Smrdibube nekad dolazile s lepim vremenom, sad ih ima preko cele godine - evo zašto
Smrdibube su nekada bile insekti koji su sezonski posetioci, a sada ih ima gotovo cele godine.
Jasna Mastilović sa Instituta BioSens objašnjava da su za brojnost smrdibuba krive toplije zime i klimatske promene.
Kako Mastilović piše za portal Klima 101, u poslednjih nekoliko godina se sve češće, i u sve većem broju, naseljavaju i smrdibube, tvrdokrilni, leteći insekti veličine jedan do dva centimetra, sivkasto smeđe boje, štitastog oblika sa tri para tankih nožica.
Čak i tokom hladnijih dana suočavamo se gotovo sa najezdom ovih buba, koje ranije nismo često sretali u kućnim uslovima.
Njihovom preseljenju u mnoge krajeve sveta je otvaranje puteva globalne trgovine, koji su doprineli tome da se ovi insekti, sakriveni u tovarima robe koja se transportuje širom sveta, neopaženo uvuku u nova staništa.
Ali tu je i drugi faktor koji je doprineo tome da ovi insekti prežive i da se namnože: promena vremenskih uslova usled klimatskih promena.
Daleko od toga da se ranije nije dešavalo da se poneka stenica provuče do naših krajeva, ali su hladne zime, praćene mrazevima i dubokim minusima doprinosile tome da preživljavanje jedinki preko zime bude malo.
Sada mogu da prežive zimu, nekada nisu
Sve blaže zime, koje beležimo kao posledicu klimatskih promena, rezultirale su povećenjem procenta preživljavanja stenica u zimskom periodu tokom niza prethodnih godina.
Sa povećanjem broja jedinki koje sa početkom hladnih dana počinju da traže sklonište gde će da prežive zimu, pored prirodnih skloništa ispod lišća, kore drveća ili kamenja, pod opsadom su se našli i naši građevinski objekti: šupe, tavani, vikendice, a potom i kuće i stanovi.
Kad se jednom usele, ne ostaje nam ništa mnogo efikasnije od toga da se izveštimo u tome da ih uhvatimo i izbacimo napolje, a da pri tome izbegnemo ispuštanje njihovog neprijatnog mirisa. To ćemo postići ako smrdibubu uhvatimo nežno sa bočnih strana oklopa ne dodirujući stomak ili leđni deo. Ako uspemo nakon toga brzo da je izbacimo spasićemo se napasti i izbeći njen nesnosni smrad.
One ne ujedaju i ne hrane se našim namrnicama, pa se može reći da su za nas, ako izuzmemo neprijatnost što u kući vidimo veliku bubu, bezopasne.
Odbrambeni mehanizam koji je priroda podarila ovom insektu je mogućnost da kada se oseti ugrožen ispušta intenzivan neprijatan miris koji je teško opisati ili sa nekim drugim mirisom uporediti, ali ga je zato vrlo neprijatno osetiti.
Bezopasne u domaćinstvima, ali mogu da oštete poljoprivredne plodove
Smrdibube ili kako se stručno zovu stenice čine veliku grupu insekata koji poreklo vode sa azijskog kontinenta, iz zemalja Srednjeg i Dalekog istoka gde im je prirodno stanište. Stenice čine veliku grupu insekata sa više hiljada različitih vrsta, a ona koju u poslednje vreme srećemo u domovima je braon mramorasta stenica ili latinski Halyomorpha halys.
To je vrsta stenice koju najčešće primećujemo ali nije se samo njena brojnost povećala. U velikom broju prisutna je i zelena ili povrtna stenica, koja nije uočljiva često u domovima ali koja može naneti velike štete na poljoprivrednim zasadima. Povremeno se pojavljuje i povećan broj žitnih stenica koje ugrožavaju ratarske useve.
Iako je za čoveka bezopasan, ovaj insekt je kada je u pitanju poljoprivreda još kako štetan. Odrasle jedinke koju su prezimile u svojim zimskim skrovištima se u proleće bude iz hibernacije, izleću i nastanjuju se na biljkama ne birajući biljnu vrstu. Tu se pare i polažu jaja iz kojih se izleže mlada generacija koja, kada je brojna može napraviti pravi haos u poljoprivrednim zasadima.
Napadaju mnoge biljne vrste ubadajući tkivo ploda i sisajući sok. Kao posledica uboda na plodovima se pojavljuju regioni nekrotičnog, odumrlog tkiva koji narušavaju izgled plodova, doprinose njihovom brzom kvarenju i umanjuju im tržišnu vrednost.
Ceo tekst portala Klima 101 o smrdibubama možete pročitati OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
VIDEO: Delfini koriste školjke da love - i ovu veštinu prenose na svoje potomke
16.08.2026.•
0
Delfini kod obale Kvinslenda u Australiji snimljeni su kako koriste retko viđenu tehniku poznatu kao "shelling", odnosno lov pomoću školjki.
U Španiji ranjena ugrožena vrsta kita, pokrenuta istraga
16.08.2026.•
0
Špansko Ministarstvo zaštite životne sredine naredilo je istragu o sumnji na odstrele retke iberijske orke, koja je snimljena kako pliva sa ranama na leđnom peraju.
Kolonije mrava pulsiraju poput fizičkog sistema, a naučnici počinju da shvataju šta ih pokreće
16.08.2026.•
0
Mravinjak može da izgleda kao gomila sićušnih tela koja se kreću nezavisno, ali s vremena na vreme veliki deo kolonije gotovo istovremeno kreće u akciju.
Skoro 30 mrtvih ajkula pronađeno duž obale Nju Džersija
16.08.2026.•
0
Skoro 30 mrtvih malih ajkula pronađeno je na plaži u Si Ajl Sitiju u Nju Džersiju.
VIDEO: Babuni u Jemenu sve češće upadaju u domove i bašte i prave štetu
16.08.2026.•
0
Velika grupa babuna napala je selo u okrugu Lavdar u jemenskoj provinciji Abjan, a snimak događaja postao je viralan na društvenim mrežama, dok stanovnici pozivaju vlasti za pomoć, objavila je Al Džazira.
Brodskom sirenom probudio polarnog medveda, pa dobio kaznu
15.08.2026.•
0
Jedna osoba kažnjena je sa 50.000 kruna (oko 4.550 evra) zato što je brodskom sirenom za maglu namerno probudila usnulog polarnog medveda na norveškom arhipelagu Svalbard, saopštio je guverner te teritorije Lars Fauz.
Društvo za zaštitu ptica: Sprečiti upotrebu elektronskih vabilica u lovu na prepelice
14.08.2026.•
0
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je da sa početkom sezone lova na prepelice počinje i nezakonito korišćenja elektronskih vabilica i pozvalo nadležne da to spreče.
Svojevrsna foto Nojeva barka: Napravio arhivu fotografija 18.000 životinjskih vrsta
11.08.2026.•
0
Fotograf National Geographica Džoel Sartori već 20 godina fotografiše životinje širom sveta u okviru projekta "Photo Ark" ("Foto-arka"), stvarajući ogromnu arhivu koja danas obuhvata više od 18.000 vrsta.
Jeleni godišnje ispuste milione tona metana u atmosferu
11.08.2026.•
5
Divlji preživari svake godine u atmosferu ispuste oko tri miliona tona metana, pri čemu više od polovine tih emisija potiče od jelena, pokazalo je novo istraživanje.
VIDEO Buba koja "čuje" požar: Neobični insekt leti pravo ka vatri i pomaže šumama da se oporave
11.08.2026.•
0
Dok većina životinja beži od šumskih požara, jedna neobična vrsta bube radi upravo suprotno.
Genetski modifikovani psi mogli bi biti rešenje za one koji su alergični
11.08.2026.•
1
Met Voker nije mogao ni da pomazi psa, a da ne počne da kija - sve dok on i drugi naučnici nisu primenili tehniku genetskog uređivanja i stvorili hipoalergenog bigla po imenu Bejli.
Na Svalbardu pronađeno 13 mrtvih irvasa, naučnici ne znaju šta ih je ubilo
09.08.2026.•
1
Pronalazak 13 mrtvih irvasa na Svalbardu zbunio je naučnike, a uzrok njihovog uginuća i dalje nije poznat, saopštio je visoki zvaničnik ovog norveškog arhipelaga.
Španija odustala od kontroverznog plana za prvu farmu hobotnica na svetu
09.08.2026.•
0
Planovi za izgradnju prve komercijalne farme hobotnica na svetu u Španiji su odbačeni.
Ženka delfina naučila celu grupu da prevare naučnike da bi dobili više ribe
09.08.2026.•
4
Početkom 2000-ih godina treneri u Institutu za proučavanje morskih sisara (IMMS) u Gulfportu, u američkoj saveznoj državi Misisipi, naučili su svoje delfine jednostavnom pravilu održavanja bazena.
VIDEO: Svaka glava dvoglavog gekona jede zasebno, a svaka ima i ime - Sajmon i Garfankel
09.08.2026.•
0
Kada se krajem juna u odgajivačnici u američkoj Pensilvaniji izlegao gekon sa dve glave, njegovi vlasnici mu nisu davali velike šanse za preživljavanje.
Mačke, kondomi i registarske tablice: Ajkule koje će pojesti gotovo sve
09.08.2026.•
0
Od antilopa do televizora, tigraste ajkule daleko su od izbirljivih kada je hrana u pitanju i spremne su čak da zaplivaju usred uragana kako bi došle do obroka.
Poljoprivrednici u Keniji poriču da su otrovali 16 slonova koji su im jeli paradajz
09.08.2026.•
0
U kenijskom Nacionalnom parku Amboseli je prošlog meseca uginulo 16 slonova koji su jeli paradajz u obližnjim povrtnjacima, a utvrđeno je da su otrovani cijanidom.
Mađarska zabranjuje divlje životinje u cirkusu
09.08.2026.•
1
Mađarska vlada će uvesti zabranu sticanja, uzgoja, držanja, dresure, prikazivanja ili korišćenja određenih vrsta divljih životinja u cirkuskim predstavama od 1. januara 2027. godine.
VIDEO: Milioni skakavaca prekrili nebo u Rusiji
09.08.2026.•
0
Prizori koji izazivaju jezu zabeleženi su u oblasti Kizljar u Dagestanu, na jugu Rusije, gde su milioni skakavaca bukvalno prekrili nebo.
VIDEO: Divlja svinja zalutala u metro stanicu u Budimpešti
08.08.2026.•
1
U metro stanici na Trgu Lajoša Košuta u Budimpešti tokom subotnjeg prepodneva odigravala se scena koju mađarski mediji ocenjuju kao dosad neviđenu u glavnom gradu.
Imate li mačku? Danas je njihov "praznik"
08.08.2026.•
6
Međunarodni dan mačaka obeležava se 8. avgusta, a cilj ovog dana je da se skrene pažnja na dobrobit mačaka, odgovorno vlasništvo i važnost brige o životinjama.
Komentari 2
stručnjaci
Očigledno vaš stručnjak nije upoznat kakvu pustoš iza sebe smrdibube ostavljaju na: paradajzu, paprici, trešnji, kajsiji, šljivi, grožđu..... ma na svemu iz čega stenica može da se hrani. Šta me briga što dva martina mogu da zasmrde u kući na 2 minuta ali uništavaju rod sezonama već.
Selo
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar