Ko prizna prekršaj u sivoj zoni - pola mu se prašta

Sporazum o priznanju prekršaja, koji se za sada primenjuje u saobraćajnim i carinskim prekršajima, uskoro bi trebalo da postane opcija i za one koji krše zakone iz oblasti sive ekonomije.
Ko prizna prekršaj u sivoj zoni - pola mu se prašta
Foto: Pixabay
Blaža kazna važiće za one koje tržišna inspekcija ili inspekcija rada uhvate u kršenju zakona iz oblasti sive ekonomije. Projekat će, kako je najavljeno, trajati dve godine, a ako da dobre rezultate, mogao bi da uđe u redovnu primenu.
 
Predsednik Udruženja sudija prekršajnih sudova Milan Marinović kaže za RTS da Sporazum o priznanju prekršaja iz oblasti sive ekonomije zahteva neophodne pripreme.
 
"Trebalo bi da zaživi kada se okonča onaj deo projekta koji zahteva neophodne pripreme za početak primene Sporazuma o priznanju prekršaja iz oblasti sive ekonomije. To znači da bi trebalo u nadležnim ministarstvima odrediti komisiju ili radnu grupu koja će odvojiti one prekršaje iz tih oblasti za koje će opravdano zaključivati sporazume o priznanju prekršaja od onih za koje procene da nisu za sporazum", navodi Marinović.
 
Ističe da treba odrediti jasna pravila o pregovaranju sa učiniocima prekršaja.
 
Navodi da će prekršioci, inspekcije i sudovi imati korist od sklapanja Sporazuma o priznanju prekršaja zakona u oblasti sive ekonomije.
 
"Pre svega prekršioci će dobiti blažu kaznu nego što bi dobili po okončanju sudskog postupka. Sa druge strane znaju da će ta kazna koju dogovore biti ona kazna koju će biti obavezni da plate jer na presudu koju sudovi donose usvajanjem sporazuma niko nema pravo žalbe, ni jedna ni druga strana u postupku. Mogu da utiču na visinu kazne i ne moraju da dolaze u sud više puta, da gube vreme i da povećavaju troškove postupka", objašnjava Marinović.
 
Dodaje da će i inspekcija imati korist od sporazuma jer će znati da je zahtev za pokretanje prekršajnog postupka koji su sudu podneli protiv učinioca prekršaja osnovan.
 
"Ono što je možda za njih najvažnije, jeste to da inspektori neće morati da se odazivaju u svojstvu svedoka pred prekršajne sudove već će moći da rade svoj osnovni posao - da vrše kontrole", navodi predsednik Udruženja sudija prekršajnih sudova.
 
Kaže da će i sudovi imati korist jer će postupci kraće trajati.
 
Na pitanje da li će mogućnost sklapanja sporazuma o priznanju imati samo lica koja su prvi put učinila prekršaj ili i oni sa više prekršaja, Marinović je rekao da će o tome odlučivati nadležni u ministarstvima.
 
"Iskustvo iz saobraćajnih prekršaja govori da su u početku počeli da zaključuju samo sporazume sa onima koji nisu učinili nijedan prekršaj, zatim su proširili priču na one koji su učinili jedan prekršaj u poslednje dve godine. Ima tendencija da će uskoro dopustiti sporazum i onima koji su učinili dva prekršaja", zaključio je predsednik Udruženja sudija prekršajnih sudova.
 
Inače analize pokazuju da sudije odbacuju mnoge prekršajne prijave zbog propusta inspektora u pisanju prijava, a problem je i to što se u pokrenutim postupcima najčešće izriče opomena ili oni zastare, što pokazuje da je inspekcijama i sudijama neophodna dodatna obuka i bolja saradnja.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Srpska ekonomija raste uprkos izazovima

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas na prolećnom zasedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Grupacije Svetske banke da srpska ekonomija raste, uprkos izazovima.

Smanjene devizne rezerve NBS

Narodna banka Srbije (NBS) objavila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju marta ove godine bile 24,9 milijardi evra, što je u odnosu na kraj prethodnog meseca smanjenje za 89,3 miliona evra.