Počela naplata ulaznica za Aja Sofiju, cena paprena

Turisti koji planiraju da posete Istanbul moraće ubuduće da plaćaju visoku cenu za posetu jednoj od njegovih najvećih atrakcija - Aja Sofiji.
Počela naplata ulaznica za Aja Sofiju, cena paprena
Foto: Pixabay
Strani posetioci izdvajaće 25 evra kako bi posetili kulturni spomenik, ali će državljani Turske i dalje moći da je besplatno obilaze kao džamiju, odnosno u svrhu prisustva bogosluženjima.
 
Ranije je obilazak Aja Sofije bio besplatan za sve posetioce.
Promena je deo šireg plana da se turisti razdvoje od vernika, koji će u ovu impozantnu građevinu ulaziti kroz odvojene ulaze. Pored toga, kako bi se u bogomolji održao mir i tišina, turisti više neće imati na raspolaganju prave vodiče, nego će o specifičnostima ovog mesta učiti preko posebnih slušalica sa integrisanim predavanjima na oko dvadeset jezika.
 
Greek Reporter citirao je ministra kulture i turizma Mehmeta Nurija Ersoja da su naplata ulaznica i ostale promene "u skladu sa preporukama Uneska". Čelnici se nadaju da će na takav način zaštititi ovo mesto, urediti posete i sprečiti gužve.
Sagrađena između 532. i 537. godine Aja Sofija je više puta menjala namene. Više od 900 godina bila je hrišćanska bogomolja, ali je nakon pada Konstantinopolja pod vlašću Otomanske imperije 1453. pretvorena u džamiju. 
 
Tridesetih godina prošlog veka pretvorena je u muzej, uvrštena je na listu Svetske baštine pod zaštitom Uneska još 1985, ali joj je Vlada Turske u julu 2020. oduzela status muzeja i ponovo je pretvorila u džamiju.
 
Ovoj odluci protivili su se mnogi zvaničnici Uneska, kao i arheolozi i istoričari umetnosti, tvrdeći da nekontrolisan protok posetilaca oštećuje istorijsku građevinu. 
 
Udruženje grčkih arheologa (SEA) tako je u 2022. objavilo otvoreno pismo kojim su pozvali generalnog direktora Uneska Odri Azule da "silom interveniše" i zaštiti Aja Sofiju u Istanbulu.
 
Prema njihovim tvrdnjama, poslednjih godina spomenik je bio na meti vandalizma i pretrpeo značajna oštećenja, a sadašnju upravu Aja Sofije nazvali su "destruktivnom". 
 
U otvorenom pismu arheolozi ukazali su i na nedavno oštećenje koje su pretrpeli mermerni podovi tokom nezgode sa mašinama za čišćenje, ali i na vandalizam primećen na Carskoj kapiji i mozaiku Bogorodice sa Hristom.
Mari Iv Lafontan, istoričarka umetnosti koja proučava srednjevekovnu umetnost i prakse konzerviranja, tada je izjavila da su sveta mesta, bilo da je reč o crkvi ili džamiji, ipak namenjena svakodnevnoj upotrebi.
 
"Kao istoričari i konzervatori samo možemo da se nadamo da će posetioci, vernici ili oni koji to nisu, tretirati građevinu sa poštovanjem, kao i oni delovi vlasti kojima je poverena briga i čuvanje ovog neprocenjivog kulturnog blaga, bez obzira na versko opredeljenje", rekla je Lafontan svojevremeno za ArtNet.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Ilo

    31.01.2024 11:54
    Iskreno, od kako je pretvorena u dzamiju ulaz ne vredi ni blizu toliko. Zidovi prekriveni muslimanskim simbolima, podovi tepisima, sve je ogradjeno, nemas slobodu kretanja, guzva, svi izuveni ukljucujuci i vernike i turiste, uzasno zagusljivo. Tesko je naslutiti kakva je nekad bila.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Putovanja