Praistorijski ljudi su ciljano lovili ženke mamuta
Analizom genetskih podataka iz kostiju pronađenih na 11 arheoloških nalazišta u Poljskoj, Austriji, Češkoj, Nemačkoj i Rusiji, naučnici su otkrili da su praistorijski ljudi ciljano lovili ženke vunastih mamuta.
Mamuti su bili jedan od najvažnijih plena ljudi ledenog doba u Evroaziji i Severnoj Americi iz više razloga, piše agencija Rojters. Jedna životinja obezbeđivala je velike količine mesa i masti, koža se koristila za izradu odeće, kosti i kljove za alat, oružje i umetničke predmete, dok su najveće kosti služile kao građevinski materijal za skloništa i druge nastambe.
Na nalazištima koja su proučavali naučnici u srednjoj i istočnoj Evropi oko 70 odsto kostiju mamuta pripadalo je ženkama, a 30 odsto mužjacima. Nasuprot tome, među kostima pronađenim na prirodnim nalazištima 66 odsto pripadalo je mužjacima, a 34 odsto ženkama.
Naučnici su analizirali drevnu DNK 521 mamuta koji su živeli tokom poslednjih približno 50.000 godina u Evroaziji i Severnoj Americi. Među njima je bilo 100 jedinki sa deset nalazišta u srednjoj i istočnoj Evropi i jednog u Sibiru, dok je 421 mamut poticao sa prirodnih nalazišta, prenosi Rojters.
Zašto su lovili upravo ženke?
"To je odlično pitanje i još ga aktivno istražujemo", rekla je Hana Muts, postdoktorandkinja Centra za paleogenetiku, zajedničkog istraživačkog centra Univerziteta u Stokholmu i Švedskog prirodnjačkog muzeja, kao i glavna autorka studije objavljene u časopisu Current Biology.
Jedno od mogućih objašnjenja jeste da su, poput današnjih slonova, vunasti mamuti živeli u krdima predvođenim ženkama. Takva krda verovatno su se kretala predvidljivim sezonskim rutama.
"Današnja krda ženki slonova imaju prilično stabilna područja kretanja, dok odrasli mužjaci žive samotnjački i lutaju na mnogo većim udaljenostima. Upravo je ta predvidljivost možda omogućila ljudima ledenog doba da lakše pronalaze krda predvođena ženkama", navela je Muts.
Takva krda najverovatnije su bila matrijarhalna i sastojala su se od odraslih ženki i mladunaca oba pola. Evolucioni genetičar Lov Dalen, jedan od rukovodilaca istraživanja, dodaje da je moguće i da je bilo lakše opkoliti krdo sa mladuncima, jer ženke nisu želele da pobegnu i ostave ih. Osim toga, ženke su u proseku bile manje od mužjaka, pa ih je verovatno bilo lakše usmrtiti.
Odrasli mužjaci težili su do šest tona i dostizali oko 3,4 metra visine u ramenima, dok su ženke težile oko četiri tone i bile visoke oko 2,9 metara.
Ljudi koji su živeli na područjima nastanjenim mamutima bili su nomadski lovci-sakupljači. Pored jestivog bilja lovili su i druge životinje ledenog doba, poput vunastih nosoroga, irvasa, bizona i jelena. Na nekim kostima mamuta pronađeni su vrhovi projektila zabijeni u kost, što potvrđuje da su životinje ubijane u lovu, prenosi Rojters.
Prema rečima evolucionog genetičara Davida Dijesa del Moline, lovci su verovatno koristili teren u svoju korist.
"Mogu da zamislim da su koristili blatnjava područja ili močvare kako bi imobilisali mamute, a zatim ih napadali kopljima, strelama ili drugim projektilima", rekao je on.
Najveće nalazište mamuta obuhvaćeno istraživanjem nalazi se u Krakovu Spadžisti na jugu Poljske i datira iz perioda od pre 25.000 do 30.000 godina. Tamo su pronađeni ostaci više od stotinu mamuta, kameni alat i brojni tragovi njihove obrade nakon ulova.
Mamuti su nestali sa kopna Evroazije i Severne Amerike pre približno 10.000 do 12.000 godina, na kraju poslednjeg ledenog doba, kada je zagrevanje klime otvorene travnjake na kojima su se hranili zamenilo šumama i močvarnom tundrom.
Koliku je ulogu čovek imao u njihovom izumiranju i dalje je predmet rasprava. Poslednji mamuti živeli su na izolovanom ostrvu Vrangel, uz obalu Sibira, gde su opstali još oko 4.000 godina pre nego što su potpuno izumrli.
U novom istraživanju naučnici su kod jednog mamuta sa tog ostrva otkrili retko genetsko stanje poznato kao mozaicizam X0/XX, zbog kojeg jedinka nije bila biološki ni mužjak ni ženka. Kod ljudi je reč o poremećaju poznatom kao Tarnerov sindrom.
"Još nije jasno da li je taj mozaicizam povezan sa malobrojnom populacijom mamuta na ostrvu Vrangel ili je reč o razvojnoj anomaliji koja se mogla pojaviti u bilo kojoj populaciji mamuta", zaključila je Muts.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Šri Lanka pokrenula nacionalnu akciju zaštite slonova
03.11.2026.•
0
Šri Lanka je pokrenula akciju na celoj teritoriji zemlje čiji je cilj zaštita slonova i smanjenje sukoba između ljudi i ovih životinja, saopštilo je Ministarstvo životne sredine te zemlje.
VIDEO: Turisti u Poljskoj hvatali jelene za rogove i rvali se s njima
03.11.2026.•
2
Dva snimka na kojima se vidi kako turisti hvataju divlje jelene za rogove i pokušavaju da se sa njima fizički obračunaju na planinarskoj stazi u poljskim Tatrama izazvala su negodovanje.
I morske ptice imaju svoj "džet-leg"
02.11.2026.•
0
Morske ptice selice mogu da skrenu sa kursa i do nekoliko stotina kilometara usled svojevrsne vremenske dezorijentacije, "džet-lega".
Svaki šesti pas možda nosi parazit koji se obično nalazi u ljudskim ustima
01.11.2026.•
0
Postoji rasprostranjen mit da su pseća usta čistija od ljudskih. Međutim, istina je da sadrže podjednako mnogo mikroorganizama kao i naša, a neke od njih čak i delimo.
VIDEO Prvi put dokazano: Paukovi nadoknađuju izgubljeni san kao i ljudi
01.11.2026.•
0
Naučnici su otkrili da paukovi ne samo da prolaze kroz fazu sna sličnu REM fazi kod ljudi, već i pokušavaju da je nadoknade kada im je uskraćena.
Brazil zaplenio 17 tona peraja ajkula
01.11.2026.•
0
Brazilske vlasti zaplenile su više od 17 tona peraja ajkula namenjenih izvozu u Maleziju, a procenjuje se da je za ovu pošiljku ubijeno oko 5.700 ajkula.
Zašto su tigrovi narandžasti?
01.11.2026.•
0
Boje i šare životinja imaju različite funkcije, od privlačenja partnera do upozoravanja predatora.
Dve vrane prošle psihološki test: Odluke donosile dvostruko brže od ljudi i majmuna
01.11.2026.•
0
Dve vrane pokazale su bolje rezultate od ljudi i majmuna na klasičnom psihološkom testu koji ispituje kako mozak donosi odluke na osnovu vizuelnih informacija.
VIDEO: Džinovska panda valja se i uživa u jesenjem lišću
01.11.2026.•
2
Džinovska panda u Bečkom zoološkom vrtu uživala je u sezonskoj aktivnosti, valjajući se i igrajući u jesenjem lišću koje je postavljeno u njen prostor.
U Srbiji sve više medveda, vukova i risova
31.10.2026.•
4
Broj medveda i vukova u Srbiji porastao je u odnosu na 2023. godinu, a lov je zabeležio blagi pad, navodi se u Biltenu šumarstva u Republici Srbiji za 2025. koji je objavio Republički zavod za statistiku.
Vuk napao dete u zoo vrtu u Nemačkoj
29.10.2026.•
1
Osmogodišnje dete povređeno je kada ga je napao vuk u Zoološkom vrtu u nemačkoj pokrajini Brandenburg, saopštila je policija.
U Turskoj pronađeni otisci psećih šapa stari četiri hiljade godina
28.10.2026.•
0
Tokom arheoloških iskopavanja u Turskoj pronađeni su otisci psećih šapa stari oko 4.000 godina, izjavio je turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoj.
Otkriven prvi vodozemac koji nije izlazio iz vode: Živeo pre 237 miliona godina
28.10.2026.•
0
Naučnici su otkrili fosile vodozemca koji je pre oko 237 miliona godina živeo isključivo u moru, što predstavlja prvi poznati dokaz o postojanju vodozemca prilagođenog životu u potpuno slanoj vodi, prenosi Rojters.
VIDEO: Medvedica Oso osvojila nagradu "Mama medvedica"
28.10.2026.•
0
Crna medvedica Oso, prepoznatljiva po karakterističnoj "mullet" frizuri, osvojila je nagradu "Mama medvedica" za 2026. godinu, koju dodeljuje američka Služba za šume.
VIDEO: Jedna vrsta zmije kotrlja se četiri puta brže nego što gmiže
26.10.2026.•
0
Sićušne zmije koje žive u jugoistočnoj Aziji razvile su neobičan način bekstva od predatora.
Pronađen otrovni primat za kog se strahovalo da je izumro pre skoro jedan vek
26.10.2026.•
0
Spori loris sa ostrva Bangka, jedan od najneobičnijih primata na svetu, ponovo je otkriven u Indoneziji nakon što gotovo čitav vek nije bio naučno dokumentovan.
Orangutani više vole hranu koju povezuju sa smehom
26.10.2026.•
0
Orangutani radije biraju hranu koju povezuju sa zvucima smeha drugih pripadnika svoje vrste.
Maženje psa može da nas zaštiti od stresa koji tek dolazi
26.10.2026.•
1
Maženje psa ne samo da može da poboljša raspoloženje već bi moglo i da ublaži reakciju organizma na stresne situacije koje tek predstoje.
Tramp dozvolio da se medvedi love uz pomoć slanine i krofni
26.10.2026.•
1
Nova pravila administracije američkog predsednika Donalda Trampa omogućavaju lovcima da na saveznim zemljištima na Aljasci koriste slaninu, krofne, ostatke mesa i drugu ljudsku hranu kao mamac za privlačenje medveda.
Arheolozi u Peruu otkrili mumificiranog psa bez dlake starog 1.200 godina
25.10.2026.•
0
Arheolozi su u Peruu pronašli izuzetno dobro očuvane ostatke pasa bez dlake, stare više od 1.200 godina.
Policijski psi pobegli iz kuće trenera u Britaniji i ujeli ljude na ulici
25.10.2026.•
0
Dve osobe su povređene nakon što su policijski psi pobegli sa imanja svog trenera u Lesterširu, u Velikoj Britaniji, a policijske snage su potvrdile da je istraga u toku.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar