Kako je Novosađanin zadužen u francima probudio Vrhovni kasacioni sud

Vrhovni kasacioni sud zauzeće stav povodom sudske prakse u predmetima o stambenim kreditima u švajcarskim francima.

O ovom spornom pitanju sud će se izjasniti uskoro, posebno posle prve pravosnažne presude koju je u korist vlasnika kredita doneo Apelacioni sud u Novom Sadu.

Kako nezvanično saznaje list Politika, stav Vrhovnog kasacionog suda trebalo bi da posluži nižestepenim sudovima koji odlučuju o hiljadama ovakvih predmeta u celoj Srbiji, a sudska praksa posle toga ubuduće bi bila ujednačena kako se ne bi događalo da neko u Nišu, na primer, dobije spor protiv banke, a u Subotici ga izgubi.

Da Vrhovni kasacioni sud mora što pre da se izjasni o problemu građana zaduženih u švajcarskim francima nedavno je u intervjuu za Politiku izjavio sudija Ustavnog Suda dr Dragiša Slijepčević. On je naglasio da je stav Vrhovnog suda važan da bi se sprečile sve štetne posledice bilo kakvih sporova.

"Trebalo bi da zauzme jasan stav, da se problem ne bi sveo na to da prvostepeni sud presuđuje jedno, a drugostepeni predmete vraća zbog formalnih razloga", rekao je sudija Slijepčević.

Na savetovanju sudija koje je pre nekoliko dana održano u Vrnjačkoj Banji opet je bilo reči o bankarskim ugovorima i stambenim kreditima u švajcarskim francima. Vesna Subić, sudija Apelacionog suda u Beogradu, imala je izlaganje o sudskoj praksi, koja se odnosi na ugovore za kredite sa valutnom klauzulom. Ona je ukazala da se za sada razlikuju stavovi prvostepenih i Apelacionog suda kada je reč o tužbama za raskid ugovora.

"Prvostepeni sudovi smatraju da nema razloga za raskid ugovora zbog izmenjenih okolnosti, dok je Apelacioni sud u Beogradu zauzeo stav da bi trebalo izvođenjem dokaza (veštačenjem) pouzdano utvrditi da li su zbog enormnog skoka deviza u odnosu na dinar, od zaključenja ugovora do podnošenja tužbe, ugovori izgubili osnov. Da li su korisnici kredita u vreme uzimanja ovih zajmova mogli da predvide ovoliki skok švajcarskog franka i da li je promena kursa uticala na njihovu mogućnost da i dalje ispunjavaju svoje obaveze po ugovoru", navedeno je u izlaganju sudije Subić.

Inače, odluke sudova koji odlučuju o ništavosti ovih ugovora sa valutnom klauzulom, odredbi o promenjivoj kamatnoj stopi, ali i o tužbama za raskid ugovora zbog izmenjenih okolnosti značajni su ne samo zbog građana ili banaka, nego i zbog sudova i sudske prakse koja bi trebalo da se ujednači.

"Kada je reč o ništavosti ugovora u celini, sudska praksa jeste ujednačena i to tako što sudovi smatraju da su ugovori o dinarskim kreditima sa valutnom klauzulom između građana i banaka punovažni u smislu forme i sadržine, jer ispunjavaju uslove propisane Zakonom o obligacionim odnosima", smatra sudija Apelacionog suda u Beogradu.

Sudska praksa je ujednačena i kada je reč o odredbi o promenjivoj kamatnoj stopi u skladu sa poslovnom politikom banke. Sudovi smatraju da su ove odredbe ništave jer su u suprotnosti sa osnovnim načelima obligacionih odnosa, pre svega jednake vrednosti davanja. Ovlašćenja banke, da visinu kamatne stope u skladu sa poslovnom politikom, obavezu korisnika čini neodređenom i neodredivom.

Posledica poništaja ove odredbe je da su banke dužne da klijentima vrate razliku za preplaćene iznose, s tim da i dalje postoji razlika u odlukama sudova u kojoj valuti bi trebalo da im vrate novac (dinari ili devize u dinarskoj protivvrednosti na dan isplate). Sudovi se različito odnose i kada je reč o kamati, odnosno da li tužioci imaju pravo na kamatu na svaki pojedinačni mesečni iznos koji su preplaćivali bankama ili na kamatu od dana podnošenja tužbe.

Podsetimo, tema dugova u švajcarskim francima aktuelizovala se pošto je jedan Novosađanin uspeo sudskim putem da raskine ugovor s bankom. Najpre je takvu presudu doneo Viši sud, a potom je Apelacioni sud odbio žalbu banke i potvrdio presudu o raskidu ugovora. Novosađanin kojem se, zahvaljujući sudskoj presudi, raskida ugovor o stambenom kreditu vezanom za kurs švajcarca, o tome ne želi javno da govori. 

  • G

    18.10.2016 12:26
    @dule - tvrdite da ne možete da se priklonite ijednoj strani, ali uporno tas naginjete na stranu banke "razvodnjavanjem" izraza, odnosno tvrdnjom da je ekstraprofit banke "eventualni", "mogući", "neizvestan" iako je veoma realan. Usled nepovoljnog kretanja klauzulne valute, korisnik kredita odjednom banci duguje višestruko uvećan iznos koji daleko nadmašuje novac koji su "VEĆ DOBILI" uvećan za kamatnu stopu. Da je u pitanju primarna valuta kojom je indeksirana kupljena vrednost, ovo biste mogli pripisati nestabilnosti zemlje odnosno nadležne finansijske institucije naspram postupcima banke. Nekretnina međutim to nije, nekretnine u Srbiji prate vrednost evra a ne franka, višestrukim uvećavanjem rate kredita usled kretanja franka banka od korisnika kredita umesto vrednosti dva stana potražuje vrednost 4, uz apsurdnu situaciju da želite da zatvorite kredit prevremenom otplatom morali biste da isplatite daleko višu vrednost od vrednosti koju ste dobili, bez obzira što ste 10 godina otplaćivali rate. Valutnom klauzulom banka je štitila sebe od nestabilnosti primarne valute, i svojevoljno odlučila da ne zaštiti svog klijenta odnosno svesno odlučila da na štetu klijenta ekstra profitira kada se klauzulna valuta pomerila u suprotnom smeru. Kao što banka ne bi imala obavezu da prihvati 100 dinara za zatvaranje celog kredita da se sutra franak obezvredi, ni klijent nema obavezu da plati 200 000 evra za vrednost od 50 000.
  • dule

    18.10.2016 08:20
    @G
    1) Iz celog mog pisanija ste iščupali deo jedne rečenice i na tome dalje razvijate svoju tezu. Nije u redu. Ponovo pročitajte sve što sam napisao, ali za svaki slučaj ću vam još jednom ponoviti šta sam već napisao (iz tog istog posta, samo pasus - dva ranije):

    "Zašto niko iz NBS nikad nije javno izašao i rekao koji je bio izvor finansiranja za ove kredite ja zaista ne znam. Možda postoji neki zakon ili drugi jak razlog zašto ovo nije učinjeno ali je činjenica da mi ne znamo koji je izvor finansiranja. Očigledno je da to dinari nisu, e sad da li je EUR ili CHF ostaje da se nagađa."

    2) Ja očigledno zastupam tezu da bi ovakav ugovor trebao da ostane neizmenjiv (i neoboriv) i da je kurs krenuo na drugu stranu

    3) Ponavlja se tačka 1), imamo pretpostavku ali na žalost ja nisam pročitao nikakve dokaze ni za jednu ni za drugu stranu. A nisam toliko dobro upoznat sa ovom tematikom da bi na osnovu iskustva mogao da se priklonim ijednoj od dve mogućnosti.

    4) I opet se vraćamo na tačku 1). Plus još tvrdite da je ekstraprofit (eventualni, mogući, ali ipak neizvestan) ostvaren na konto uzimalaca kredita. NE. On je ostvaren (eventualno) na konto komitenata, tj dovođenjem komitenata u zabludu. Ljudi koji su uzeli kredite su svoje pare VEĆ DOBILI, i jedinu obavezu koju banka ima prema njima jeste da im, u skladu sa ugovorom, menja visinu kamatne stope u skladu sa kretanjem referentne kamatne stope.
  • G

    18.10.2016 00:03
    1) Gospodine, rekli ste eksplicitno "tj banka se kockala sa njihovim ulozima", na šta sam primenio vaš sopstven princip.
    2) Da sutra švajcarski franak postane obezvređen, da li bi banka i dalje zahtevala isplatu u protivvrednosti franka ili u dinarima? Kredit je uzet u dinarima.
    3) Problem je što su korisnici kredita vezani za valutu koju banka niti je imala, niti je isplatila a na ime isplate vrednosti nekretnine. Nekretnine u Srbiji prate vrednost evra i pomeranjem valute klijent je doveden u neravnopravan položaj da banci isplaćuje višestruko uvećanu ratu čime banka ostvaruje ekstra profit naspram osiguranja u slučaju nestabilnosti dinara.
    4) Potpisan ugovor jeste legalan, ali nije neoboriv. Ako je jedna strana u ugovoru oštećena, a klijent jeste oštećen dovođenjem u neravnopravan položaj odnosno u zabludu i u vidu višestruko povećane naknade za ratu kredita koja uveliko nadmašuje isplaćenu vrednost, takav ugovor se može oboriti na sudu.
    Vi ste zamislili svet u kome možete da iskoristite svoje finansijske stručnjake da nekoga opljačkate na osnovu njegovog potpisa na papiru. Ako je neko glup, da ga tako okarakterišemo, to vam ne daje pravo da na njegovu štetu profitirate. Ono što time činite je krivično delo dovođenja u zabludu zarad sticanja materijalne koristi. Banke su mogle da aneksom prebace klauzulu sa franka na evro koji je realniji za promet nekretnina, ali su odbile da to urade jer su želele da zadrže ekstra profit. Zato su sada izložene suđenjima.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.