VIDEO: Kina je posadila toliko drveća da je promenila raspodelu vode u celoj zemlji
Ogromni napori Kine na "ozelenjavanju" tokom poslednjih nekoliko decenija aktivirali su vodeni ciklus u zemlji i preusmerili vodu na načine koje naučnici tek sada počinju da razumeju.
Kineski pokušaji da uspore degradaciju zemljišta i klimatske promene sadnjom drveća i obnavljanjem pašnjaka pomerili su vodu širom zemlje na velike, nepredviđene načine, pokazuje novo istraživanje.
Između 2001. i 2020. godine, promene u vegetaciji smanjile su količinu sveže vode dostupne ljudima i ekosistemima u istočnoj monsunskoj i severozapadnoj sušnoj regiji, koje zajedno obuhvataju 74 odsto teritorije Kine, prema studiji objavljenoj u časopisu "Earth's Future". U istom periodu, količina dostupne vode povećala se na Tibetskoj visoravni, koja čini preostali deo teritorije.
"Otkrili smo da promene u pokrivenosti zemljišta redistribuiraju vodu. Kina je sprovela ozelenjavanje ogromnih razmera tokom prethodnih decenija. Aktivno su obnovili vitalne ekosisteme, posebno na Loesovoj visoravni. To je takođe ponovo aktiviralo vodeni ciklus", rekao je za Live Science koautor studije Arije Stal, docent za otpornost ekosistema na Univerzitetu Utreht u Holandiji.
Tri glavna procesa pomeraju vodu između kontinenata i atmosfere: isparavanje i transpiracija (isparavanje kroz biljke) podižu vodu u atmosferu, dok padavine vraćaju vodu nazad na tlo. Zajedno se ovi procesi nazivaju evapotranspiracija, i ona zavisi od pokrivenosti zemljišta biljkama, dostupnosti vode i količine sunčeve energije koja dopire do tla, kaže Stal.
"I pašnjaci i šume generalno povećavaju evapotranspiraciju. To je posebno izraženo kod šuma, jer drveće može imati duboko korenje koje dostiže vodu i tokom suvih perioda", rekao je Stal.
Najveći kineski projekat pošumljavanja je Veliki zeleni zid na sušnom i polusušnom severu zemlje. Pokrenut 1978. godine, ovaj projekat ima za cilj da uspori širenje pustinja. Tokom poslednjih 50 godina pomogao je da se površina pod šumom poveća sa oko 10 odsto teritorije Kine 1949. na više od 25 odsto danas - što je površina veličine Alžira. Prošle godine predstavnici vlade su objavili da je zemlja završila "opkoljavanje" svoje najveće pustinje vegetacijom, ali će nastaviti sa sadnjom drveća kako bi sprečila dalju dezertifikaciju.
Drugi veliki projekti ozelenjavanja u Kini uključuju program "Zrno za zelenilo" i program zaštite prirodnih šuma, oba pokrenuta 1999. godine. Program "Zrno za zelenilo" podstiče farmere da pretvore obradivo zemljište u šume i pašnjake, dok program zaštite prirodnih šuma zabranjuje seču u primarnim šumama i promoviše pošumljavanje.
Zajedno, kineske inicijative za obnovu ekosistema čine 25 odsto globalnog neto povećanja površine pod lišćem između 2000. i 2017.
Ali, ozelenjavanje je dramatično promenilo vodeni ciklus Kine, povećavajući i evapotranspiraciju i padavine. Kako bi istražili ove promene, naučnici su koristili visoko precizne podatke o evapotranspiraciji, padavinama i promenama u korišćenju zemljišta, kao i model za praćenje atmosferske vlage.
Rezultati su pokazali da je evapotranspiracija porasla više nego padavine, što znači da je deo vode izgubljen u atmosferu, rekao je Stal. Međutim, taj trend nije bio ujednačen širom Kine, jer vetrovi mogu transportovati vodenu paru do 7.000 kilometara od izvora - što znači da evapotranspiracija u jednom delu često utiče na padavine u drugom.
Naučnici su otkrili da je širenje šuma u istočnom monsunskom regionu i obnova pašnjaka u ostatku zemlje povećala evapotranspiraciju, ali da su padavine porasle samo na Tibetskoj visoravni, pa su ostali regioni doživeli pad dostupne vode.
"Iako je vodeni ciklus aktivniji, na lokalnom nivou se gubi više vode nego ranije", rekao je Stal.
To ima važne posledice za upravljanje vodama, jer je voda u Kini već neravnomerno raspoređena. Sever ima oko 20 odsto vode zemlje, ali u njemu živi 46 odsto stanovništva i nalazi se 60 odsto obradivog zemljišta, prema studiji. Kineska vlada pokušava da reši taj problem, ali će mere verovatno propasti ako se ne uzme u obzir uticaj ozelenjavanja na redistribuciju vode, tvrde Stal i njegove kolege.
Obnavljanje ekosistema i pošumljavanje u drugim zemljama takođe bi mogli uticati na njihove vodene cikluse.
"Sa stanovišta vodnih resursa, treba pojedinačno proceniti da li su promene u pokrivenosti zemljišta korisne ili ne. Zavisi, između ostalog, od toga koliko i gde voda koja ide u atmosferu ponovo pada kao kiša", rekao je Stal.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti
VIDEO: Kinezi napravili ogromne liftove kako se deca ne bi tri sata verala po liticama da stignu do škole
06.09.2026.•
2
Selo Nižuhe nalazi se na dnu velikog kanjona reke Nižu u jugozapadnoj kineskoj provinciji Junan. Prva osnovna škola, Guandžai, nalazi se na vrhu planine, na nadmorskoj visini od 1.650 metara.
Ljudi iznenađujuće dobro predviđaju koliko će živeti, ali prave jednu veliku grešku
06.09.2026.•
2
Studija koja je pratila starije osobe u Japanu tokom perioda do 28 godina pokazala je da ljudi imaju iznenađujuće dobar osećaj za sopstvenu dugovečnost.
VIDEO: U Mađarskoj ponovo održano takmičenje u kopanju grobova
06.09.2026.•
2
Takmičenje u kopanju grobova na jednom mađarskom groblju možda zvuči kao uvodna rečenica nekog komičnog skeča, međutim, pokazalo se da je sve samo ne to kada je 38 takmičara u subotu uzelo pijuke i lopate u ruke.
Lopovi koji su ukrali blago za sobom ostavili jedan predmet - i to najvredniji
06.09.2026.•
0
Svet je nedavno obišla vest o pljački muzeja u španskom gradu Vileni iz kog su lopovi odneli brojne vredne predmete iz zbirke koja potiče iz bronzanog doba.
VIDEO Otimanje slatkiša od dece, duvanje nosa i pisoari bez prskanja: Dodeljene Ig Nobelove nagrade
06.09.2026.•
0
Pomislite na naučna istraživanja i možda ćete zamisliti bele laboratorijske mantile, mikroskope ili nizove vrhunske opreme - ali stvarnost je ponekad veoma drugačija.
I zmije moraju da prođu audiciju za operu u Metropolitenu: Princeza dobila ulogu
05.09.2026.•
0
Gotovo svi koji nastupaju na sceni Metropoliten opere u Njujorku moraju da prođu audiciju - čak i zmija koja će kratko biti u centru pažnje tokom predstojeće adaptacije jednog Mocartovog klasika.
VIDEO: Pronađeno "nestalo" plutajuće ostrvo u Kanadi
02.09.2026.•
1
Novonastalo plutajuće ostrvo u najvećem jezeru Britanske Kolumbije pronađeno je nakon što je prethodno misteriozno nestalo.
U Belgiji istraga o donoru sperme koji je doprineo rođenju 121 bebe
31.08.2026.•
3
Belgijska savezna agencija za lekove i zdravstvene proizvode istražuje da li je muškarac iz regiona Groningen u Holandiji, čija je donacija sperma doprinela rađanju 121 deteta, takođe otac šestoro dece u Belgiji
Naučnici mogu biti na korak od pronalaska Nojevog groba
31.08.2026.•
6
Istraživači su nakon radarskog skeniranja terena otkrili brojne anomalije i šupljine glatkih ivica u području planine Ararat u Turskoj, gde se traga za Nojevim kovčegom.
Ovo drvo ima toliko otrovan sok da može da vas ubije
31.08.2026.•
0
Sokotrska pustinjska ruža (Adenium obesum) neobična je biljka koja raste na stenovitom ostrvu Sokotra u Jemenu.
Pentagon pokrenuo sajt sa dokumentima o NLO-ima
31.08.2026.•
0
Pentagon je pokrenuo novu veb-stranicu posvećenu dokumentima o neidentifikovanim letećim objektima, na kojoj javnost može da pretražuje i preuzima deklasifikovane materijale američkih državnih institucija.
VIDEO: Kiborg-bubašvabe sa sićušnim špricevima mogle bi da spasavaju ljude u velikim katastrofama
31.08.2026.•
2
Za ljude zarobljene pod ruševinama nakon zemljotresa ili slične katastrofe, dolazak čitave grupe bubašvaba jednog dana bi mogao da predstavlja razliku između života i smrti.
Oreksin - hemijska supstanca u mozgu koja bi mogla da bude ključna za motivaciju
31.08.2026.•
0
Naučnici su otkrili da bi oreksin, hemijska supstanca koju proizvode određeni neuroni u mozgu, mogao da ima važnu ulogu u motivaciji i proceni da li je neka nagrada vredna uloženog truda.
Atomska eksplozija u Hirošimi stvorila metal koji nikada ranije nije viđen na Zemlji
31.08.2026.•
0
U ostacima atomske eksplozije u Hirošimi naučnici su pronašli sićušno zrno metalne legure kakva nikada ranije nije zabeležena na Zemlji.
Tajlanđanin star 106 godina svetski rekorder u bacanju diska
30.08.2026.•
0
Tajlanđanin Savang Džanpram star 106 godina postao je svetski rekorder u bacanju diska u svojoj starosnoj grupi.
VIDEO Hitne službe u Japanu apelovale na građane: Ne slažite nam obuću tokom intervencija
30.08.2026.•
2
Učtivost, lepo ponašanje i obzir prema drugima ključni su stubovi japanskog društva, ali ponekad to može biti preterano.
Ko su bili "gutači grehova": Siromašni preko kojih se "kupovalo" mesto u raju
30.08.2026.•
4
U engleskoj grofoviji Herefordšir, smeštenoj uz granicu sa Velsom, još početkom 17. veka postojao je neobičan pogrebni običaj.
VIDEO: Stambeni kompleks koji vam ne dopušta da se opustite - "stalno stimuliše telo i um"
30.08.2026.•
0
Reversible Destiny Lofts, ili u slobodnom prevodu "stanovi za preokretanje sudbine", naziv je šarenog stambenog kompleksa u Mitaki, u zapadnom delu Tokija, koji se sastoji od devet neobičnih stambenih jedinica.
VIDEO: Aristokratkinja iz 17. veka koristila zlatnu žicu da sačuva zube
30.08.2026.•
0
Kada su arheolozi 1988. godine otvorili olovni kovčeg u zamku Laval na severozapadu Francuske, pronašli su ostatke žene koja je bila mrtva više od 350 godina, ali čiji su zubi bili neobično dobro očuvani.
Ambasador SAD u Belgiji ide na razgovor jer je ismevao ministra zbog upozorenja na alkoholna pića
28.08.2026.•
1
Ambasador SAD u Belgiji Bil Vajt koji se na društvenim mrežama uključio među kritičare poruke "Alkohol šteti zdravlju" koja treba da u Belgiji bude na reklamama alkoholnih pića, biće zbog toga pozvan "na saslušanje".
VIDEO: Leskovčani ispekli pljeskavicu od 90,5 kilograma, oborili prošlogodišnji rekord
28.08.2026.•
0
Roštiljdžije iz Leskovca ispekle su pljeskavicu tešku 90 kilograma i 500 grama na 36. roštiljijadi, postavivši novi rekord u višedecenijskom pravljenju čuvene "pljeskavice za Ginisa".
Komentari 6
Мирко
SasaDo
Mirko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar