Mužjak hobotnice pri parenju drži ženku na distanci, a može da je oplodi čak i ako je ne vidi
Muške hobotnice mogu da oplode partnerku, čak i ako ne mogu da je vide.
Kada se hobotnice pare, mužjak drži ženku bukvalno na odstojanju. Za čin parenja, mužjak ima posebnu ruku koja se zove hektokotilus, koju koristi da ubaci kesicu sa spermom u reproduktivni sistem ženke.
Međutim, naučnicima nije bilo jasno kako tačno ova ruka pronalazi pravo mesto kada mužjak ne vidi šta radi. Sada je nova studija otkrila kako se hektokotilus usmerava, piše Euronews.
Tokom parenja, mužjak hobotnice ubacuje hektokotilus u ženkin plašt - strukturu nalik kesi iza očiju koja sadrži sve njene glavne organe, uključujući reproduktivne - i opipava dok ne pronađe njen jajovod.
Kako to radi otkriveno je u radu objavljenom ove nedelje u časopisu "Science".
Istraživači su otkrili da je ruka za parenje senzorni organ koji, kao i ostale ruke hobotnice, ima sisaljke koje sadrže hemotaktilne receptore.
U ostalih sedam ruku, ovi receptori pomažu životinjama da "okuse" okolinu, funkcionišući kao jezik za pronalaženje hrane ili prepoznavanje štetnih mikroba.
Ali kod hektokotilusa, koji se obično drži blizu tela kada se ne koristi za parenje, njihova funkcija nije bila jasna.
Tokom istraživanja, naučnici su otkrili da jajovod ženke hobotnice proizvodi enzime koji stvaraju polni hormon progesteron. Otkrili su da receptori omogućavaju mužjacima da detektuju progesteron, što znači da mogu da oplode partnerku čak i ako je ne vide.
Istraživači su takođe otkrili da amputirane specijalizovane ruke mužjaka hobotnice reaguju na progesteron - ali ne i kada su u kontaktu sa drugim sličnim hormonima.
Nakon ispitivanja ćelija hektokotilusa kod tri jedinke, tim je otkrio do tri puta više hemotaktilnih receptora i tri puta više neurona u ruci za parenje nego u običnoj ruci.
Hobotnice mogu da se pare bez gledanja
Uobičajeno je da životinje koriste detekciju hormona tokom parenja, ali je senzorni organ obično različit od onog koji oslobađa spermu.
Kod muških hobotnica, međutim, hektokotilus je odgovoran za oba zadatka, što su istraživači povezali sa samotnjačkom prirodom hobotnica.
"Ima smisla da je ruka i senzor i organ za parenje jer u ovim slučajnim susretima ruka mora da bude u stanju da locira ženku, locira jajovod i vrlo brzo započne parenje ili da nastavi dalje", rekao je za Gardijan profesor Nikolas Belono, glavni autor studije sa Univerzitetu Harvard.
Sklonost hobotnica ka nezavisnosti takođe je predstavljala izazov za laboratorijske eksperimente istraživača.
Par mužjaka i ženke bio je smešten u akvarijum i razdvojen pregradom, jer imaju tendenciju da postanu agresivni i ubiju jedno drugo. Pregrada je imala rupe koje su omogućavale hobotnicama da provuku ruke i "naviknu se" jedna na drugu.
Naučnici su planirali da uklone pregrade kada se hobotnice upoznaju, ali su bili iznenađeni kada je mužjak provukao svoju ruku za parenje kroz jednu od rupa i ubacio je u ženkin plašt.
Istraživači su postavili i druge parove u isti raspored i otkrili da se isti rezultat ponavlja.
Važno je da je ponašanje bilo isto i u potpunom mraku, što podržava hipotezu da hobotnice mogu da se pare a da se uopšte ne vide.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Zubi kao praistorijski termometar: Jedan fosil menja sve što smo znali o tiranosaurusima
17.09.2026.•
0
Analiza hemijskih tragova sačuvanih u fosilnim zubima pokazala je da je tiranosaurus reks bio toplokrvan i da je imao telesnu temperaturu od oko 36 stepeni Celzijusa, približnu ljudskoj.
Britanski poslanici traže da kape Kraljevske garde više ne budu od medveđeg krzna
16.09.2026.•
2
Grupa od 18 britanskih poslanika i jednog člana Doma lordova pozvala je vladu da zameni tradicionalne kape Kraljevske garde, koje se izrađuju od pravog medveđeg krzna, veštačkim materijalom.
Čivave su zapravo delom kojoti
16.09.2026.•
1
Novo istraživanje porekla pasa pokazalo je da čivave dele više segmenata svog genoma sa divljim kojotima (Canis latrans).
VIDEO: Slonovi prošli klasičan psihološki test - pokazali izuzetnu samokontrolu
15.09.2026.•
2
Naučnici su prvi put pomoću klasičnog psihološkog testa pokazali da azijski slonovi imaju veoma snažnu sposobnost kontrole impulsa.
Surfer teško povređen u napadu ajkule u Australiji
14.09.2026.•
0
Muškarac star oko 50 godina teško je povređen u napadu ajkule na plaži Glenfild, severno od Džeraldtona u Zapadnoj Australiji, i hitno je prebačen u bolnicu.
Bebe orangutani pronađene u šumi u Indiji, pokrenuta istraga o krijumčarenju
13.09.2026.•
0
Pet beba orangutana pronađeno je u šumi u Indiji, zbog čega su vlasti pokrenule istragu kako bi utvrdile da li su prokrijumčarene u zemlju iz jugoistočne Azije.
VIDEO: Ova zmija ima lažnog pauka na vrhu repa kojim mami plen
13.09.2026.•
0
Paukorepa rogata zmija (Pseudocerastes urarachnoides) iz Irana jedna je od najbizarnijih zmija na svetu.
Želite da kupite kamilu? Sada postoji aplikacija i za to
13.09.2026.•
0
Al Ain u Ujedinjenim Arapskim Emiratima poznat je po pijaci kamila, ali se trgovina ovim životinjama sada seli i na internet.
Otkrivena nova vrsta anakonde u Ekvadoru
13.09.2026.•
0
Naučnici su otkrili novu vrstu anakonde tokom snimanja serije "National Geographic" duboko u Amazonu u Ekvadoru.
Svaka deveta ptica selica je pred izumiranjem
13.09.2026.•
0
Svaka deveta ptica selica je pred izumiranjem, dok je brojnost 45 odsto migratornih vrsta, poput kukavica, grlica i arktičkih čigri, u opadanju, pokazuju podaci izneti na samitu u Keniji.
Anakonda duga više od dva metra pronađena kraj Dunava u Nemačkoj
13.09.2026.•
0
Žena je tokom šetnje u blizini Dunava kod mesta Kirhrot, u nemačkoj pokrajini Bavarskoj, pronašla anakondu dugu više od dva metra, saopštili su policija i vatrogasci.
Konjima menjali identitet, poreklo i istoriju pomoću lažnih dokumenata
12.09.2026.•
1
Evropol je saopštio da je kriminalna mreža trgovala konjima širom Evrope koristeći falsifikovane pasoše i izmenjene mikročipove kako bi prikrila identitet i poreklo životinja.
Nove vrste insekata dobile ime po Tejlor Svift
12.09.2026.•
0
Naučnici sa Univerziteta Kalifornije u Riversajdu nazvali su četiri nove vrste biljnih stenica iz Australije po američkoj pevačici i kantautorki Tejlor Svift i njenim albumima.
VIDEO: Divlje svinje preplavile Varšavu
12.09.2026.•
0
Varšava se suočava sa sve većim problemom divljih svinja, kojih prema poslednjem popisu u glavnom gradu Poljske ima najmanje 3.000.
Island razmatra zabranu lova na kitove
12.09.2026.•
1
Island će u februaru 2027. godine razmatrati predlog zakona kojim bi mogao trajno da zabrani lov na kitove u svojim vodama.
Samo u Japanu: Podneo ostavku jer se previše približio zaštićenim vidrama
10.09.2026.•
1
Takaši Vatanabe, odbornik u skupštini grada Hamanaka na japanskom ostrvu Hokaido, saopštio je da je odlučio da podnese ostavku.
U Nemačkoj u toku potraga za odbeglim kengurom
10.09.2026.•
0
U toku je potraga za kengurom koji je pobegao iz privatnog ograđenog prostora na jugu Nemačke, saopštila je policija.
Tramp ukida zaštitu ugroženih sivih vukova
07.09.2026.•
1
Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom se ukida zaštita ugroženih vrsta za sivog vuka i jednu njegovu podvrstu, meksičkog vuka.
Hokaido se bori sa najezdom bubašvaba usled globalnog zagrevanja
06.09.2026.•
0
Japansko ostrvo Hokaido bori se sa najezdom bubašvaba usled globalnog zagrevanja, a rast temperatura i "veštačka okruženja" omogućavaju ovim insektima da se namnože u tom regionu, prenosi danas sajt Scmp.
U Britaniji sve više napuštenih zmija i drugih egzotičnih kućnih ljubimaca
06.09.2026.•
0
U Velikoj Britaniji sve je veći broj napuštenih zmija i drugih egzotičnih kućnih ljubimaca, saopštila je britanska organizacija za spasavanje životinja "Pet Encounter".
Hiljade ugroženih životinjskih vrsta prodaju se na Fejsbuku, Tiktoku i Ibeju
06.09.2026.•
0
Aktuelno masovno izumiranje vrsta na Zemlji u velikoj meri posledica je ljudskih aktivnosti.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar