VIDEO Ovo su dve najglasnije ptice na svetu: Prave buku kao pneumatski čekić

Dve vrste postale su novi kandidati za titulu najglasnije ptice na svetu.
VIDEO Ovo su dve najglasnije ptice na svetu: Prave buku kao pneumatski čekić
Foto: Pixabay
Istraživači Univerziteta MasačusetsA u Amherstu otkrili su da golovrati zvonar i crvenonoga seriema proizvode glasanje jače od 120 decibela, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu "Evolution".
 
"Najbliže poređenje sa zvukovima iz svakodnevnog života bio bi pneumatski čekić", rekao je za CNN koautor studije i evolucioni biolog Žoao C. T. Menezes.
 
Ove dve vrste mogu da se mere sa belim zvonarom, za kog je 2019. utvrđeno da proizvodi zvuke jačine do 125 decibela i koji je u Ginisovoj knjizi rekorda naveden kao ptica sa najglasnijim zovom.
Golovrati zvonar dostigao je 122,4 decibela sa udaljenosti od jednog metra, mereno kao prosek tokom 20 milisekundi. To predstavlja zvučni pritisak 800 puta veći nego kod najtiše vrste obuhvaćene istraživanjem, jedne vrste kolibrija čiji zov dostiže 64,1 decibel.
 
 
Koja je najglasnija ptica?
 
Odgovor zavisi od načina merenja.
 
Golovrati zvonar proizveo je najglasniji pojedinačni zov - gotovo 131 decibel na udaljenosti od jednog metra.
Kada se posmatra prosečna jačina najglasnijih zovova tokom 20 milisekundi, crvenonoga seriema bila je najglasnija sa gotovo 121 decibelom. Ako se, međutim, posmatra prosečna maksimalna jačina zova, na prvom mestu je beli zvonar sa 127 decibela.
 
"Koja je ptica najglasnija zato zavisi od toga kako definišemo glasnoću", rekla je evoluciona biološkinja Ketrin Šird sa Univerziteta Aberdin, koja nije učestvovala u istraživanju.
 
Veće ptice uglavnom su glasnije
 
Istraživači su između decembra 2018. i januara 2025. merili glasanje 123 vrste ptica u Masačusetsu i Brazilu, a kod 113 vrsta ono ranije nikada nije bilo izmereno.
 
 
Koristili su laserske daljinomere kako bi istovremeno odredili udaljenost od ptice i jačinu njenog zova. Nakon korekcija zbog udaljenosti i pozadinske buke, rezultate su uporedili sa veličinom tela i širinom otvorenog kljuna.
 
Pokazalo se da veće ptice i vrste koje mogu šire da otvore kljun uglavnom proizvode glasnije zvuke. Naučnici smatraju da veće ptice imaju snažnije mišiće koji stvaraju veći unutrašnji pritisak, dok širi kljun omogućava da se više zvučne energije prenese u okolinu.
 
Ipak, neke ptice mogu da budu glasnije od mnogo većih životinja, poput slonova, lavova ili bizona, što ukazuje da verovatno postoje i drugi mehanizmi koje naučnici još nisu otkrili.
Zašto su toliko glasne?
 
Naučnici još ne mogu sa sigurnošću da objasne zbog čega su pojedine vrste razvile toliko glasne zovove.
 
Zvonari žive u šumama i imaju više partnera, pa bi snažan zov mogao da im pomaže da komuniciraju kroz gusto rastinje i privuku partnere. Međutim, crvenonoge serieme žive uglavnom na otvorenim staništima i monogamne su, pa se isto objašnjenje na njih ne može primeniti.
 
Istraživači naglašavaju da su proučili samo mali deo svih vrsta ptica i očekuju da bi buduća istraživanja mogla da otkriju još kandidata za titulu najglasnije ptice na svetu.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

PTICE

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Čivave su zapravo delom kojoti

Novo istraživanje porekla pasa pokazalo je da čivave dele više segmenata svog genoma sa divljim kojotima (Canis latrans).