Rim plaća milione da bi otpad odvezao u Amsterdam - isporučuje 900 tona smeća nedeljno
Rim će slati 900 tona smeća u Amsterdam svake nedelje počevši od ovog meseca.
Foto: Pixabay
Italijanska prestonica se davi u smeću. Četiri miliona stanovnika grada proizvodi više kućnog otpada nego što može da odloži. Počevši od sredine aprila, voz specijalne namene će prevoziti deo ovog smeća 1.700 kilometara severno do Amsterdama na spaljivanje. Ovo je najekološkije rešenje, tvrde vlasti, piše Euronews, prenosi Euronews Srbija.
Zašto Rim šalje smeće u Amsterdam?
Rim nema kapacitet da preradi otpad koji proizvodi. Prošle godine veliki požar je teško oštetio najveće gradsko preduzeće za preradu otpada. Nova instalacija neće biti u funkciji najmanje do 2026.
Rimske vlasti nemaju mogućnost da puste da se smeće preplavi ulice i reke. Mogli bi da zakopaju otpad na deponiju gde bi se polako razlagao, oslobađajući ogromne količine štetnog gasa metana. Umesto toga, grad je sklopio dogovor sa Amsterdamskom kompanijom za otpad i energiju (AEB), koja je pristala da odvozi 900 tona smeća nedeljno.
Otpad će biti presovan u ogromne bale i utovaren u 16 vagona za dugo putovanje na sever. Rim će AEB-u platiti 200 evra po toni otpada, odnosno oko 28 miliona evra u periodu od tri godine, piše "La Reppublica".
Šta od toga ima Amsterdam?
Spaljivanje otpada nije dobro za životnu sredinu. Spaljivanjem tona komunalnog otpada oslobađa se oko 1,3 tone CO2. Takođe, proizvodi štetan pepeo i druge toksične nusproizvode. Ali odlaganje otpada na deponije može biti gore. Kako se organska materija raspada bez kiseonika, proizvodi metan. Tokom perioda od 100 godina, metan ima potencijal zagrevanja koji je oko 25 puta veći od ugljen-dioksida.
"Odlaganje zaostalog otpada, koje se još uvek radi u mnogim zemljama Evrope, niskokvalitetna je metoda odlaganja otpada sa štetnim posledicama po životnu sredinu, uglavnom zbog emisije metana", navodi AEB u saopštenju.
Pored toga, energija proizvedena sagorevanjem otpada može se iskoristiti, dok sporo oslobađanje energije iz trulog smeća ne može. Deo amsterdamskog sporazuma uključuje uslov da će energija proizvedena iz ovog smeća grejati domove u Amsterdamu.
AEB to već radi sa oko 30.000 domova u gradu.
Međutim, nijedna opcija nije dobra za planetu. Održiv pristup podrazumeva na prvom mestu minimiziranje količine proizvedenog smeća.
Gde se još u svetu otprema smeće i koliko je to unosan biznis?
Posao sa smećem je vrlo težak i komplikovan, ali često isplativ. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Holandija je 2020. godine uvezla 24 miliona tona tuđeg smeća.
Unutar Evrope postoji vrlo razvijena trgovina smećem između gradova. Hamburg, na primer, uzima otpad iz Holandije. Kopenhagen uvozi otpad iz Velike Britanije. Beč uvozi otpad iz Italije i Nemačke koji pretvara u energiju.
Ali veliki deo otpada iz EU se izvozi van bloka, često u Tursku i Indiju. Globalno, mnoge zemlje uvoze milione tona otpada. Pre 2018. Kina je uzela najviše smeća iz celog sveta. Godišnje je uvozila oko 7,3 miliona tona plastičnog otpada i 29,9 miliona tona papirnog otpada. Vlada je od tada uvela ograničenja u trgovini.
Međutim, problem su mnoge zemlje u svetu koje vrlo loše upravljaju otpadom, posebno zato što nemaju kapacitete da bi se on preradio i iskoristio.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Turci osvojili Smederevo, dogovorena podela Čehoslovačke, prvi parobrod preplovio Atlantik
20.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 20. jun.
Na današnji dan: Kip slobode stigao u Njujork
19.06.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 19. jun.
Zbog prekomernog turizma i toplotnih talasa: Osušio se drevni hrast u srcu Šervudske šume star 1.200 godina
18.06.2026.•
5
Drevni hrast u Notingemširu u Velikoj Britaniji, za koji se veruje da je star 1.200 godina, osušio se zbog toplotnih talasa i prekomernog turizma.
Zubi praistorijskih ljudi u Sibiru otkrili epidemiju kuge od pre 5.500 godina
18.06.2026.•
0
Naučnici su pronašli najstariji poznati dokaz postojanja kuge, koja je izazivala ubilačke epidemije pre 5.500 godina - što je 200 godina ranije no što se ranije mislilo.
Na današnji dan: Napoleon poražen kod Vaterloa, rođeni Horti i Makartni, umrli Gorki i Saramago
18.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 18. jun, u svetu i kod nas.
Opasna ponašanja u kružnom toku: Ovo su najčešća
17.06.2026.•
28
Iako su kružni tokovi uvedeni kako bi smanjili broj nesreća, usporili saobraćaj i povećali protočnost vozila, sve je više upozorenja da deo njihovih sigurnosnih prednosti nestaje zbog lošeg ponašanja vozača.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljen antiseptik, umro Vlastimir Đuza Stojiljković
17.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 17. jun, u svetu i kod nas.
UNICEF: Klimatske promene ugrožavaju gotovo svako dete na planeti
16.06.2026.•
0
Skoro sva deca na svetu izložena su najmanje jednoj klimatskoj opasnosti, a stotine miliona suočavaju se sa višestrukim rizicima poput suša, ekstremnih vrućina i poplava, saopštio je UNICEF u novom izveštaju.
Na današnji dan: U Novom Sadu štampan "Serbski dnevnik", Aung San Su Ći primila Nobelovu nagradu
16.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 16. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Ćosić postao predsednik SR Jugoslavije, pokušan atentat na Vuka Draškovića
15.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 15. jun, u svetu i kod nas.
Drveće ipak ne može da upije onoliko CO2 koliko se mislilo
14.06.2026.•
2
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Objavljena lista najskupljih tržišta nekretnina u Evropi
14.06.2026.•
3
Nova rang-lista pokazuje da Švajcarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim tržištima nekretnina u Evropi, pri čemu su cene stanova u Cirihu više nego dvostruko veće od onih u Parizu.
Brisel zabranjuje izdavanje električnih trotineta
14.06.2026.•
1
Električni trotineti koji se izdaju biće zabranjeni u Briselu od 2027. godine.
Na današnji dan: Rođen Če Gevara, umrli Zmaj i Borhes
14.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 14. jun.
Uklonjeno ime Donalda Trampa sa centra Kenedi
13.06.2026.•
2
Slova koja su ispisivala ime američkog predsednika Donalda Trampa na fasadi Kenedi centra sada su uklonjena, naveo je izvršni direktor centra u pravnom podnesku sudu koji je naložio uklanjanje.
Kukuruzno brašno kao trik za blistave prozore: Prirodno sredstvo protiv fleka i polena
13.06.2026.•
4
Sa dolaskom toplijeg vremena, prljavština, prašina i polen postaju mnogo vidljiviji na prozorima, pa prolećno čišćenje postaje neizbežno.
Na današnji dan: U Pionirskom parku održan "Miting klečanja", umro Aleksandar Veliki, poginuo Sava Kovačević
13.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 13. jun, u svetu i kod nas.
Led u zamrzivaču više neće biti problem: Potrebna vam je samo jedna namirnica
12.06.2026.•
0
Stvaranje leda u zamrzivaču čest je problem u domaćinstvima, a najčešće nastaje zbog viška vlage koja dospeva u uređaj, kao i nepravilnog skladištenja hrane.
Na današnji dan: Novi Sad granatiran sa Petrovaradinske tvrđave, napadnuti Sremski Karlovci
12.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 12. jun.
Topljenje svih glečera moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara
11.06.2026.•
9
Potpuno topljenje svih glečera na Zemlji moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara, izjavila je Ana Kozaček, naučnica iz Arktičkog i antarktičkog istraživačkog instituta (AARI).
Švedska prednjačila u uvođenju digitalnih tehnologija - sada se vraća knjigama
11.06.2026.•
1
Švedska, često hvaljena kao lider u usvajanju digitalnih tehnologija, sprema zabranu mobilnih telefona u školama od jeseni u okviru šireg međunarodnog preispitivanja upotrebe ekrana u učionicama.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar