Objavljena lista najskupljih tržišta nekretnina u Evropi
Nova rang-lista pokazuje da Švajcarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim tržištima nekretnina u Evropi, pri čemu su cene stanova u Cirihu više nego dvostruko veće od onih u Parizu.
Najskuplja evropska tržišta stanovanja koncentrisana su u iznenađujuće malom delu kontinenta.
Novi podaci organizacije Global Property Guide pokazuju da se četiri od pet najskupljih gradova za kupovinu stambenih nekretnina nalaze u Švajcarskoj i Luksemburgu, a Cirih prednjači sa cenom većom od 18.000 evra po kvadratnom metru, piše Euronews.
Evo liste 10 najskupljih tržišta nekretnina u Evropi, od desetog do prvog mesta.
10) Stokholm: prosečna cena 8.380 evra/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 listu jednim od najupečatljivijih oporavaka tržišta nekretnina u Evropi.
Izgrađen na 14 ostrva, na mestu gde jezero Melaren susreće Baltičko more, Stokholm kombinuje jedan od najviših životnih standarda u Evropi sa jednim od najograničenijih stambenih tržišta.
Prosečna cena stana iznosi 8.380 evra po kvadratnom metru, što je rast od 7,2 odsto u odnosu na prošlu godinu i 17 odsto u odnosu na pre dve godine.
Oporavak je posebno značajan imajući u vidu snažan pad švedskog tržišta nekretnina nakon rasta kamatnih stopa 2022. godine.
Ostatak Švedske je znatno jeftiniji. Prosečne cene iznose 4.428 evra po kvadratu u Geteborgu i 3.369 evra u Malmeu.
Stokholm ostaje jedno od najskupljih mesta za kupovinu nekretnine u severnoj Evropi.
9) Kopenhagen: prosečna cena 8.405 evra/m²
Glavni grad Danske, poznat po živopisnoj luci Nihavn, razvijenoj biciklističkoj infrastrukturi i svetski poznatoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među prvih deset.
Prosečna cena stana iznosi 8.405 evra po kvadratnom metru, što predstavlja rast od 14,3 odsto u poslednjih godinu dana i čak 24 odsto u poslednje dve godine - najveći rast među svim gradovima na ovoj listi.
Razlika u odnosu na ostatak Danske je velika.
U Orhusu, drugom najvećem gradu u zemlji, cene su pale za 16,7 odsto na 4.128 evra po kvadratu, dok su u Odenseu i Olborgu i dalje ispod 2.800 evra.
8) Oslo: prosečna cena 9.332 evra/m²
Glavni grad Norveške zabeležio je jedan od najjačih oporavaka tržišta nekretnina u Evropi.
Smešten na čelu Oslofjorda, grad kombinuje nordijsku modernu arhitekturu sa jednim od najviših prihoda domaćinstava na kontinentu.
Prosečna cena stana iznosi 9.332 evra po kvadratnom metru, što je povećanje od 6,3 odsto u odnosu na prošlu godinu i 14 odsto u odnosu na pre dve godine.
Ipak, najveći zamah na tržištu sada se vidi van prestonice.
U Bergenu su cene porasle za 22,4 odsto i dostigle 6.160 evra po kvadratu, dok je Trondhajm zabeležio rast od 12,8 odsto na 5.275 evra.
7) Amsterdam: prosečna cena 9.437 evra/m²
Amsterdamski kanalni pojas iz 17. veka postao je jedna od najskupljih stambenih adresa u Evropi.
Hronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja nastavljaju da podižu cene.
Prosečna cena stana iznosi 9.437 evra po kvadratnom metru, što je rast od 13 odsto u poslednjih godinu dana i 19,2 odsto u poslednje dve godine.
Za kupce nekretnina, holandska prestonica sve više liči na retku luksuznu imovinu nego na klasično stambeno tržište.
6) Pariz: prosečna cena 9.490 evra/m²
Pariz ostaje jedno od najprepoznatljivijih tržišta nekretnina na svetu.
Međutim, za razliku od većine gradova na ovoj listi, cene ovde padaju.
Prosečna cena stana iznosi 9.490 evra po kvadratnom metru, što je pad od 0,3 odsto na godišnjem nivou i 7,3 odsto u odnosu na pre dve godine.
Time je Pariz najslabiji učesnik među prvih deset.
Očekivani postolimpijski oporavak još nije nastupio, dok više kamatne stope i dalje utiču na potražnju.
Uprkos tome, cene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske, gde Lion beleži prosečno 4.551 evro po kvadratu, Bordo 4.443 evra, a Nant 3.376 evra.
5) Bern: prosečna cena 9.952 evra/m²
Bern predstavlja najdiskretnije luksuzno tržište nekretnina u Švajcarskoj.
Savezna prestonica, poznata po starom gradskom jezgru pod zaštitom UNESCO-a, najjeftiniji je od četiri švajcarska grada na ovoj listi, iako su cene i dalje blizu 10.000 evra po kvadratu.
Prosečna cena iznosi 9.952 evra po kvadratnom metru, uz pad od 0,7 odsto tokom poslednje godine, ali rast od 4,5 odsto tokom dve godine.
4) Luksemburg: prosečna cena 10.941 evro/m²
Luksemburg, najbogatija evropska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U gradu Luksemburgu, jednom od vodećih evropskih finansijskih centara, prosečna cena stana iznosi 10.941 evro po kvadratnom metru.
To je pad od 0,9 odsto u odnosu na prošlu godinu i 6,9 odsto u odnosu na pre dve godine, dok se tržište prilagođava nakon decenije izuzetnog rasta.
Čak i nakon ove korekcije, Luksemburg ostaje jedan od retkih gradova u Evropi gde jednosoban stan lako može koštati više od milion evra.
3) Lucern: prosečna cena 12.066 evra/m²
Lucern je možda najveće iznenađenje na listi.
Grad se nalazi na jednoj od najlepših lokacija u Evropi, gde se Lucernsko jezero susreće sa podnožjem Alpa.
Iako je znatno manji od Ciriha ili Ženeve, prosečna cena stana iznosi 12.066 evra po kvadratnom metru, uz godišnji rast od 7,3 odsto.
Ograničena ponuda, izuzetna lokacija i snažna potražnja domaćih i stranih kupaca nastavljaju da održavaju visoke cene.
2) Ženeva: prosečna cena 16.819 evra/m²
Ženeva se nalazi pri samom vrhu liste zahvaljujući stalnoj potražnji na jednom od najbogatijih tržišta rada u Evropi.
Grad je sedište Ujedinjenih nacija, Svetske zdravstvene organizacije, Crvenog krsta i velikog broja privatnih banaka.
Prosečna cena stana iznosi 16.819 evra po kvadratnom metru, što je rast od 3,4 odsto u odnosu na prošlu godinu.
Uprkos ovim cenama, ponuda ostaje izuzetno ograničena, što Ženevu održava među najekskluzivnijim tržištima nekretnina u Evropi.
1) Cirih: prosečna cena 18.229 evra/m²
Cirih ostaje najskuplji grad u Evropi za kupovinu stambenih nekretnina, sa prosečnom cenom od 18.229 evra po kvadratnom metru.
Cene su porasle za 4,2 odsto tokom poslednje godine i 11,7 odsto tokom poslednje dve godine, iako su već polazile sa izuzetno visokog nivoa.
Kao sedište najvećih švajcarskih banaka, berze i ogromne industrije upravljanja bogatstvom, Cirih kombinuje finansijsku moć, političku stabilnost i hronični nedostatak stanova.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo ne postoji nigde drugde u Evropi.
Cirih nije samo najskuplje stambeno tržište Evrope u 2026. godini, on dodatno povećava prednost u odnosu na ostatak kontinenta.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Radio drama "Rat svetova" Orsona Velsa izazvala masovnu paniku
30.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 30. oktobar, u svetu i kod nas.
Tokom leta se našalio u vezi sa otmicom i rušenjem aviona, pa uhapšen
29.10.2026.•
1
Putnik Dante Miln (25), uhapšen nakon što je poruka o otmici dovela do povratka aviona Junajteda u Las Vegas, rekao je policiji da se šalio sa kolegom.
Na današnji dan: Umro kralj Milutin, "crni utorak" označio početak Velike depresije, umro Pulicer
29.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 29. oktobar.
Topljenje glečera u Dolomitima otkrilo zalihe municije iz Prvog svetskog rata
28.10.2026.•
1
Velika količina municije, zaostale iz Prvog svetskog rata, otkrivena je nakon što su se proteklog leta otopili glečeri na italijanskim Dolomitima.
Na današnji dan: Okončana kubanska kriza, osnovan Harvard, umrli Ljuba Tadić i Metju Peri
28.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 28. oktobar.
Hekstra: Evropa mora da se pripremi za zagrevanje od tri stepena do 2100. godine
27.10.2026.•
2
Evropa mora da se pripremi za ekstremne vremenske uslove i scenario globalnog zagrevanja od tri stepena Celzijusa do 2100. godine, izjavio je evropski komesar za klimatsku akciju Vopke Hekstra.
Na današnji dan: U Srbiji osnovana državna pošta, Sadat i Begin dobili Nobela za mir, umro Selenić
27.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 27. oktobar.
Klimatske promene menjaju oblik Zemlje: Naša planeta postaje sve okruglija
26.10.2026.•
0
Klimatske promene ne utiču samo na temperaturu, okeane i ledene pokrivače već doslovno menjaju i oblik Zemlje.
Na današnji dan: Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu, prikazan prvi telefon
26.10.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 26. oktobar.
VIDEO: Gugl nezakonito posekao oko 400.000 stabala u Finskoj zbog izgradnje data centara
25.10.2026.•
0
Kompanija Gugl izazvala je ogorčenje u Finskoj nakon što je nezakonito posekla ukupno oko 400.000 stabala na dve lokacije predviđene za izgradnju data centara.
Na današnji dan: Rođeni Pikaso, Bize i Štraus, umrli Čoser i Vesna Parun
25.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 25. oktobar, u svetu i kod nas.
Kako brže osušiti veš tokom jeseni i zime: Pet trikova koji pomažu
24.10.2026.•
2
Tokom hladnijih meseci veš se sporije suši, a vlaga u stanu može da dovede do neprijatnih mirisa i pojave buđi.
Evropa i dalje podeljena oko ukidanja pomeranja sata: Pogledajte koje zemlje ne menjaju vreme
24.10.2026.•
16
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote, 24. oktobra, i nedelje, 25. oktobra, kada se u tri sata ujutru kazaljke vraćaju na dva sata.
Na današnji dan: Otkriven bacil tuberkuloze, Konkord poslednji put poleteo, umrla Roza Parks
24.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 24. oktobar, u svetu i kod nas.
Central park ukida konjske kočije: Više od 150 kočijaša strahuje za egzistenciju
23.10.2026.•
3
Kočije sa konjskom zapregom, koje više od 150 godina voze posetioce kroz njujorški Central park, uskoro će biti zabranjene, čime se završava dugogodišnja tradicija kojoj se protive borci za prava životinja.
Preminuo Boris Kolar, jedan od autora "Profesora Baltazara"
23.10.2026.•
4
Reditelj, animator, crtač, scenarista, scenograf i jedan od ključnih autora legendarnog profesora Baltazara Boris Kolar umro je u sredu, 21. oktobra, u Zagrebu, u 94. godini.
Na današnji dan: Novi Sad oslobođen od fašističke okupacije
23.10.2026.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 23. oktobar, u svetu i kod nas.
Preminuo glumac Tom Skerit
23.10.2026.•
3
Američki glumac Tom Skerit preminuo je 21. oktobra u 93. godini, saopštila je njegova porodica.
Zbog pomeranja kazaljki: Vozovi u Evropi će u nedelju stati na jedan sat
22.10.2026.•
2
U noći između subote i nedelje, 25. oktobra, kazaljke se u tri sata vraćaju na dva sata.
Na današnji dan: Prvi skok padobranom, rođen Franc List, otvoren "Metropoliten", umro Pol Sezan
22.10.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 22. oktobar.
Komentari 3
9
Elf
Elmer davež
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar