Džinovska ptica proglašena izumrlom pre 150 godina zapravo nikada nije nestala

Džinovska vrsta ždrala, za koju su naučnici više od 150 godina verovali da je izumrla, možda zapravo nikada nije nestala.
Džinovska ptica proglašena izumrlom pre 150 godina zapravo nikada nije nestala
Foto: Pixabay (ilustracija)
Novo istraživanje drevne DNK pokazalo je da je najverovatnije reč o krupnijim precima današnjeg običnog ždrala (Grus grus).
 
Francuski biolog Alfons Miln-Edvards je 1870. godine proučavao izuzetno veliku kost noge ždrala pronađenu u pećini na jugu Francuske.
 
Kost, koja je poticala iz kasnog pleistocena, bila je znatno šira od kostiju savremenih ždralova, pa je naučnik zaključio da pripada posebnoj, izumrloj vrsti džinovske ptice koja je živela krajem poslednjeg ledenog doba.
Nazvao ju je Grus primigenia.
 
Međutim, nova analiza drevne DNK sugeriše da ta vrsta zapravo nikada nije izumrla, već da su ždralovi tokom vremena jednostavno postali manji.
 
"Prethodna istraživanja koristila su isključivo veličinu i oblik kostiju kako bi pokušala da razumeju ove velike ptice. Upotreba DNK analize omogućila nam je da dobijemo precizniju sliku o tome šta te kosti zapravo predstavljaju", objasnio je paleoekolog Džon Stjuart sa Univerziteta Bornmut u Engleskoj, prenosi ScienceAlert.
DNK analiza otkrila grešku staru 150 godina
 
Istraživači su analizirali 18 drevnih kostiju ždralova pronađenih u Engleskoj, Velsu, Francuskoj, Nemačkoj i na Balearskim ostrvima.
 
Među njima su bili primerci običnog ždrala različitih veličina, kao i nekoliko kostiju koje su ranije pripisivane izumrloj vrsti Grus primigenia.
 
Naučnici su iz unutrašnjosti kostiju uzimali male količine praha, iz kojeg su zatim izdvajali i analizirali drevnu DNK.
 
Rezultati nisu pokazali jasne genetske razlike između ispitanih primeraka. Uprkos razlikama u veličini, svi su pripadali vrsti Grus grus.
 
Ipak, istraživači nisu mogli da analiziraju originalnu kost koju je proučavao Miln-Edvards, jer se čuva u Nacionalnom prirodnjačkom muzeju u Parizu i smatra se previše dragocenom za uzimanje uzorka bušenjem.
 
Zbog toga ostaje mala mogućnost da je Grus primigenia ipak bila zasebna vrsta, mada naučnici smatraju da je to malo verovatno.
 
"Sumnjali smo da ovi veliki ždralovi nisu izumrli, već da predstavljaju krupnije primerke savremenog evropskog običnog ždrala", rekao je Stjuart.
 
On je dodao da su mužjaci ždralova prirodno krupniji od ženki, što je možda doprinelo ranijim pretpostavkama da su postojale dve različite vrste.
Zašto su ždralovi postali manji?
 
Novo otkriće otvorilo je pitanje zašto su obični ždralovi nakon 11. veka postepeno počeli da se smanjuju.
 
Istraživači pretpostavljaju da bi uzroci mogli da budu klimatske promene ili promene u načinu na koji ljudi koriste zemljište, uključujući isušivanje močvara.
 
Međutim, naglašavaju da za sada nema dovoljno dokaza da bi se bilo koje od tih objašnjenja potvrdilo.
 
Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu "Royal Society Open Science".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Brazil zaplenio 17 tona peraja ajkula

Brazilske vlasti zaplenile su više od 17 tona peraja ajkula namenjenih izvozu u Maleziju, a procenjuje se da je za ovu pošiljku ubijeno oko 5.700 ajkula.