Ko je kriv za pogrešnu vremensku prognozu?

Iako se u planiranju svakodnevnih aktivnosti često oslanjamo na vremensku prognozu, ponekad se desi da vreme bude sasvim drugačije od najavljenog, što poremeti i naše planove.
Greške se dešavaju, ali postoje i određeni faktori na koje meteorolozi ne mogu da utiču. Kako se pravi vremenska prognoza, u kojoj meri je pouzdana i zašto se povremeno dešava da nas umesto sunca sačeka kiša?
 
Izrada vremenske prognoze je složen tehnološki proces, zasniva se na nauci i zahteva angažovanje velikog broja ljudi.
 
Stručnjak Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Odseka za meteorologiju Vladimir Đurđević navodi da ovaj proces podrazumeva prikupljanje i obradu podataka, zahteva poznavanje matematike i fizike i upotrebu visoke tehnologije. "Pri pravljenju vremenske prognoze, veoma važnu ulogu imaju jednačine koje opisuju kretanje atmosfere i koriste se da bi se izračunalo buduće stanje atmosfere, odnosno prognoza. One se rešavaju uz pomoć kompjuterskih programa koji se nazivaju atmosferski modeli. Priroda tih jednačina je takva da su one u nekom smislu haotične. Upravo zato vrlo mala razlika u početnom stanju atmosfere može da dovede do divergencije, to jest do razilaženja rešenja u budućnosti. Što idemo dalje u budućnost, to razilaženje može biti veće", objasnio je Đurđević.
 
Meteorolozi učestvuju u izradi svih segmenata vremenske prognoze, a samim tim i u sastavljanju teksta namenjenog široj javnosti.
 
Meteorolozi se najviše oslanjaju na kratkoročnu prognozu
 
O tome kako se ti podaci plasiraju na televiziji i kako izgleda saradnja sa meteorolozima priča Lidija Marković, prezenterka vremenske prognoze na RTS-u. "Tačne informacije i podaci o vremenu nam svakodnevno stižu mejlom iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Naš posao je da to što dobijemo na najbolji mogući način prilagodimo našem programu i prikažemo gledaocima. Takođe, preko interneta skupljamo informacije iz zemlje i sveta, a preko evrovizijske razmene stižu nam različite slike i vesti na engleskom jeziku koje kasnije prevodimo", objašnjava ona.
 
Vladimir Đurđević tvrdi da se u praksi vremenske prilike predviđaju iz sata u sat (i dana u dan) i do deset dana unapred, ali da se meteorolozi ipak najviše oslanjaju na kratkoročnu prognozu, do tri dana. "Današnja jednodnevna prognoza ima uspešnost od devedeset pet odsto ostvarenja za neke meteorološke elemente, kao što je temperatura. S druge strane, padavine se mnogo teže prognoziraju od temperature, tako da uspešnost pri prognoziranju padavina nije tako dobra".
 
Lidija Marković se nadovezuje na ovu tvrdnju, ističući pritom da sam procenat tačnosti prognoziranja padavina zavisi i od doba godine. "Najmanji procenat tačnosti prognoziranja padavina je u zimskom periodu i iznosi oko sedamdeset šest procenata. Međutim, situacija je tokom leta drugačija i uspešnost prognoziranja kiše tada iznosi čak devedeset posto", dodaje ona.
 
Složen sistem - komplikovani procesi
 
Iako meteorolozi koji učestvuju u procesu pravljenja vremenske prognoze poseduju brojna znanja i sa velikom pažnjom vrše složene proračune, ponovo dolazi do greške. Zato ne možemo a da se ne zapitamo: ko je kriv?
 
"Najveći krivac je atmosfera, odnosno cela naša planeta. Reč je o izuzetno složenom sistemu, koji je pun raznih komlikovanih procesa. Oni dovode do toga da je vreme veoma teško prognozirati. Tako da tu ima mnogo mesta gde može da dođe do neke greške ili nepouzdanosti. Međutim, samom prognostičaru ostaje vrlo malo mesta da napravi grešku. Ne treba zaboraviti da uspešnost prognoziranja vremena zavisi i od instrumenata, a nijedan od njih nije savršen i može da pogreši", kaže Đurđević
 
"Bez obzira na to što ponekad izgleda kao da smo promašili, kako kažu naši gledaoci, ili da nismo dobro pogodili, prognoza se zato i zove prognoza, jer ne može imati stoprocentnu tačnost. Prosečna tačnost je od osamdeset pet do devedeset pet procenata, a ja ipak verujem da je više ovih devedeset pet. Sama greška ne mora nužno da bude toliko loša, jer kao što smo pomenuli - padavine nije tako lako predvideti, tako da će nas verovatno obradovati kada nas umesto najavljene kiše dočeka sunčan dan", dodaje Lidija Marković. 
 
Autor: RTS
  • /

    08.04.2016 08:19
    /
    kada metereoloski zavod srbije ode na odmor onda stizu tacnije vremenske prognoze.

    moraju sabotirati i ove podatke koje salju. uostalom koliko vas pred pecanje pogleda prognozu na hrt-u
  • Rubiroza

    08.04.2016 08:14
    Mišljenje
    Poslednju tačnu vremensku prognozu je dao Kamenko Katić.
  • teret ovog sveta

    07.04.2016 22:21
    Vrlo jednostavno. Ugine im zaba ciji je zadatak da se popne na male merdevinice u tegli gde je drze. Dok mentalreolog ne nadje istu takvu zabu, iste boje, gustine i pritiska u obrazima dok krekece, desice se greskice u proracunu. Ipak zaba zna primenu matematickih modela a takodje zna da radi sa misem dok jezikom kuca na tastaturi i nikad ne gresi izmedju z i y.
    Nema doktorat ali eto radi posao i veselo krekece kad je kisa nadajuci se da ce plata skociti na 10 muva umesto 2 koje jede sa zakasnjenjem.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija