Naučnici rangirali 258 vrsta pauka po brzini - najbrži može da vas prestigne
Novo istraživanje analiziralo je maksimalnu brzinu trčanja 258 različitih vrsta pauka, a najbrži među njima bez problema može da prestigne čoveka koji hoda.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Istraživači su koristili laboratorijski sistem sa kamerom i papirom sa mrežom kvadrata postavljenim na plastičnu ili metalnu podlogu kako bi utvrdili koja vrsta pauka najbrže pretrči zadatu razdaljinu.
Najbržim se pokazao jedan lovački pauk iz roda Heteropoda, poreklom iz Kvinslenda u Australiji. On je dostigao brzinu od gotovo 3,6 metara u sekundi, odnosno nešto više od 13 kilometara na čas, što je znatno više od prosečne brzine laganog trčanja čoveka, koja iznosi između 6,5 i 9,5 kilometara na čas.
Međutim, ovo istraživanje nije bilo samo jednostavno takmičenje u brzini.
Naučnici su želeli da utvrde kako evolucija i građa tela pauka utiču na njihovu sposobnost trčanja. Drugim rečima, želeli su da saznaju koji oblik tela i koje osobine omogućavaju najbrže kretanje.
"Kada se uzmu u obzir veličina tela i zajedničko evolutivno poreklo, najbolju sposobnost trčanja imali su pauci sa relativno dužim nogama, a u manjoj meri važna je bila i njihova ekološka grupa, dok vitkost nogu ili sklonost kretanju po površinama okrenutim naglavačke nisu imali značajan uticaj", navode istraživači u radu koji još čeka stručnu recenziju, prenosi ScienceAlert.
Iako zvanični rekord za najbržeg pauka na svetu i dalje drži marokanski pauk Cebrennus rechenbergi, poznat po tome što pri bekstvu pravi kolutove, takav način kretanja ne smatra se trčanjem kakvo je proučavano u ovom istraživanju. Osim toga, njegova prosečna maksimalna brzina iznosi oko 1,7 metara u sekundi, što pokazuje koliko je novo istraživanje proširilo dosadašnja saznanja o brzini pauka.
Istraživači su utvrdili da su veći pauci uglavnom brži, ali postoje zanimljivi izuzeci.
Sićušni narandžasti goblinski pauk (Oonops pulcher) težak je oko 30.000 puta manje od rekordera iz roda Heteropoda, ali je bio samo 18 puta sporiji.
Ovi rezultati potvrđuju ranija istraživanja koja pokazuju da najbrže životinje nisu nužno ni najmanje ni najveće. Mnogo važnija su ograničenja koja veličina tela i građa organizma postavljaju mišićima.
"Gepard, na primer, bez problema nadmašuje većinu pasa slične veličine. Naravno, to je zato što mu takav način života donosi prednost, ali krajnje granice ipak određuju zakoni fizike", rekao je biomehaničar Dejvid Labont sa Imperijal koledža u Londonu.
Pored veće telesne mase, važnu ulogu u brzini imaju i duže noge, čak više nego njihova vitkost.
Nakon što su izmerili ili prikupili već objavljene podatke o brzini kretanja 258 vrsta paukova, istraživači su uporedili rezultate na evolutivnom stablu kako bi utvrdili kako su se različite grupe razvijale.
Najbrži u odnosu na svoju veličinu bili su pauci koji love na tlu, verovatno zato što aktivno jure plen.
Najveće razlike u brzini uočene su kod evolutivno mlađih grupa pauka.
"Makroevolutivni obrasci brzine trčanja odražavaju ne samo razlike u veličini tela, već i građu nogu prilagođenu veličini, ekološke razlike i evolutivnu istoriju", navode autori.
Ovo je do sada najobuhvatnije istraživanje brzine pauka.
Iako bi neke ljude moglo učiniti još opreznijim pri susretu sa paukom, ono predstavlja važan uvid u to kako fizičke sposobnosti i evoluciona istorija zajedno oblikuju osobine različitih vrsta.
Na kraju rada autori ističu da je, "u vremenu kada mašinsko učenje i veštačka inteligencija sve više dominiraju naučnim istraživanjima", izuzetno važno da se i dalje daju prednost eksperimentima i podacima prikupljenim u stvarnim uslovima.
"Samo uz ovakve podatke moći ćemo da ostvarimo značajan napredak u razumevanju faktora koji oblikuju sposobnost kretanja kod pauka, drugih člankonožaca i životinja uopšte", zaključuju istraživači.
Studija je za sada objavljena kao preprint na serveru bioRxiv i još nije prošla stručnu recenziju.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Kolonije mrava pulsiraju poput fizičkog sistema, a naučnici počinju da shvataju šta ih pokreće
16.08.2026.•
0
Mravinjak može da izgleda kao gomila sićušnih tela koja se kreću nezavisno, ali s vremena na vreme veliki deo kolonije gotovo istovremeno kreće u akciju.
Skoro 30 mrtvih ajkula pronađeno duž obale Nju Džersija
16.08.2026.•
0
Skoro 30 mrtvih malih ajkula pronađeno je na plaži u Si Ajl Sitiju u Nju Džersiju.
VIDEO: Babuni u Jemenu sve češće upadaju u domove i bašte i prave štetu
16.08.2026.•
0
Velika grupa babuna napala je selo u okrugu Lavdar u jemenskoj provinciji Abjan, a snimak događaja postao je viralan na društvenim mrežama, dok stanovnici pozivaju vlasti za pomoć, objavila je Al Džazira.
Brodskom sirenom probudio polarnog medveda, pa dobio kaznu
15.08.2026.•
0
Jedna osoba kažnjena je sa 50.000 kruna (oko 4.550 evra) zato što je brodskom sirenom za maglu namerno probudila usnulog polarnog medveda na norveškom arhipelagu Svalbard, saopštio je guverner te teritorije Lars Fauz.
Društvo za zaštitu ptica: Sprečiti upotrebu elektronskih vabilica u lovu na prepelice
14.08.2026.•
0
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je da sa početkom sezone lova na prepelice počinje i nezakonito korišćenja elektronskih vabilica i pozvalo nadležne da to spreče.
Svojevrsna foto Nojeva barka: Napravio arhivu fotografija 18.000 životinjskih vrsta
11.08.2026.•
0
Fotograf National Geographica Džoel Sartori već 20 godina fotografiše životinje širom sveta u okviru projekta "Photo Ark" ("Foto-arka"), stvarajući ogromnu arhivu koja danas obuhvata više od 18.000 vrsta.
Jeleni godišnje ispuste milione tona metana u atmosferu
11.08.2026.•
5
Divlji preživari svake godine u atmosferu ispuste oko tri miliona tona metana, pri čemu više od polovine tih emisija potiče od jelena, pokazalo je novo istraživanje.
VIDEO Buba koja "čuje" požar: Neobični insekt leti pravo ka vatri i pomaže šumama da se oporave
11.08.2026.•
0
Dok većina životinja beži od šumskih požara, jedna neobična vrsta bube radi upravo suprotno.
Genetski modifikovani psi mogli bi biti rešenje za one koji su alergični
11.08.2026.•
1
Met Voker nije mogao ni da pomazi psa, a da ne počne da kija - sve dok on i drugi naučnici nisu primenili tehniku genetskog uređivanja i stvorili hipoalergenog bigla po imenu Bejli.
Na Svalbardu pronađeno 13 mrtvih irvasa, naučnici ne znaju šta ih je ubilo
09.08.2026.•
1
Pronalazak 13 mrtvih irvasa na Svalbardu zbunio je naučnike, a uzrok njihovog uginuća i dalje nije poznat, saopštio je visoki zvaničnik ovog norveškog arhipelaga.
Španija odustala od kontroverznog plana za prvu farmu hobotnica na svetu
09.08.2026.•
0
Planovi za izgradnju prve komercijalne farme hobotnica na svetu u Španiji su odbačeni.
Ženka delfina naučila celu grupu da prevare naučnike da bi dobili više ribe
09.08.2026.•
4
Početkom 2000-ih godina treneri u Institutu za proučavanje morskih sisara (IMMS) u Gulfportu, u američkoj saveznoj državi Misisipi, naučili su svoje delfine jednostavnom pravilu održavanja bazena.
VIDEO: Svaka glava dvoglavog gekona jede zasebno, a svaka ima i ime - Sajmon i Garfankel
09.08.2026.•
0
Kada se krajem juna u odgajivačnici u američkoj Pensilvaniji izlegao gekon sa dve glave, njegovi vlasnici mu nisu davali velike šanse za preživljavanje.
Mačke, kondomi i registarske tablice: Ajkule koje će pojesti gotovo sve
09.08.2026.•
0
Od antilopa do televizora, tigraste ajkule daleko su od izbirljivih kada je hrana u pitanju i spremne su čak da zaplivaju usred uragana kako bi došle do obroka.
Poljoprivrednici u Keniji poriču da su otrovali 16 slonova koji su im jeli paradajz
09.08.2026.•
0
U kenijskom Nacionalnom parku Amboseli je prošlog meseca uginulo 16 slonova koji su jeli paradajz u obližnjim povrtnjacima, a utvrđeno je da su otrovani cijanidom.
Mađarska zabranjuje divlje životinje u cirkusu
09.08.2026.•
1
Mađarska vlada će uvesti zabranu sticanja, uzgoja, držanja, dresure, prikazivanja ili korišćenja određenih vrsta divljih životinja u cirkuskim predstavama od 1. januara 2027. godine.
VIDEO: Milioni skakavaca prekrili nebo u Rusiji
09.08.2026.•
0
Prizori koji izazivaju jezu zabeleženi su u oblasti Kizljar u Dagestanu, na jugu Rusije, gde su milioni skakavaca bukvalno prekrili nebo.
VIDEO: Divlja svinja zalutala u metro stanicu u Budimpešti
08.08.2026.•
1
U metro stanici na Trgu Lajoša Košuta u Budimpešti tokom subotnjeg prepodneva odigravala se scena koju mađarski mediji ocenjuju kao dosad neviđenu u glavnom gradu.
Imate li mačku? Danas je njihov "praznik"
08.08.2026.•
6
Međunarodni dan mačaka obeležava se 8. avgusta, a cilj ovog dana je da se skrene pažnja na dobrobit mačaka, odgovorno vlasništvo i važnost brige o životinjama.
Pacovi iz Belgije otkrivaju mine, tuberkulozu i preživele posle zemljotresa
07.08.2026.•
0
Belgijska nevladina organizacija APOPO saopštila je da već više od 25 godina obučava pacove koji širom sveta pomažu u otkrivanju nagaznih mina i dijagnostikovanju tuberkuloze.
Požari u Francuskoj 17 godina nakon nestanka spojili vlasnicu i njenog mačka
06.08.2026.•
1
U akcijama spasavanja životinja pogođenih velikim požarima u francuskom departmanu Žironda, volonteri su pronašli mačka Mocarta, starog 18 godina, koji je nestao još 2009. godine u Bordou.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar