FOTO: Više od 200.000 morževa okuplja se na Aljasci zbog nestajanja morskog leda

Svake jeseni više od 200.000 pacifičkih morževa okuplja se na peščanim ostrvima u blizini sela Point Lej, na severozapadu Aljaske.
FOTO: Više od 200.000 morževa okuplja se na Aljasci zbog nestajanja morskog leda
Foto: Pixabay
Ove ogromne životinje formiraju nepreglednu masu tela i belih kljova, toliko zbijenih da između njih gotovo nema slobodnog prostora.
 
Iako prizor deluje spektakularno, on je posledica klimatskih promena. Tokom poslednje dve decenije morski led, od kojeg morževi zavise, postepeno nestaje, zbog čega su primorani da utočište traže na kopnu, piše CNN.
 
 
Američka organizacija za zaštitu životne sredine "The Conservation Fund" najavila je plan trajne zaštite gotovo 20.000 hektara zemljišta, uključujući ostrva na kojima se morževi okupljaju.
Organizacija je potpisala sporazum sa kompanijom "Cully Corporation", koja je u vlasništvu starosedelačke zajednice i poseduje zemljište. Cilj je zaštita životinja od ljudskih aktivnosti, uključujući eksploataciju prirodnih resursa i uznemiravanje izazvano turizmom. Zauzvrat, lokalna zajednica dobiće finansijsku naknadu koja treba da doprinese očuvanju njenog tradicionalnog načina života.
 
 
Pacifički morževi zime provode na ledu Beringovog mora. Dok mužjaci uglavnom ostaju na tom području, ženke i mladunci migriraju na sever, u Čukotsko more, gde se hrane u plitkim vodama.
Ranije su morski led koristili za odmor, rađanje i dojenje mladunaca. Međutim, zbog globalnog zagrevanja led se tokom leta sve više povlači u duboke vode, gde morževi ne mogu da dopru do hrane na morskom dnu.
 
Prva veća okupljanja kod Point Leja zabeležena su 2007. godine, kada je na kopno izlazilo nekoliko hiljada ženki sa mladuncima. Danas ovo područje koristi gotovo 200.000 životinja, što ga čini najvećim okupljalištem morževa na kopnu u Severnoj Americi.
 
 
Ogromna okupljanja, međutim, predstavljaju ozbiljnu opasnost. Morževi se lako uplaše, a čak i manja uznemiravanja mogu izazvati stampedo tokom kojeg životinje, teške i do dve tone, panično beže prema okeanu. U takvim situacijama stotine, pa čak i hiljade mladunaca mogu biti zgnječene.
 
Uzrok panike ponekad su polarni medvedi, ali često i ljudske aktivnosti, poput niskog preleta aviona, brodskog saobraćaja i turističkih obilazaka.
Novi sporazum, koji je pripreman deset godina, trebalo bi da smanji ove rizike, a istovremeno omogući lokalnom stanovništvu pristup prirodnim resursima i finansijsku sigurnost. Iznos naknade nije objavljen.
 
Stručnjaci upozoravaju da, iako morževi pokazuju sposobnost prilagođavanja, kopno ne može u potpunosti da zameni morski led.
 
"Šteta je već učinjena, a ovo je prilagođavanje u realnom vremenu. Ovo je ono što smo odlučili da preduzmemo kako bismo omogućili tim životinjama da opstanu", izjavio je Džon Ros iz organizacije "The Conservation Fund".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Zašto mačke predu?

Predenje je jedno od najprepoznatljivijih ponašanja mačaka, ali naučnici još nisu u potpunosti razjasnili sve njegove funkcije.