Kako su u Australiju doneta 24 zeca koja su se ubrzo pretvorila u 600 miliona jedinki
Australija je 1859. dobila zečeve, odnosno Tomas Ostin uneo je zečeve iz Evrope u Australiju radi lova i sporta. Nesvesno izazvavši tako ekološku katastrofu.
Od svega nekoliko desetina jedinki, njihova populacija se do sredine 20. veka naglo povećala na stotine miliona. To je postalo jedno od najbržih širenja neke unete vrste sisara u istoriji.
Ovo ubrzano širenje bilo je moguće zato što Australija nije imala prirodne neprijatelje, parazite i oštre zimske uslove koji bi u njihovom izvornom staništu ograničavali brojnost zečeva. Zbog toga je njihovo razmnožavanje bilo gotovo nekontrolisano, piše Forbes Srbija.
Posledice odlaska zečeva iz Evrope
Posledice su bile ozbiljne: prekomerna ispaša i erozija zemljišta uništile su velike delove autohtonih ekosistema.
Australija je pokušala da kontroliše populaciju zečeva biološkim metodama, uključujući uvođenje miksomatoze i virusa hemoragijske bolesti kunića. Oni su u početku značajno smanjili njihov broj, ali su vremenom zečevi razvili određenu otpornost kroz evolutivne promene.
Ova priča predstavlja snažno upozorenje o ključnoj važnosti biološke bezbednosti i kontrole unošenja stranih vrsta u osetljive ekosisteme.
U oktobru 1859. godine, doseljenik po imenu Tomas Ostin dopremio je sanduk kunića iz Evrope na svoje imanje u blizini Džilonga u Australiji. Ideja je bila da bi on i njegovi prijatelji mogli da ih love iz zabave.
Mešovita pošiljka divljih i domaćih jedinki - prema najčešće navođenim podacima, oko dvadesetak životinja - puštena je u ograđeni deo imanja. Za manje od 10 godina, samo na Ostinovom posedu broj zečeva porastao je na desetine hiljada.
Populacija je nastavila da se širi prema unutrašnjosti kontinenta.
Australija ima 600 miliona zečeva
Do početka 20. veka, broj zečeva već je narastao na desetine miliona širom južnog dela Australije. Brojka koja se najčešće navodi kao vrhunac ove najezde - 600 miliona - zapravo se odnosi na period nekoliko decenija kasnije, krajem 1940-ih godina. Tada su niz vlažnih godina i ratni poremećaji u održavanju ograda i sprovođenju kontrole populacije omogućili da se njihov broj dodatno poveća. Ipak, savremene procene iz bilo kog perioda nužno su približne.
Bez obzira na tačan broj, ovaj slučaj se smatra jednim od najbržih širenja neke unete vrste sisara na novom području koje je ikada zabeleženo.
Biologija koja stoji iza eksplozije populacije zečeva
Za biologa, sama brojka nije ono što najviše iznenađuje. Razmnožavanje zečeva je poznato po izuzetnoj brzini. Ženka evropskog zeca može ponovo ostati skotna već dan nakon okota. To je osobina poznata kao postporođajni estrus, kako navodi Animal Diversity Web, zoološka baza podataka koju održava Univerzitet Mičigen.
Polnu zrelost dostižu već nakon nekoliko meseci. Kada se pomnože brojna legla godišnje, od kojih svako ima više mladunaca, sa populacijom koja gotovo da nema prirodne gubitke, kriva rasta vrlo brzo postaje eksponencijalna.
Ono što je Australiju učinilo drugačijom od prirodnog staništa zečeva nije bila sama matematika razmnožavanja, već odsustvo ograničavajućih faktora za životinje. Ekolozi ovaj fenomen nazivaju hipoteza oslobađanja od neprijatelja. To je koncept koji je detaljnije oblikovan u studiji objavljenoj 2002. u časopisu "Trends in Ecology & Evolution".
Prema ovoj teoriji, kada se neka vrsta unese u novo područje bez prirodnih neprijatelja predatora, parazita i bolesti koji su je u njenom izvornom staništu držali pod kontrolom, njena populacija može da naraste daleko iznad nivoa koji bi njen prvobitni ekosistem ikada mogao da podrži.
Velika Britanija je imala lisice, hermeline i lasice koje su vekovima evolutivno bile povezane sa zečevima. Takođe, hladne zime su ograničavale razmnožavanje.
Australija je, s druge strane, nudila blage temperature tokom gotovo cele godine, meko zemljište pogodno za kopanje jazbina, obilje trave i, što je najvažnije, nije imala prirodne predatore prilagođene upravo lovu na zečeve.
Širenje populacije
Evropski kunić jednostavno nije imao gotovo ništa što bi sprečilo njegov nekontrolisani rast populacije. Širenje ove vrste bilo je zapanjujuće po bilo kom kriterijumu koji biolozi koriste za praćenje invazivnih vrsta.
Zečevi su se u nekim delovima kontinenta širili brzinom od oko 100 kilometara godišnje. To je prema studiji objavljenoj 2022. u časopisu PNAS, koja je pomoću DNK analize pratila čitavu invaziju sve do Ostinovog prvobitnog puštanja životinja.
To je izuzetno brza stopa širenja za malog kopnenog sisara. Evropski kunići su stigli do Zapadne Australije već nekoliko decenija nakon prvog puštanja u blizini Džilonga.
Suočavanje sa kontinentom zečeva
Ekološke posledice bile su proporcionalne veličini njihove populacije. Zečevi su uništavali autohtonu vegetaciju prekomernom ispašom. Ubrzavali su eroziju zemljišta i direktno se takmičili sa ovcama i domaćim torbarima za izvore hrane, doprinoseći tako opadanju brojnosti nekoliko autohtonih vrsta.
Šteta je bila toliko velika da je Zapadna Australija izgradila ogradu protiv zečeva dugu više od oko 3.200 kilometara - u uglavnom neuspešnom pokušaju da zaustavi njihovo širenje ka zapadu.
Šta je Australija radila po tom pitanju
Odgovor Australije postao je jedan od najpoznatijih primera biološke kontrole invazivnih vrsta. Tokom 1950-ih godina vlasti su namerno unele miksomatozu, virus smrtonosan za evropske kuniće. On je u početku uništio oko 90 odsto populacije na pogođenim područjima. To se smatra jednim od najdramatičnijih uspeha biološke kontrole zabeleženih u istoriji.
Ali evolucija je uzvratila udarac: zečevi koji su preživeli nosili su genetsku otpornost, a virus je kroz naredne generacije postajao manje smrtonosan kako su se i domaćin i patogen međusobno prilagođavali. Ovu dinamiku potvrdila je studija objavljena 2019. godine u časopisu "Science". Klasičan primer evolutivne trke u naoružanju koja se odvija pred našim očima.
Povećanje populacije zečeva
Populacija zečeva se ponovo povećala, što je dovelo do uvođenja drugog sredstva biološke kontrole virusa hemoragijske bolesti kunića tokom 1990-ih godina. Taj virus se i danas koristi za upravljanje brojnošću populacije, zajedno sa starijim virusom.
Ono što osvajanje Australije od strane zečeva pokazuje, više nego sama impresivna brojka, jeste princip kojem se biolozi koji proučavaju invazivne vrste stalno vraćaju. Veličinu populacije u novom okruženju ne određuju samo osobine same vrste, već i sve ono što novo okruženje ne uspeva da joj suprotstavi.
Vrsta koja u svom prirodnom staništu deluje sasvim uobičajeno može se ponašati kao potpuno drugačiji organizam kada nestanu ograničenja koja su je tamo držala pod kontrolom.
Upravo zato je biološka bezbednost i danas toliko važna za ostrvske države i izolovane ekosisteme. Eksplozija populacije zečeva često se navodi kao jedan od razloga zbog kojih Australija sada ima neke od najstrožih graničnih kontrola za unos živih biljaka i životinja na svetu - kao direktan institucionalni podsetnik na ono što je nastalo od samo nekoliko desetina životinja puštenih na jednom imanju.
Dve desetine zečeva koje je Tomas Ostin pustio za nedeljni lov nikada nisu napustile Australiju. Više od 160 godina kasnije, njihovi potomci kao i lekcija koju su pružili ekolozima o invazivnim vrstama i dalje su tu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Zubi kao praistorijski termometar: Jedan fosil menja sve što smo znali o tiranosaurusima
17.09.2026.•
0
Analiza hemijskih tragova sačuvanih u fosilnim zubima pokazala je da je tiranosaurus reks bio toplokrvan i da je imao telesnu temperaturu od oko 36 stepeni Celzijusa, približnu ljudskoj.
Britanski poslanici traže da kape Kraljevske garde više ne budu od medveđeg krzna
16.09.2026.•
1
Grupa od 18 britanskih poslanika i jednog člana Doma lordova pozvala je vladu da zameni tradicionalne kape Kraljevske garde, koje se izrađuju od pravog medveđeg krzna, veštačkim materijalom.
Čivave su zapravo delom kojoti
16.09.2026.•
1
Novo istraživanje porekla pasa pokazalo je da čivave dele više segmenata svog genoma sa divljim kojotima (Canis latrans).
VIDEO: Slonovi prošli klasičan psihološki test - pokazali izuzetnu samokontrolu
15.09.2026.•
2
Naučnici su prvi put pomoću klasičnog psihološkog testa pokazali da azijski slonovi imaju veoma snažnu sposobnost kontrole impulsa.
Surfer teško povređen u napadu ajkule u Australiji
14.09.2026.•
0
Muškarac star oko 50 godina teško je povređen u napadu ajkule na plaži Glenfild, severno od Džeraldtona u Zapadnoj Australiji, i hitno je prebačen u bolnicu.
Bebe orangutani pronađene u šumi u Indiji, pokrenuta istraga o krijumčarenju
13.09.2026.•
0
Pet beba orangutana pronađeno je u šumi u Indiji, zbog čega su vlasti pokrenule istragu kako bi utvrdile da li su prokrijumčarene u zemlju iz jugoistočne Azije.
VIDEO: Ova zmija ima lažnog pauka na vrhu repa kojim mami plen
13.09.2026.•
0
Paukorepa rogata zmija (Pseudocerastes urarachnoides) iz Irana jedna je od najbizarnijih zmija na svetu.
Želite da kupite kamilu? Sada postoji aplikacija i za to
13.09.2026.•
0
Al Ain u Ujedinjenim Arapskim Emiratima poznat je po pijaci kamila, ali se trgovina ovim životinjama sada seli i na internet.
Otkrivena nova vrsta anakonde u Ekvadoru
13.09.2026.•
0
Naučnici su otkrili novu vrstu anakonde tokom snimanja serije "National Geographic" duboko u Amazonu u Ekvadoru.
Svaka deveta ptica selica je pred izumiranjem
13.09.2026.•
0
Svaka deveta ptica selica je pred izumiranjem, dok je brojnost 45 odsto migratornih vrsta, poput kukavica, grlica i arktičkih čigri, u opadanju, pokazuju podaci izneti na samitu u Keniji.
Anakonda duga više od dva metra pronađena kraj Dunava u Nemačkoj
13.09.2026.•
0
Žena je tokom šetnje u blizini Dunava kod mesta Kirhrot, u nemačkoj pokrajini Bavarskoj, pronašla anakondu dugu više od dva metra, saopštili su policija i vatrogasci.
Konjima menjali identitet, poreklo i istoriju pomoću lažnih dokumenata
12.09.2026.•
1
Evropol je saopštio da je kriminalna mreža trgovala konjima širom Evrope koristeći falsifikovane pasoše i izmenjene mikročipove kako bi prikrila identitet i poreklo životinja.
Nove vrste insekata dobile ime po Tejlor Svift
12.09.2026.•
0
Naučnici sa Univerziteta Kalifornije u Riversajdu nazvali su četiri nove vrste biljnih stenica iz Australije po američkoj pevačici i kantautorki Tejlor Svift i njenim albumima.
VIDEO: Divlje svinje preplavile Varšavu
12.09.2026.•
0
Varšava se suočava sa sve većim problemom divljih svinja, kojih prema poslednjem popisu u glavnom gradu Poljske ima najmanje 3.000.
Island razmatra zabranu lova na kitove
12.09.2026.•
1
Island će u februaru 2027. godine razmatrati predlog zakona kojim bi mogao trajno da zabrani lov na kitove u svojim vodama.
Samo u Japanu: Podneo ostavku jer se previše približio zaštićenim vidrama
10.09.2026.•
1
Takaši Vatanabe, odbornik u skupštini grada Hamanaka na japanskom ostrvu Hokaido, saopštio je da je odlučio da podnese ostavku.
U Nemačkoj u toku potraga za odbeglim kengurom
10.09.2026.•
0
U toku je potraga za kengurom koji je pobegao iz privatnog ograđenog prostora na jugu Nemačke, saopštila je policija.
Tramp ukida zaštitu ugroženih sivih vukova
07.09.2026.•
1
Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom se ukida zaštita ugroženih vrsta za sivog vuka i jednu njegovu podvrstu, meksičkog vuka.
Hokaido se bori sa najezdom bubašvaba usled globalnog zagrevanja
06.09.2026.•
0
Japansko ostrvo Hokaido bori se sa najezdom bubašvaba usled globalnog zagrevanja, a rast temperatura i "veštačka okruženja" omogućavaju ovim insektima da se namnože u tom regionu, prenosi danas sajt Scmp.
U Britaniji sve više napuštenih zmija i drugih egzotičnih kućnih ljubimaca
06.09.2026.•
0
U Velikoj Britaniji sve je veći broj napuštenih zmija i drugih egzotičnih kućnih ljubimaca, saopštila je britanska organizacija za spasavanje životinja "Pet Encounter".
Hiljade ugroženih životinjskih vrsta prodaju se na Fejsbuku, Tiktoku i Ibeju
06.09.2026.•
0
Aktuelno masovno izumiranje vrsta na Zemlji u velikoj meri posledica je ljudskih aktivnosti.
Komentari 13
Dragan
Trutuka
Ilija
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar