Šoškić: Ovoliko jačanje dinara nije smelo da se dogodi

Profesor ekonomije Dejan Šoškić izjavio je da je glavni razlog jakog dinara restriktivna monetarna politika u Srbiji.
Šoškić: Ovoliko jačanje dinara nije smelo da se dogodi
Foto: 021.rs
"Mi smo imali inflaciju koja je bila ispod donje granice inflacionog cilja sa relativno visokim kamatnim stopama u dinarima i sa drugim elementima monetarne politike, koji bi se mogli tumačiti da su bili restriktivniji nego što je bilo nužno. I to je u tom trenutku davalo rezultat koji su mnogi želeli, a to je stabilnost deviznog kursa”, objasnio je Šoškić.
 
Bivši guverener NBS dodaje da se sada, međutim, vidi da takva politika ima svoju cenu koja je dovela do jačanja dinara. "I ono što je vrlo važno, moramo reći, restriktivnija monetarna politika ima za posledicu ne samo jačanje dinara nego, sa druge strane, i manju ekonomsku aktivnost u zemlji", upozorava Šoškić.
 
Jačanje domaće valute smanjuje konkurentnost domaćih proizvoda i usluga na međunarodnom i domaćem tržištu. Ovakva situacija pogoduje svim uvoznicima i svim dužnicima u evrima, koji imaju prihode u dinarima, ali i špekulatnima koji zarađuju na kursnoj razlici.
 
Jačanje dinara, tvrdi Šoškić, destimuliše priliv investicija i jačanje izvoza. "Suština srpskog problema i rešenja jeste konkurentna privreda i izvoz, a tome svakako ne doprinosi jačanje domaće valute, koje nije utemeljeno na velikom izvoznom potencijalu ili uspehu u međunarodnoj razmeni nego iskuljučivo restriktivnom politikom i prilivom špekulativnog (kratkoročnog) kapitala", navodi on.
 
Šoškić smatra da ovoliko jačanje dinara nije smelo da se desi, posebno u situaciji kada imamo veću inflaciju u Srbiji nego u Evrozoni.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Đorđe

    23.09.2017 12:14
    Suština srpskog problema
    Postavljanjem ekonomske odgovornosti u samo središte "srpskog problema" udaljava nas od rešenja.
    Suština srpskog problema je na prvom mestu opšteprisutna pravna neodgovornost. Zatim, tu su politizacija, monopolizacija, centralizacija, nekonzistentnost komuniciranja i delovanja, izražen konformizam u ponašanju, supermenizam ili neadekvatno distribuiran autoritet odlučivanja (jedan junak radi na jednom mestu i na jednom problemu umesto više timova na svim mestima i na svim problemima).
    Profitabilnost ne treba da bude cilj nego realna posledica pravno odgovornog ponašanja svih subjekata na tržištu oslobođenom prinude ili tzv. slobodnom tržištu.
  • /

    23.09.2017 12:11
    /
    zaboravili ste kako vam se vise isplatilo trcati da kupite devize pa prodavati krajem meseca kada padne vrednost racunima

    molovi kao da prodaju zalihe a ne novu robu, oblacite se na buvljacima, gorivo kupujete na tocenje po dvoristima

    poznato?
  • /

    23.09.2017 10:03
    /
    odgovara vam jak dinar?
    a zasto vam cene nisu padale vec suprotno-sve namirnice su poskupele

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Pad industrijske proizvodnje u decembru

Industrijska proizvodnja u Srbiji u decembru 2025. manja je 5,7 odsto u odnosu na decembar 2024. godine, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).

Poskupeo hleb "Sava"

Vlada Srbije izmenila je uredbu o obaveznoj proizvodnji hleba od brašna T-500, pa će maksimalna maloprodajna cena ovog proizvoda biti 65 dinara, a maksimalna proizvođačka cena 55,74 dinara.

Koliki je minimalac u Evropskoj uniji?

Kancelarija za statistiku Evropske unije - Evrostat objavila je danas da su 22 zemlje od 27 zemalja EU 1. januara objavile minimalne zarade, koje su u 14 zemalja iznad 1.000 evra.

Lukoil pristao da proda većinu svoje strane imovine

Ruska naftna kompanija Lukoil je pristala da proda većinu svoje strane imovine, ukupne vrednosti oko 22 milijarde dolara, američkoj privatnoj investicionoj kompaniji Karlajl Grup, uz odobrenje američke vlade.