavanje u drugim zemljama takođe bi mogli uticati na njihove vodene cikluse. 
 
"Sa stanovišta vodnih resursa, treba pojedinačno proceniti da li su promene u pokrivenosti zemljišta korisne ili ne. Zavisi, između ostalog, od toga koliko i gde voda koja ide u atmosferu ponovo pada kao kiša", rekao je Stal.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Sremac

    07.12.2025 13:24
    "Zlikovci"
    "Zlikovci" su čak i "predivnu" pustinju Taklamskam pošumili.
  • Србин пише ћирилицом

    07.12.2025 11:43
    Лукав народ и експлоататорски! У исто време док су код себе забранили сечу шума за наредне деценије, постали су највећи извозници дрвне грађе и производа од дрвета!
    Како?
    А лако уз помоћ поткупљивих политичара других држава. Пола Сибира је већ посечено и однето за Кину. За Хомољске шуме такође круже неке гласине да ће тако бити.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti